Blinken kaže da SAD imaju 'vrlo vjerodostojne izvještaje' o namjernim napadima na civile u Ukrajini
Američki državni tajnik Antony Blinken izjavio je u nedjelju da su Sjedinjene Američke Države vidjele "vrlo vjerodostojna izvješća" o namjernim napadima ruskih snaga na civile u Ukrajini, te da Washington dokumentira ta izvješća kako bi osigurao da relevantne organizacije mogu istražiti jesu li ratni zločini počinjeni.
Iz State Departmenta je ranije u nedjelju saopćeno da će se Blinken sresti s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, u utorak, 8. marta, kako bi nastavili koordinirati odgovor na ruski napad na Ukrajinu, rekao je glasnogovornik State Departmenta Ned Price.
Američki državni tajnik u nedjelju je razgovarao s čelnicima Moldavije i obećao da će Sjedinjene Države okupiti međunarodnu opoziciju ruskoj agresiji "kad god i gdje god" se dogodi.
Govoreći uz moldavsku predsjednicu Maiu Sandu na turneji po istočnoj Europi nakon ruske invazije na Ukrajinu, Blinken je također rekao da Sjedinjene Države podržavaju težnje Moldavije da se pridruži Europskoj uniji, ali da će o tom procesu odlučiti EU.
Moldavija kaže da je više od 230.000 izbjeglica prešlo njezinu granicu s Ukrajinom od početka rata 24. februara.
Upitan kakva bi jamstva Washington mogao dati Moldaviji u svjetlu agresije Rusije na Ukrajinu, Blinken je ukazao na napore SAD-a da mobiliziraju međunarodni odgovor koji izolira Rusiju i šteti njenom gospodarstvu.
"Kad god i gdje god bi se ta agresija mogla pojaviti, učinit ćemo istu stvar", rekao je.
Moldavije, bivša sovjetska republika, kao i njezin susjed Ukrajina, nije članica NATO-a.
Sandu je bivša ekonomistica Svjetske banke koja je došla na vlast 2019. i osvojila mandat na izborima u julu, obećavajući bliže veze sa Zapadom.
Moldavija je u četvrtak,3. marta, službeno podnijela zahtjev za pridruživanje Europskoj uniji. Taj bi potez vjerovatno mogao uznemiriti Moskvu, koja ima oko 1.500 vojnika smještenih u otcijepljenoj regiji Pridnjestrovlja na istoku Moldavije.
Blinken je rekao da SAD osigurava 18 miliona dolara tokom sljedećih nekoliko godina za "jačanje i diverzifikaciju" energetskog sektora Moldavije. Moldavija uvelike ovisi o ruskom plinu.
"Energetska neovisnost i energetska sigurnost zapravo su ključne za održavanje nečijeg suvereniteta i neovisnosti", rekao je Blinken.
Najmanje 120.000 onih koji su prešli u Moldaviju ostalo je u zemlji s oko 2,5 miliona ljudi, rekla je premijerka Natalia Gavrilita u ranijem sastanku s Blinkenom.
"Za malu zemlju kao što je Moldavija, ovo je vrlo velik broj" i Moldaviji će trebati pomoć u rješavanju problema izbjeglica, rekla je.
Macron ponovno razgovarao s Putinom
Ruski predsjednik Vladimir Putin i francuski predsjednik Emmanuel Macron ponovno su razgovarali telefonom u nedjelju, 6. marta, u razgovoru koji je trajao sat i 45 minuta, priopćilo je francusko predsjedništvo.
Još uvijek nisu poznate pojedinosti o čemu se razgovaralo.
Oba čelnika razgovarala su telefonom u četvrtak, u razgovorima koji su Macronu ostavili dojam da je Putinov cilj zauzeti cijelu Ukrajinu, rekao je francuski dužnosnik.
Macron je jedan od nekoliko svjetskih čelnika koji su proteklih dana razgovarali s Putinom u nadi da će posredovati u prekidu vatre u Ukrajini.
Ranije u nedjelju Putin je razgovarao s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoganom, koji je apelirao na hitan prekid neprijateljstava.
Prema očitanju poziva iz Kremlja, Putin je rekao Erdoganu da bi ukrajinski pregovarači trebali zauzeti "konstruktivniji pristup" u razgovorima, "potpuno uzimajući u obzir nove stvarnosti".
"Naglašeno je da je obustava specijalne operacije moguća samo ako Kijev prekine vojne operacije i izvrši dobro poznate ruske zahtjeve", rekao je Kremlj.
Rusija je svoju invaziju nazivala "specijalnom operacijom".
Kremlj je saopćio da je Putin francuskom predsjedniku rekao da je "Ukrajina odgovorna za provokaciju kod Zaporoške nuklearne elektrane".
Ruski napad na grad Enerhodar na jugoistoku zemlje i njegovu nuklearnu elektranu Zaporožje (najveću europsku), koji je izazvao požar, izazvao je trenutnu osudu svjetskih čelnika, a ministri vanjskih poslova EU i NATO-a razmatraju nove sankcije.
Prema UN-ovom nadzorniku za atomsku energiju, nije ispušten nikakav radioaktivni materijal.
UN navodi da su od početka invazije u Ukrajini ubijena 364 civila
Ured Ujedinjenih naroda za ljudska prava kaže da je potvrdio smrt 364 civila u Ukrajini od početka ruske invazije 24. februara.
Ured sa sjedištem u Ženevi priopćio je da je u subotu u ponoć ranjeno još 759 civila.
Ured za prava koristi strogu metodologiju i izvještava samo o žrtvama koje je potvrdio.
Kaže kako vjeruje da su stvarne brojke znatno veće, "posebno na teritoriju pod kontrolom vlade, a naročito posljednjih dana". To je zato što je protok informacija ograničen usred borbi i mnoga izvješća još uvijek trebaju biti potkrijepljena.
Ukrajinski dužnosnici iznijeli su daleko veće brojke.
Planirana evakuacija Mariupolja drugi dan zaredom obustavljena
Crveni krst je saopštio da je evakuacija stanovnika iz opkoljenog Mariupolja drugi dan zaredom obustavljena jer su borbe nastavljene, dok Gradsko vijeće Mariupolja navodi da evakuacija nije moguća zbog ruskog granatiranja.
"Izuzetno je opasno izvoditi ljude pod takvim uslovima", navodi Gradsko vijeće u saopštenju.
"Usred razornih scena ljudske patnje u Mariupolju, drugi današnji pokušaj da se počne evakuisati oko 200.000 ljudi iz grada je zaustavljen. Jučerašnji i današnji neuspjeli pokušaji ukazuju na nepostojanje detaljnog i funkcionalnog sporazuma između strana u sukobu", naveo je Crveni krst.
Crveni krst je dodao da njegovi "timovi ostaju u Mariupolju i spremni su da pomognu u olakšavanju daljih pokušaja ako strane postignu detaljan dogovor, koji je samo na stranama da implementiraju i poštuju".