Nekom' rat, nikom' brat, gradovi BiH odustaju od bratimljenja s čečenskim
Priča o bratimljenju bosanskohercegovačkih i čečenskih gradova, najavljivana prošle godine, završena je zbog napada Rusije, u čijem je sastavu Čečenija, na Ukrajinu, sudeći prema izjavama načelnika Zavidovića, gradonačelnika Goražda i gradonačelnice Sarajeva.
Načelnik Općine Zavidovići, u centralnoj Bosni i Hercegovini, Hašim Mujanović kaže da se u suradnji s čečenskim gradovima, koja je načelno dogovorena posredstvom Europskog muslimanskog foruma, organizacije koja za sebe kaže da radi na integraciji muslimana širom Europe, nije odmaknulo dalje od početka.
Protokol koji je potpisan s Forumom, Mujanović smatra ništavnim, posebno zbog napada Rusije na Ukrajinu.
Čečenija je republika u Ruskoj Federaciji smještana na Kavkazu. Nakon invazije Rusije u Ukrajini, 24. februara, Ramzan Kadirov, čelnik ruske regije i saveznik ruskog predsjednika Vladimira Putina, rekao je da su čečenski borci raspoređeni u Ukrajinu i pozvao Ukrajince da sruše svoju vladu.
"Nema nikakvih aktivnosti i ne vjerujem da će ni biti. To je za mene završena priča. Ljudski, moralno i na svaki drugi način stojim uz ukrajinski narod, tako da tu saradnje više nema", rekao je Mujanović za RSE. Cijeli tekst pročitajte OVDJE
Najnovija kretanja ruskih trupa
Analitičar odbrane general Sir Richard Barrons dao je Sky Newsu najnovije informacije o tome kako ruske trupe napreduju preko Ukrajine.
On kaže da se sada vode dvije bitke: jedna na sjeveru i druga na jugu.
Na jugu, operacija je osmišljena da poveže Rusiju sa Krimom i da izoluje Ukrajinu od mora.
Operacija na sjeveru fokusirana je na glavni grad Kijev, s ciljem rušenja sadašnje vlade.
General Sir Richard kaže da je većina ruskih trupa došla sa Krima, šireći se na istok i zapad.
Oni koji idu na istok napreduju prema regionima u Donbasu pod kontrolom separatista.
Trupe na zapadu stigle su u Herson i vjerovatno će sada nastaviti prema Odesi.
Ako ruske trupe zauzmu Odesu, to će odvojiti Ukrajinu od mora i zadati težak udarac njenoj ekonomiji.
U međuvremenu, ogroman konvoj ruskih oklopnih vozila koji je krenuo ka Kijevu, na sjeveru, zaglavio se već tri dana.
Ali druge snage se približavaju sa sjeveroistoka, nadajući se da će opkoliti glavni grad.
Makron jutros razgovarao sa Putinom i Zelenskim
Francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarao je jutros sa liderima i Rusije i Ukrajine.
Macron je, kako se izvještava, jutros razgovarao sa Vladimirom Putinom oko 90 minuta, prije nego što je pozvao Volodimira Zelenskog.
Prema zvaničnicima, Putin je rekao Makronu da će nastaviti sa svojim vojnim operacijama osim ako Ukrajina ne pristane na neutralnost, i nastavio da gura svoju (široko razobličenu) liniju o borbi protiv neonacizma.
Makron je navodno rekao da je ideja da je Ukrajina nacistički režim bila zabluda i da će ono što Putin radi skupo koštati njegovu zemlju.
Francuski lider je potom razgovarao sa Zelenskim, koji mu je rekao da se neće predati i da ne može pregovarati sa pištoljem u glavu.
Šta će uključivati istraga ratnih zločina?
Rusija se suočava sa istragom ratnih zločina nakon što je 39 zemalja poslalo evidenciju. To je dokaz međunarodne zabrinutosti, ali je više nego samo simboličan, to znači da istraga može početi odmah.
Zapravo, tužilac Međunarodnog krivičnog suda (MKS) Karim Khan rekao je za BBC da je već poslao tim u regiju, da počne prikupljati i čuvati sve dokaze o zločinima koji spadaju u nadležnost suda - koji pokrivaju ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, sve što krši Ženevske konvencije.
Na primjer, neselektivno granatiranje stambenih područja, namjerno gađanje civila ili zgrada koje nemaju vojnu vezu; poput koncertnog prostora u Harkovu i TV tornja u Kijevu.
Osim toga, upotreba oružja koje je neprecizno i moglo bi rezultirati civilnim žrtvama, poput kasetne municije ili vakuumskih bombi, za koje je ukrajinski ambasador u SAD-u optužio Moskvu da ih koristi - optužbe koje je Kremlj negirao.
Istražitelji MKS-a će prikupljati tragove kako bi stvorili sliku na terenu, uspostavili lanac komandovanja i na kraju podigli optužbe protiv ljudi na vrhu koji su izdavali naređenja i orkestrirali ovu invaziju.
Rusija nije članica MKS-a, tako da bi svi ruski državljani morali biti izručeni kako bi se suočili sa pravdom u Hagu.
Ali kao što nam istorija govori, lideri koji danas izgledaju moćni, nedodirljivi, sutra možda neće biti takvi.