Prodaja Chelseaja okončaće simbol ruskog bogatstva u Londonu
Predložena prodaja Chelsea FC dovest će do kraja najistaknutijeg primjera ruskog utjecaja i bogatstva u Londonu, piše BBC.
Roman Abramovič (Abramovich) je prije 19 godina kupio klub iz zapadnog Londona za 140 miliona funti, transformirajući njegovo bogatstvo uz ogromnu investiciju, što je dovelo do dvije titule u Ligi prvaka i pet trofeja u Premijer ligi.
Ali ranije danas tajkun Hansjoerg Wyss dao je prve čvrste naznake da Abramovič želi prekinuti svoje veze sa Ujedinjenim Kraljevstvom.
Wyss je za švicarski list Blick rekao da su on i još trojica bili na glasu o kupovini kluba, dodajući da Abramovič "trenutno pokušava da proda sve svoje vile u Engleskoj".
Abramovič, koji ima 55 godina i ima izraelsko i portugalsko državljanstvo, zaradio je bogatstvo koje Forbes procjenjuje na 13,3 milijarde dolara kroz naftnu industriju, nakon raspada bivšeg Sovjetskog Saveza 1990-ih.
U Velikoj Britaniji se sve više poziva da ga uključi u sankcije Rusiji zbog njegovih navodnih veza sa Vladimirom Putinom, što on negira.
U svojoj izjavi nije bio siguran da li će se vratiti u ložu direktora Chelseaja. "Nadam se da ću moći posljednji put posjetiti Stamford Bridge da se lično pozdravim sa svima vama", rekao je.
SZO ističe potrebu za humanitarnim koridorom
Svjetska zdravstvena organizacija kaže da je "duboko zabrinuta zbog humanitarne vanredne situacije" u Ukrajini i napada na zdravstvene radnike i bolnice.
Navodi se da prva pošiljka medicinskog materijala stiže u Poljsku u četvrtak i sadrži dovoljno trauma i zaliha za hitne slučajeve za 1.000 pacijenata.
U brifingu, direktor SZO dr Tedros Adhanom Ghebrejesus naglašava potrebu za humanitarnim koridorom kako bi se osigurao siguran transport zaliha ljudima kojima je najpotrebnija u Ukrajini.
Dr Mike Ryan, također iz Svjetske zdravstvene organizacije, kaže: "Ljudska tijela i kosti se lome. Ljudski životi se gube i ne postoji zdravstvena služba koja bi pružila tu njegu koja spašava živote".
Dr Ryan kaže da zdravstveni radnici nose djecu u bolničke podrume kako bi ih stavili na ventilaciju i da im je potrebno više kisika kako bi pomogli ljudima u životu.
"Ne možete biti stavljeni na listu čekanja za kiseonik", kaže on.
SZO također brine da bi masovno kretanje oko 870.000 ljudi iz njihovih domova u Ukrajini moglo dovesti do porasta slučajeva COVID-19.
Više od 174.000 izbjeglica napustilo Ukrajinu, kaže američki državni sekretar
Američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da ruske trupe uništavaju "kritičnu infrastrukturu" u Ukrajini.
"Ovo nisu vojni ciljevi", rekao je on tokom televizijskog obraćanja nakon razgovora s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova.
Dodao je da je ubijeno i ranjeno "stotine ako ne i hiljade" ukrajinskih civila i da sada ima više od 174.000 izbjeglica koje su potražile sigurnost u susjednim zemljama.
"Milioni Ukrajinaca koji su još u Ukrajini sklanjaju se gdje god mogu... ovo je sramotno. Broj ubijenih i ranjenih civila samo će rasti u narednim danima", rekao je Blinken.
On je dodao da je odgovor na "rat" bilo "jedinstvo među svjetskim liderima".
Blinken je rekao da je 13 kritičnih ruskih državnih preduzeća sada izuzetno ograničeno u prikupljanju novca u SAD i da su sankcije uvedene pojedincima, uključujući Putina.
Dalje je najavio da SAD i njihovi saveznici pokreću radnu grupu za identifikaciju "pronalaženja i zamrzavanja imovine sankcionisanih ruskih kompanija i oligarha".
"Zamrznut ćemo i zaplijeniti njihove jahte, njihove privatne avione, njihova raskošna imanja u svjetskim prijestolnicama", dodao je.
Blinken je dalje rekao da su SAD takođe uvele sveobuhvatne sankcije za 22 ruska odbrambena entiteta. Dodao je da SAD drže otvorena vrata diplomatskom putu kako bi krenuli naprijed, ali je upozorio da će to biti vrlo teško bez vojne deeskalacije.
Zašto je tako teško prebrojati žrtve u ratu
Jedan od izazova u ovom sukobu bio je da se nezavisno potvrdi tačan broj žrtava.
Rusija i Ukrajina kažu da su ubile hiljade protivničkih vojnika. Sada Moskva kaže da je skoro 500 njenih vojnika ubijeno, dok Ukrajina još nije dala ažurirane podatke o vojnim žrtvama, ali kaže da je poginulo najmanje 2.000 civila.
Zašto bismo trebali biti skeptični prema tvrdnjama?
U ratu, zemlje koriste informacije kao dio svoje strategije. Pomaže u podsticanju podrške cilju ili, u slučaju gubitaka, protivljenju tome. Dakle, okolo može biti mnogo dezinformacija.
Ukrajina, koja je uživala široku podršku zemalja širom svijeta, želi pokazati razmjere razaranja i ljudske patnje uzrokovane ničim izazvanom agresijom Rusije.
Za Rusiju, vijesti o masovnim žrtvama među ruskim trupama i ukrajinskim stanovništvom mogle bi potencijalno još više proširiti antiratno raspoloženje i pretvoriti se u egzistencijalnu prijetnju vladavini predsjednika Vladimira Putina.
Dakle, ko je pouzdan izvor?
UN i grupe za ljudska prava često su izvori za tačne procjene. Ali i oni su se borili.
Mnogi od njihovih timova morali su da se presele, a bezbjednosna situacija znači da u mnogim slučajevima nisu u mogućnosti da posjete mjesta koja su napadnuta da bi ih istražili.
Brojevi se objavljuju tek nakon što radnici potvrde informacije iz više izvora, uključujući preživjele, svjedoke, istragu otvorenog koda i izvještaje vlasti ili drugih organizacija.
Za to je potrebno vrijeme i zato su brojke UN-a često ispod drugih procjena, uključujući i one iz vlada.
Agencija je u utorak procijenila da je do sada ubijeno najmanje 136 civila. Ali pravi broj, upozorila je glasnogovornica Liz Throssell, "vjerovatno će biti mnogo veći".