Dostupni linkovi

Ukrajina napala ruske rafinerije dok je Moskva izvela masovni napad dronovima


Stambena četvrt u Kijevu nakon ruskih napada dronovima i raketama. Kijev 28. avugust 2025. 2025
Stambena četvrt u Kijevu nakon ruskih napada dronovima i raketama. Kijev 28. avugust 2025. 2025

Ukrajinske snage dronova napale su dvije velike ruske rafinerije nafte - Krasnodar na jugu Rusije i Sizran u Samarskoj oblasti - tokom noći 30. avgusta, zapalivši požare i uzrokujući eksplozije u objektima ključnim za snabdijevanje gorivom ruskih vojnih jedinica.

Prema podacima Generalštaba Ukrajine, operacije, provedene u koordinaciji sa Snagama za specijalne operacije, imale su za cilj smanjenje ofanzivnog potencijala Rusije i otežavanje snabdijevanja gorivom njenih trupa.

Rafinerija u Krasnodaru proizvodi oko 3 miliona tona benzina, dizela i avionskog goriva godišnje, dok postrojenje u Sizranu može preraditi do 8,5 miliona tona godišnje. Procjene štete su u toku i nije bilo prijavljenih žrtava.

U međuvremenu, ruske snage su pokrenule jednu od najvećih zračnih ofanziva u posljednjih nekoliko sedmica, ispalivši 537 dronova i 45 raketa na ciljeve širom Ukrajine. Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo saopštilo je da je uspješno presrelo 510 dronova i 38 raketa, iako je pet raketa i 24 drona pogodilo sedam lokacija. Padajući otpad zabilježen je na 21 lokaciji.

Ruske snage su dronovima 30. avgusta izvele napade na Zaporižje u kojima je, prema riječima regionalnog šefa Ivana Fedorova, ubijena jedna a ranjene 24 osobe, prenosi Rojters. Prema njegovim riječima, među ranjenima je i troje djece. U napadima na Zaporižje su oštećeni objekti u industrijskoj zoni gdje je potom došlo do požara.

"Masovni napadi" su izvedeni i na centralnu ukrajinsku Dnjepropetrovska oblast, izjavio je guverner te oblasti i precizirao da su pod udarima bili Dnjepar i Pavlograd.

Rusija je 30. avgusta granatirala i naselje Znob-Novgorodske u okrugu Šostka, regija Suma, što je izazvalo požar u stambenom području, podaci su Državne službe za vanredne situacije Ukrajine. Preliminarni izvještaji pokazuju da je jedan lokalni stanovnik povrijeđen.

Rusija je nastavlja sa napadima na ciljeve u Ukrajini nakon što je 28. prije dva dana izvela napad dronovima i raketama na Kijev u kome su poginule 23 osobe.


To je bio najveći ruski napad od velikog samita između predsjednika Rusije Vladimira Putina i predsjednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa (Trump), 15. avgusta na Aljasci, koji je imao za cilj pronalaženje načina za okončanje ruske invazije na Ukrajinu, koja je počela u februaru 2022 .

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski napisao je na mreži X 30. avgusta da su se ove sedmice dogodila dva velika napada Rusije - "apsolutno drske akcije, kojima Rusija pokazuje da bez pritiska svijeta neće biti kraja rata".

"I sve su to jasni signali Sjedinjenim Državama, Evropi i liderima koji su ovih dana u Kini i sastaće se s Putinom. Očekujemo da će se na ovim sastancima pokrenuti pitanje potrebe za prekidom vatre - kako bi se signalizirala spremnost Rusije na diplomatiju. Putin samo vara lidere i privlači ih u svoj tabor. I odbija prijetnju sankcijama. Ništa drugo ga ne zanima. Važno je da zajedno pritisnemo Rusiju da okonča ovaj rat", naveo je Zelenski.

Šef ukrajinskog predsjedničkog kabineta Andrij Jermak izjavio je 29. avgusta da Sjedinjene Američke Države (SAD) ne vrše pritisak na Ukrajinu da prepusti Rusiji teritorije, koje su pod njenom kontrolom.

Nakon razgovora s američkim izaslanikom Stivenom Vitkofom, Jermak je naglasio čvrst stav Ukrajine o teritorijalnom integritetu, i istovremeno ostao na stavu otvorenosti za mirovne pregovore, u kojima učestvuju Ukrajina, SAD i Rusija.

Turski ministar vanjskih poslova Hakan Fidan je, prema tgrthaber.com, primijetio da je u posljednjih nekoliko mjeseci došlo do značajnih promjena u stavu Rusije u vezi s ratom u Ukrajini. Prema njegovim riječima, Rusija više ne insistira na kontroli cijele teritorije četiri ukrajinske regije.

Međutim, fokus je sada na držanju linije fronta u Zaporožju i osiguravanju 25 do 30odsto teritorije Donjecke regije pod ruskom kontrolom.

Njemački kancelar Friedrich Merz izjavio je da bi rat u Ukrajini "mogao trajati još mnogo mjeseci", ali je potvrdio da partnerske zemlje Kijeva ostaju posvećene kontinuiranoj podršci.

"Moramo biti spremni za ovo. Spremni smo", naglasio je Merz. Istakao je da je održavanje koalicije zemalja koje su spremne pomoći Ukrajini glavni prioritet i za Njemačku i za Francusku.


XS
SM
MD
LG