Latvijska ministrica vanjskih poslova Baiba Braze izjavila je za Radio Slobodna Evropa(RSE) u ekskluzivnom intervjuu 4. jula da "Rusija može još neko vrijeme" voditi rat protiv Ukrajine jer "kanibalizira cijelu civilnu ekonomiju i prioritizira sve oko bojišta".
Njeni komentari dolaze nakon nedavnih izvještaja da ruska ekonomija pokazuje jasne znakove usporavanja, s padom proizvodne aktivnosti.
"Pati. Vrlo očito pati", primijetila je Braze, ali je izrazila pesimizam da je Rusija spremna pristati na prekid vatre.
Braze je govorila za RSE tokom posjete češkoj prijestolnici, Pragu, nekoliko sati nakon što je Rusija ponovo napala Ukrajinu s više od 500 dronova i 11 raketa. Napad je uslijedio nakon što je Washington rekao da će obustaviti neke isporuke oružja Kijevu zbog zabrinutosti da im se vlastite zalihe prebrzo smanjuju.
Američki predsjednik Donald Trump treba razgovarati o tom pitanju sa svojim ukrajinskim kolegom Volodimirom Zelenskim u telefonskom razgovoru kasnije 4. jula.
Taj razgovor dolazi nakon što je Trump razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom 3. jula – poziv za koji je Trump rekao da ga je ostavio "razočaranim" jer Putin očito nije dao nikakve naznake da je spreman pristati na prekid vatre.
Rusija ne pokazuje napredak ka miru
"Uvijek postoji potencijal za mir, ali indikacije unutar Rusije su takve da nema ozbiljnog kretanja ka miru", rekla je Braze.
"I kako nema kretanja ka miru od strane ruskih lidera ili elemenata u sistemu, potreban je dodatni pritisak."
Dok je Rusija i dalje zaglavljena u ratu u Ukrajini, evropski političari su rekli da Moskva neće stati ako bude tamo uspješna i da bi mogla biti spremna napasti neku NATO zemlju u narednih pet godina.
Latvija ili druge baltičke republike često se navode kao potencijalne mete.
Braze je primijetila da za sada "nemamo direktnih vojnih prijetnji protiv bilo koje od NATO članica", ali je dodala "istovremeno, očito, Rusija je prijetnja sigurnosti saveznika NATO-a."
Ne očekuje se promjena politike sankcija prema Bjelorusiji
Dok situacija s Rusijom izgleda sumorno, još jedan od susjeda Latvije, Bjelorusija, nedavno je poduzela neke korake koji bi mogli ukazivati na promjenu političkog kursa.
U junu je pušteno nekoliko političkih zatvorenika, uključujući Syarheia Tsikhanouskog, koji je uhapšen u maju 2020. dok je pokušavao kandidirati se za predsjednika protiv autoritarnog lidera Aleksandra Lukashenka.
Ovaj potez uslijedio je nakon što je američki izaslanik Keith Kellogg posjetio Minsk i bilo je sugestija da bi zapadne zemlje mogle smanjiti sankcije Bjelorusiji.
Braze je odbacila tu ideju.
"Očekujemo da bjeloruski režim oslobodi više od 1.000 zatvorenika koji su još uvijek tamo. A to su (samo) politički zatvorenici, ima i drugih zatvorenih", rekla je.
"Dakle, još uvijek ne vidimo veliku promjenu u politici režima. Sasvim je jasno da Bjelorusija omogućava ruski rat u Ukrajini. Ruske trupe marširaju kroz to područje. Rusija je u potpunosti integrirala Bjelorusiju u svoje pripreme za vježbu ZAPAD (vojnu)."
Braze je također odbacila mogućnost da se dozvoli da se bjeloruska gnojiva, sankcionirana od strane EU, jedan od glavnih izvoznih proizvoda zemlje, ponovo transportuju preko Latvije, usred medijskih spekulacija da je to jedno od Kellogovih obećanja Minsku u zamjenu za oslobađanje zatvorenika.
"Nije bilo nikakvog zahtjeva od SAD-a o tome", rekla je.
"Ne znamo odakle dolazi ta dezinformacija, ali ništa slično se nije dogodilo i postoji čitav spektar sankcija na bjeloruska gnojiva i kalij... Dakle, sve ostaje kako jeste."
