Počelo je sa reakcijom portparolke ruskog Ministarstva vanjskih poslova Marije Zaharove, nastavilo se neobično oštrim saopštenjem Ambasade Rusije u Sarajevu, a za sada rezultiralo hitnim konsultacijama u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija.
Sve ovo dio je ruske "ofanzive" u pokušaju da spasi poziciju proruskog lidera vodeće partije Srba u Bosni i Hercegovini Milorada Dodika, pravosnažno osuđenog na zatvorsku kaznu i zabranu političkog djelovanja, kojem je oduzet i mandat predsjednika Republike Srpske.
Nepuna 24 časa nakon konsultacija u Savjetu bezbjednosti UN o procesu protiv Dodika, sazvanih na zahtjev Rusije, Ministarstvo vanjskih poslova BiH odlučilo je poslati pismo zemljama Kvinte (SAD, Velika Britanija, Njemačka, Francuska i Italija).
Cilj je da se ukaže na "ozbiljne prijetnje stabilnosti i suverenitetu BiH koje dolaze iz Rusije", posebno u kontekstu nedavne odluke Centralne izborne komisije (CIK) BiH o oduzimanju mandata Miloradu Dodiku.
Dodiku je mandat na mjestu predsjednika RS oduzet, nakon što je pravosnažno osuđen na godinu dana zatvora i zabranu obavljanja javnih političkih funkcija u narednih šest godina, zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH.
Elmedin Konaković, ministar vanjskih poslova BiH, za Radio Slobodna Evropa naveo je da će pisma ministarstvima vanjskih poslova zemljama, članicama Kvinte, biti poslana u petak, 8. avgusta.
Dodaje i kako se posljednje saopštenje Ambasade Rusije u Sarajevu, u kojem dovodi u pitanje "postojanje Bosne i Hercegovine kao jedinstvene države" shvata kao do sada "najoštrije i najzbijinije prijetnje" za BiH.
U tom kontekstu će, kaže Konaković 11. avgusta, razgovarati sa ambasadorima zemalja Kvinte u Sarajevu.
"Moskva kontinuirano koristi političku krizu u BiH kao prostor za širenje svog uticaja, naročito podržavajući rukovodstvo Republike Srpske i političke lidere poput Dodika. Nećemo dozvoliti da se kroz ovakve poruke ohrabruju oni koji pozivaju na blokadu izbora ili referendum kojim se dovodi u pitanje ustavni poredak. Ovo nisu diplomatske izjave, već otvorene prijetnje državi", rekao je Konaković za RSE.
Iz ambasada zemalja "Kvinte" u BiH, nisu odmah odgovorili na upit Radija Slobodna Evropa o ruskim navodima i pokušajima spašavanja Dodikovog mandata.
Čekaju se novi ruski potezi u BiH
Konaković za RSE navodi i kako su institucije BiH spremne da odgovore na "ruske prijetnje".
"Znamo da Rusija ne djeluje samo politički. Spremni su na špijunske aktivnosti, sajber napade, dezinformacije. Vidjeli smo njihove operacije u Moldaviji, Rumuniji i Gruziji. BiH nije izuzetak", naveo je Konaković.
Ističe kako trenutno nema informaciju o dolasku ruskih državljana BiH, ali da zna "za neke druge aktivnosti", o kojima ne može još govoriti dok ne stignu "dodatne informacije i potvrde".
"Radi se isključivo o njihovim ljudima koji su ovdje i koji imaju, imali su ranije i neke diplomatske statuse ali… Kad budem imao (informacije) i nama je u interesu da vi to znate, mi ćemo objaviti", rekao je Konaković za RSE.
Iz Ambasade Ruske Federacije u Sarajevu, nisu odmah odgovorili na upit RSE u vezi tvrdnji Konakovića.
Ruska verzija priče i pritisak na UN
Hitne konsultacije Savjeta bezbjednosti UN iza zatvorenih vrata 7. avgusta, predstavljaju prvi put da Moskva koristi strukture UN direktno za pokušaj spašavanja proruskog lidera vodeće partije Srba u Bosni i Hercegovini.
Rusija je u svim dosadašnjim reakcijama nakon pravosnažne presude Miloradu Dodiku pokazala kako je ne smatra "legitimnom", već "pokušajem uklanjanja nepoželjnog lidera", kako je to istakla portparol Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva vanjskih poslova.
