Broj poginulih u Černihovu porastao na 47
Četrdeset sedam osoba je poginulo u ruskim vazdušnim napadima na stambeni kvart grada Černihova u četvrtak, saopštile su regionalne vlasti.
Spasilački radovi morali su da budu obustavljeni u četvrtak zbog snažnog granatiranja, saopštile su lokalne službe za vanredne situacije.
Od početka neprijateljstava u regionu poginulo je ukupno 148 ljudi, uglavnom civila, dodaju lokalne vlasti. Grad od 300.000 stanovnika nalazi se na severu zemlje, blizu granice sa Rusijom i Belorusijom.
Pet činjenica o ukrajinskoj nuklearnoj elektrani Zaporožje
U nastavku donosimo pet činjenica o Zaporoškoj nuklearnoj elektrani u Ukrajini, najvećoj u Evropi po kapacitetu, koju su ruske trupe zauzele u petak, 4. marta. Ukrajina je saopštila da su ruske snage napale fabriku u ranim jutarnjim satima u petak, zapalivši susedni petospratni objekat za obuku. Požar je ubrzo ugašen.
Ministarstvo odbrane Rusije je kasnije potvrdilo da Zaporožje drži pod kontrolom.
- Zaporožje je najveća od četiri ukrajinske nuklearne elektrane, koje zajedno daju oko polovinu električne energije u zemlji.
- Ovo je prvi put da je izbio rat u zemlji sa tako velikim i uspostavljenim nuklearnim energetskim programom, kaže Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA)
- Svaki od šest blokova u Zaporožju ima neto kapacitet od 950 megavata električne energije, ili ukupno 5,7 gigavata električne, prema bazi podataka IAEA. Prvi blok priključen je na mrežu 1984. godine, a poslednji 1995. godine
- Elektrana radi samo delić svog kapaciteta. U internom obaveštenju IAEA u koje je agencija Rojters imala uvid u petak piše
- Jedinica 1 je "u zastoju"
- Blokovi 2 i 3 "isključeni su sa mreže, a u toku je hlađenje nuklearnog postrojenja"
- Blok 4 "radi na 690 MV snage"
– Blokovi 5 i 6 „u toku su hlađenja“. - Elektrana je od strateškog značaja za Rusiju jer se nalazi samo oko 200 kilometara od Krima, koji je Rusija anektirala 2014. godine, piše agencija Rojters
Ministri NATO o reakciji na rusku invaziju
Ministri inostranih poslova država članica NATO zemalja okupili su se 4. marta u Briselu da bi raspravljali o situaciji u Ukrajini i reakciji Alijanse na rusku invaziju.
Uoči početka satanka ministri su potvrdili da neće uvesti "zabrane zone letenja", navodeći da NATO nije u ratu sa Rusijom.
* Više pročitajte OVDE
Zamenik gradonačelnika Mariupolja poziva NATO da pošalje trupe
Zamenik gradonačelnika Mariupolja, lučkog grada na jugu Ukrajine, pozvao je lidere NATO da pošalju trupe u Ukrajinu, rekavši da Rusija neće stati sve dok od zemlje ne napravi pustinju i ne ubije mnogo civila.
Sergej Orlov je za emisiju Today radija BBC 4 rekao da ne postoji način da se Putin spreči da "ubija naše civile s neba dok se NATO ne probudi i shvati da to nije regionalni sukob".
"To je rat protiv demokratije, protiv slobode, protiv jedne od najvećih evropskih nacija. Izgleda da [lideri NATO-a] ne razumeju da Putin neće stati, oni su uplašeni i to je šteta. I očekujemo da će jednog dana lideri NATO-a shvatiti da je potpuno neophodno pružiti direktnu vojnu podršku Ukrajini da se zaustavi gospodin Putin ili barem da zatvorimo naše nebo da nas zaštiti od pretnje sa neba“.
On kaže da ruski predsednik Vladimir Putin želi da stvori pustinju da bi rešio ukrajinsko pitanje, ali da je „nemoguće uzeti naše gradove jer grad nisu zgrade, grad su ljudi“.
Stanovnici ukrajinskog lučkog grada Mariupolja rekli su za BBC da pokušavaju da prežive nemilosrdnu salvu ruskog granatiranja koja je porušila stambene četvrti i prekinula snabdevanje strujom i vodom.