Posle Putinove osude 'ološa i izdajnika' policija hapsi širom Rusije
Marija Nedvetskaja 14. marta dobila je obaveštenje iz policije u gradu Kalinjingradu na zapadu Rusije da je njena majka odvedena u lokalnu psihijatrijsku bolnicu, piše redakcija Radija Slobodna Evropa na engleskom jeziku.
"Navodno se zaklela dok je bila u policijskom pritvoru", rekla je Nedvetskaja za RSE, dodajući da joj u bolnicu nije bilo dozvoljeno da vidi majku, navodno zbog ograničenja zbog COVID-19. Umesto toga, bolnički zvaničnici su joj rekli da će njena majka biti zadržana makar mesec dana.
Pedesetdevetogodišnja Olga Nedvetskaja uhapšena je 13. marta u centru glavnog grada ruske eksklave, na malom protestu zbog rata koji Rusija vodi protiv Ukrajine. Na demonstracijama, koje su najavljene kao spontano okupljanje za hranjenje golubova, pevala je i igrala uz ukrajinske narodne pesme.
Ostatak teksta pročitajte ovdje.
Napadi u Dnjepru, borbe se nastavljaju u Mariupolju
Raketni udari uništili su u utorak željezničku stanicu u središnjoj istočnoj ukrajinskoj regiji Dnjepar, jedna osoba je poginula, a tračnice su oštećene tako da vozovi neće više moći prolaziti rekao je guverner Valentin Rezničenko.
Rakete su pogodile stanicu u gradu Pavlohrad oko 60 kilometara istočno od regionalnog glavnog grada Dnjepra.
Ruske i ukrajinske snage bore se u gradu Mariupolju rekao je regionalni ukrajinski guverner i optužio ruske trupe da neselektivno pucaju na stambena naselja i ukrajinske vojne ciljeve.
Rusi negiraju da gađaju civile.
Govoreći na nacionalnoj televiziji, guverner Donjecka Pavlo Kirilenko rekao je da su civili bili pod ruskom vatrom, kao i vojnici ukrajinske vojne jedinice Azov.
U ranijem obraćanju talijanskom parlamentu predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski rekao je da nakon višesedmičnog granatiranja u Mariupolju "više ništa nije ostalo".
Grad koji se nalazi na jugu Ukrajine prije rata je imao 400.000 stanovnika. Granatiran je od početka ruske invazije, a vjeruje se da je stotine hiljade stanovnika zarobljeno unutar grada bez pristupa hrani, vodi, struji.
Civili koji su uspjeli pobjeći iz Mariupolja rekli su da je grad pod nemilosrdnim bombardiranjem, blokom za blokom uništenih zgrada i leševa na ulicama.
“Nema veze sa svijetom. Nismo mogli tražiti pomoć”, rekla je Julia Kritska, koja je uspjela pobjeci sa suprugom i sinom uz pomoć volontera. “Ljudi tamo nemaju čak ni vode.”
Dva novinara Associated Pressa koji su bili posljednji strani novinari u Mariupolju, napustili su ovaj grad. U svom tekstu opisali su kako je grad postao ruševina u samo dvije sedmice.
"U Mariupolj smo stigli u 3:30 ujutro. Rat je počeo sat vremena kasnije. Otprilike četvrtina od 430.000 stanovnika Mariupolja napustila je grad u tih prvih nekoliko dana, dok su još mogli. Ali malo je ljudi vjerovalo da dolazi rat i do momenta kada su mnogi shvatili svoju grešku, bilo je prekasno," piše video novinar Associated Pressa. Njegovo svjedočenje o dvije sedmice u Mariupolju čitajte ovdje.
Smješten na Azovskom moru, Mariupojl je ključna luka za Ukrajinu i leži duž dijela teritorija između Rusije i Krima. Opsada je odsjekla grad od mora i omogućila Rusiji da uspostavi kopneni koridor prema Krimu.
Mariupolj: Apokaliptične slike iz grada pod opsadom
Ukrajina poziva Kinu da odigra vidljiviju ulogu u zaustavljanju rata
Ukrajina želi da Kina igra "vidljiviju ulogu" u zaustavljanju rata koji Rusija vodi, te da postane budući garantor njezine sigurnosti, rekao je u utorak viši pomoćnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.
Andrij Jermak, koji vodi ured Zelenskog, također je rekao da "vrlo brzo" očekuje dijalog između ukrajinskog lidera i kineskog predsjednika Xi Jinpinga.
Kina, druga svjetska ekonomija već dugo uspostavlja bliže energetske, trgovinske i sigurnosne veze sa Rusijom, ali je i najveći trgovinski partner Ukrajine. Odupirala se pritisku zapadnih zemalja da osudi rusku invaziju.
