SAD planira nove sankcije Rusiji, govori se o zabrani uvoza ruske nafte i plina
Američki državni tajnik Antony Blinken rekao je da Sjedinjene Države i njihovi saveznici vode "vrlo aktivnu raspravu" o zabrani uvoza ruske nafte i prirodnog plina u posljednjoj eskalaciji sankcija u znak odmazde za invaziju na Ukrajinu.
Upitan o uvozu nafte i plina, Blinken je u nedjelju za CNN rekao da je predsjednik SAD-e Joe Biden dan ranije sazvao sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost na tu temu. Biden i zapadni saveznici do sada su odustajali od sankcija protiv unosne ruske energetske industrije kako bi izbjegli povratni udar na vlastita gospodarstva.
“Sada razgovaramo s našim europskim partnerima i saveznicima kako bismo na koordiniran način razmotrili mogućnost zabrane uvoza ruske nafte, a da pritom osiguramo da još uvijek postoji odgovarajuća opskrba naftom na svjetskom tržištu”, rekao je Blinken.
"To je vrlo aktivna rasprava dok razgovaramo."
Poruka 'ubica' na Putinovom muralu u Beogradu
Na muralu predsednika Rusije Vladimira Putina koji je nedavno naslikan na fasadi na jednoj zgradi u Beogradu, dan kasnije napisana je poruka "Ubica".
Mural je 5. marta oslikan na uglu ulica Njegoševe i Kralja Milutina u beogradskoj opštini Vračar.
Na njemu je ćirilicom ispisano "brat", a iza lika Putina su oslikane i srpska i ruska zastava.
Poruka "ubica" ispisana je dan kasnije crvenim slovima, javlja fotoreporterka Radija Slobodna Evropa.
Von der Leyen poziva na istragu je li Rusija počinila ratne zločine
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen rekla je u nedjelju da je potrebna istraga o tome čini li Rusija ratne zločine u Ukrajini.
"Mislim da je potrebna snažna i jasna istraga o ovom pitanju", rekla je Von der Leyen u intervjuu za CNN.
Blinken kaže da SAD imaju 'vrlo vjerodostojne izvještaje' o namjernim napadima na civile u Ukrajini
Američki državni tajnik Antony Blinken izjavio je u nedjelju da su Sjedinjene Američke Države vidjele "vrlo vjerodostojna izvješća" o namjernim napadima ruskih snaga na civile u Ukrajini, te da Washington dokumentira ta izvješća kako bi osigurao da relevantne organizacije mogu istražiti jesu li ratni zločini počinjeni.
Iz State Departmenta je ranije u nedjelju saopćeno da će se Blinken sresti s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom, u utorak, 8. marta, kako bi nastavili koordinirati odgovor na ruski napad na Ukrajinu, rekao je glasnogovornik State Departmenta Ned Price.
Američki državni tajnik u nedjelju je razgovarao s čelnicima Moldavije i obećao da će Sjedinjene Države okupiti međunarodnu opoziciju ruskoj agresiji "kad god i gdje god" se dogodi.
Govoreći uz moldavsku predsjednicu Maiu Sandu na turneji po istočnoj Europi nakon ruske invazije na Ukrajinu, Blinken je također rekao da Sjedinjene Države podržavaju težnje Moldavije da se pridruži Europskoj uniji, ali da će o tom procesu odlučiti EU.
Moldavija kaže da je više od 230.000 izbjeglica prešlo njezinu granicu s Ukrajinom od početka rata 24. februara.
Upitan kakva bi jamstva Washington mogao dati Moldaviji u svjetlu agresije Rusije na Ukrajinu, Blinken je ukazao na napore SAD-a da mobiliziraju međunarodni odgovor koji izolira Rusiju i šteti njenom gospodarstvu.
"Kad god i gdje god bi se ta agresija mogla pojaviti, učinit ćemo istu stvar", rekao je.
Moldavije, bivša sovjetska republika, kao i njezin susjed Ukrajina, nije članica NATO-a.
Sandu je bivša ekonomistica Svjetske banke koja je došla na vlast 2019. i osvojila mandat na izborima u julu, obećavajući bliže veze sa Zapadom.
Moldavija je u četvrtak,3. marta, službeno podnijela zahtjev za pridruživanje Europskoj uniji. Taj bi potez vjerovatno mogao uznemiriti Moskvu, koja ima oko 1.500 vojnika smještenih u otcijepljenoj regiji Pridnjestrovlja na istoku Moldavije.
Blinken je rekao da SAD osigurava 18 miliona dolara tokom sljedećih nekoliko godina za "jačanje i diverzifikaciju" energetskog sektora Moldavije. Moldavija uvelike ovisi o ruskom plinu.
"Energetska neovisnost i energetska sigurnost zapravo su ključne za održavanje nečijeg suvereniteta i neovisnosti", rekao je Blinken.
Najmanje 120.000 onih koji su prešli u Moldaviju ostalo je u zemlji s oko 2,5 miliona ljudi, rekla je premijerka Natalia Gavrilita u ranijem sastanku s Blinkenom.
"Za malu zemlju kao što je Moldavija, ovo je vrlo velik broj" i Moldaviji će trebati pomoć u rješavanju problema izbjeglica, rekla je.