Zamjenik ruskog ambasadora u UN Dmitrij Poljanski rekao je novinarima nakon konsultacija da "krivično gonjenje Dodika prijeti stabilnosti BiH".
Pritom je ponovio ruski narativ o tome da Kristijan Šmit nije legitiman visoki predstavnik jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti.
Ruski predstavnici tvrde i da su sudske odluke politički motivisane i proizvod zapadnog pritiska, dok se Dodik prikazuje kao simbol otpora "nametnutoj" vlasti.
Iz Ambasade Rusije u Sarajevu takođe su stigle poruke koje prelaze granice klasične diplomatije. "Za BiH je došao trenutak istine", saopštili su, poručujući da se država nalazi pred "tačkom bez povratka".
Ambasador BiH u UN Zlatko Lagumdžija, u svojoj objavi na društvenim mrežama ocijenio je da je ruski pokušaj da se Dodikova presuda stavi na sto Savjeta bezbjednosti bio neuspješan.
"Rusi su bili jedini koji su negirali sudske presude. Sve druge članice reafirmisale su teritorijalni integritet i suverenitet BiH, uz podršku vladavini prava i legalnim odlukama institucija", napisao je Lagumdžija.
Iako Rusija tvrdi da visoki predstavnik Kristijan Šmit (Christian Schmidt) nije legitiman jer njegov mandat nije formalno potvrđen u Savjetu bezbjednosti UN, šira međunarodna zajednica, uključujući SAD i većinu EU zemalja, smatraju da je Šmit imenovan u skladu s nadležnostima Savjeta za implementaciju mira u Bosni i Hercegovini.
Iz UN-a je ranije pojašnjeno da Šmit ima pun legitimitet za rad u BiH, čime je demantovana ruska teza o njegovoj nelegalnosti.
Zašto Rusija stoji iza Dodika?
Urednik magazina Buka Aleksandar Trifunović za RSE ocjenjuje kako Rusiji "nije toliko bitan Dodik", koliko mogućnost da može da utiče na dešavanja u BiH, zemlji, koja je "najdalja" od istoka prema Evropskoj uniji.
"Republika Srpska je najdublja tačka Istoka u evropskoj zoni, najbliža tačka Hrvatskoj koja je u EU, najbliža tačka Beču. I to Rusija koristi tu priliku, kao što koristi Dodika i kao što Dodik ide kod Putina. Podsjećam na situaciju, kada je počela ruska invaziju na Ukrajinu, da smo imali jedno saopštenje Ambasade Rusije u BiH kojim su podsjetili Dodika na dogovore sa Putinom", rekao je Trifunović.
Ističe kako je u trenutnoj situaciji upitno koliko ovakva reakcija Rusije odgovara Dodiku, jer trenutno vlasti Srbije, na čelu sa predsjednikom Aleksandrom Vučićem, ali i sam Dodik, "pokušavaju da se približe" američkoj administraciji.
"Ne znam kako se to uklapa u tu priču saradnje i kooperacije sa Rusijom. Čak mislim da Dodik tu i ne insistira na vrsti trenutne podrške, na takav radikalan način, tonovima koji ne odgovaraju diplomatiji, koliko Rusija sad koristi tu priliku da tako reaguje", ističe Trifunović.
Kada je riječ o budućim aktivnostima Rusije, Trifunović predviđa da će Moskva i dalje koristiti svaku priliku da pokaže da ima određenu vrstu uticaja na Srbiju i Republiku Srpsku.
"Pretpostavljam da će imati neke aktivnosti koje bi mogle, na neki način, da dodatno zakomplikuju situaciju i mislim da će forsirati i Dodika da ide u tom pravcu. Sa tim nemam nikakve dileme", zaključuje Trifunović.
Nakon što je Sud BiH pravosnažno osudio Milorada Dodika, u skladu s Izbornim zakonom BiH, CIK mu je 6. avgusta oduzeo mandat, otvorivši put za prijevremene izbore u Republici Srpskoj.
Dodik je na to odgovorio najavom referenduma o svom mandatu, iako Ustav BiH ne poznaje takvu mogućnost.
Poručio je da se izbori u RS neće održati "dok je on predsjednik", a Vlada RS i SNSD su odbacili presudu, najavivši posebnu sjednicu entitetskog parlamenta.
Uprkos prijetećoj retorici, institucije RS za sada nisu preduzele nijednu pravno obavezujuću mjeru koja bi osporila odluku CIK-a ili najavila formalnu blokadu izbora.