"Do sada smo vidjeli neutralnu poziciju Kine. I, kao što sam već rekao, vjerujemo da bi Kina... trebala igrati značajniju ulogu u privođenju kraju ovog rata i izgradnji novog globalnog sigurnosnog sistema, “ rekao je Jermak na virtualnoj konferenciji za novinare koju je organizirao Chatham House u Londonu.
"Također očekujemo da Kina značajno doprinese novom sigurnosnom sistemu za Ukrajinu i također očekujemo da Kina bude jedan od garantora u okviru tog sigurnosnog sistema", rekao je pomoćnik ukrajinskog predsjednika.
"Mi se odnosimo prema Kini s najvećim poštovanjem i očekujemo da će igrati proaktivnu ulogu."
Prije ruske invazije, Kijev je rekao da želi sigurnosne garancije od velikih sila, nazivajući postojeću globalnu sigurnosnu arhitekturu "gotovo slomljenom".
Kina i Rusija stalne su članice Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, zajedno sa Sjedinjenim Državama, Britanijom i Francuskom.
Ukrajina, bivša sovjetska republika, teži pridruživanju NATO-u i Evropskoj uniji, ali Moskva se odlučno protivi tim planovima. Peking je također kritizirao širenje NATO-a na istok.
Sjedinjene Države su prošle sedmice upozorile Kinu da ne pomaže Rusiji u njezinoj invaziji na Ukrajinu, koja je započela 24. februara.
Peking je rekao da želi diplomatsko rješenje sukoba i da podržava teritorijalni integritet i Rusije i Ukrajine, istovremeno priznajući "legitimne" sigurnosne brige Moskve.
'Pepeo mrtve zemlje'
Rusija pretvara opkoljenu ukrajinsku luku Mariupolj u “pepeo mrtve zemlje”, saopštilo je gradsko vijeće opisujući još dvije ogromne bombe koje su pale na grad koji je zatvoren nedeljama.
Teško stanje Mariupolja, grada sa 400 hiljada stanovnika prije rata, najhitnija je humanitarna vanredna situacija od kada je Rusija napala Ukrajinu prije skoro mjesec dana.
Vjeruje se da je stotine hiljade stanovnika zarobljeno unutar grada pod gotovo stalnim granatiranjem, bez pristupa hrani, vodi, struji i toploti.
“Tamo više ništa nije ostalo”, rekao je predsjednik Vladimir Zelenski u video obraćanju italijanskom parlamentu.
“Još jednom je jasno da okupatori nisu zainteresovani za grad Mariupolj. Oni žele da ga sravne sa zemljom i da od njega naprave pepeo mrtve zemlje”, navodi se u saopštenju vijeća.
Rusija negira da ciljaju civile. Ukrajina kaže da je Moskva blokirala svakodnevne napore da pošalje konvoje pomoći sa hranom i drugim zalihama za civile ili autobuse da ih izveze.
Rusija je zahtjevala predaju grada do zore u ponedeljak, ultimatum koji Kijev nije prihvatio.
“Zahtijevamo otvaranje humanitarnog koridora za civile”, rekla je potpredsjednica ukrajinske Vlade Irina Vereščuk na ukrajinskoj televiziji u utorak. “Naša vojska herojski brani Mariupolj. Nismo prihvatili ultimatum. Ponudili su kapitulaciju pod bijelom zastavom. Ovo je manipulacija, laž.”
Invaziju na Ukrajinu Rusija naziva “specijalnom vojnom operacijom” za razoružavanje Ukrajine i zaštitu od “nacista”. Zapad to naziva lažnim izgovorom za ničim izazvan rat.
Mariupolj je najveći grad koji još uvijek drži Ukrajina u regionu Donjecka, za koji je Rusija zahtijevala da Kijev ustupi separatistima koje podržava Moskva. Ruski mediji su u utorak citirali zvaničnika separatista koji je rekao da je polovina Mariupolja sada osvojena.
Kijev optužuje Moskvu da nezakonito deportuje stanovnike Mariupolja i područja Ukrajine pod kontrolom separatista u Rusiju. Ukrajinska generalna tužiteljka Irina Venediktova rekla je da Kijev istražuje “prisilno premještanje” 2.389 djece u Rusiju iz oblasti Luganska i Donjecka.
U tvitu, američka ambasada je to nazvala “kidnapovanjem”.
Moskva poriče da je prisiljavala ljude da odu, rekavši da prima izbjeglice.
Ukrajina je takođe optužila Rusiju da blokira humanitarni pristup Hersonu, jedinoj prijestonici pokrajine koju je zauzela. Ministarstvo spoljnih poslova Ukrajine saopštilo je da 300 hiljada stanovnika Hersona ostaje bez hrane.