Mađarska će rasporediti trupe na granici, Rumunija najavila prihvat pola miliona izbeglica
Mađarska će rasporediti trupe duž svoje granice sa Ukrajinom duge 137 kilometara zbog mogućeg dolaska izbeglica ako kriza sa Rusijom eskalira, izjavio je ministar odbrane Tibor Benko, prenosi BBC.
Oružane snage Mađarske će obavljati humanitarne zadatke, kao i zatvoriti granicu Ukrajine sa Mađarskom "kako bi osigurale da nijedna oružana grupa ne može da uđe na teritoriju", rekao je Benko.
„Bezbednost Mađarske je najvažnija, mi jačamo ukrajinsko-mađarsku granicu“, navodi se u saopštenju Ministarstva odbrane.
Mađarski nacionalistički premijer Viktor Orban poznat je po svom tvrdom stavu prema migracijama, podseća BBC.
Nasuprot tome, Rumunija koja graniči sa obe zemlje, kaže da bi mogla da primi pola miliona izbeglica ako se kriza u Ukrajini pogorša.
„Postoji nekoliko procena, ali mogli bismo da primimo preko 500.000 izbeglica, to je... broj za koji smo se pripremili“, rekao je novinarima ministar odbrane Vasile Dinku, prenosi BBC.
Putin pozvao na priznanje Krima kao dela Rusije
Ruski predsednik Vladimir Putin pozvao je u utorak na međunarodno priznanje Krima kao dela Rusije, prekid nastojanja Ukrajine za članstvo u NATO-u i zaustavljanje isporuke oružja toj zemlji.
Putin je u obraćanju naciji rekao da ruska aneksija ukrajinskog poluostrva Krim 2014. treba da bude međunarodno priznata kao legitiman odraz izbora lokalnog stanovništva, poredeći to sa glasanjem za nezavisnost Kosova.
Zapadne sile su naširoko osudile aneksiju kao kršenje međunarodnog prava.
Kako bi okončao trenutnu krizu, on je takođe pozvao na odustajanje od nastojanja Ukrajine da postane članica NATO, rekavši da bi trebalo da preuzme „neutralan status“ i dodao da Zapad treba da prestane da šalje oružje tamo, prenosi agencija Asošijejted pres (AP).
Putin kazao da Mirovni sporazum iz Minska više ne važi
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je u utorak, 22. februara, da Mirovni sporazum iz Minska o Ukrajini više ne postoji i da više nema šta da se ispuni, ali je okrivio zvanični Kijev za neispunjenje, prenosi agencija Rojters.
Njegovi komentari su stigli dan nakon što je odlučio da zvanično prizna nezavisnost dve separatističke regije u istočnoj Ukrajini.
Stoltenberg: Visoka cena za daljnju agresiju Rusije
Generalni sekretar NATO, Jens Stoltenberg je izjavio da rusko vojno jačanje u Ukrajini i oko nje uključuje preko 150.000 vojnika.
„Mnoge jedinice su sada napred raspoređene u borbene formacije. One su van svojih kampova, na terenu i spremne za napad”, izjavio je Stoltenberg.
On je u utorak, 22. februara, sazvao specijalni sastanak komisije između NATO i Ukrajine nakon što je dan ranije, ruski predsednik Vladimir Putin priznao samostalnost separatističkih regiona Donjeck i Lugansk na istoku Ukrajine i odobrio slanje trupa u tu oblast.
On je pozdravio odluku Nemačke da obustavi gasovod Nord Stream 2, i poručio je da „će se platiti visoka cena ako bi Rusija sprovela dalje agresivne akcije protiv Ukrajine“.
Jens Stoltenberg je potvrdno odgovorio na novinarsko pitanje da li ruske trupe već prelaze u Donbas.
„Ono što sada vidimo su dodatne ruske trupe i snage koje ulaze“, rekao je šef severoatlantskog saveza.
* Više pročitajte OVDE