Američki predsjednik Donald Trump ponovo je napao lidera Kremlja Vladimira Putina nakon što je Rusija 26. maja završila trodnevno bombardovanje svojim najvećim zračnim napadom u dosadašnjem ratu koji traje više id tri godine.
Trump je rekao da je do sada "zaštitio" Rusiju od bolnih mjera, ali je nagovijestio da gubi strpljenje jer Putin i dalje ignoriše njegov pritisak za prekid vatre.
"Ono što Vladimir Putin ne shvata je da bi se, da nije bilo mene, Rusiji već dogodilo mnogo zaista loših stvari, i mislim ZAISTA LOŠIH. Igra se vatrom!", rekao je u objavi od 27. maja na Truth Social mreži.
Ruski sigurnosni zvaničnik Dmitrij Medvedev odgovorio je na Trumpove kritike aludirajući na Treći svjetski rat.
"U vezi s Trumpovim riječima o Putinu koji se 'igra s vatrom' i 'zaista lošim stvarima' koje se dešavaju Rusiji. Znam samo za jednu ZAISTA LOŠU stvar -- Treći svjetski rat. Nadam se da Trump to razumije!", napisao je Medvedev na engleskom na mreži X.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da je više od 900 projektila ispaljeno na ukrajinske ciljeve tokom trodnevnog perioda koji je završio rano 26. maja. Trinaest civila je ubijeno u napadima koji su se dogodili 25. maja. Moskva je saopštila da je pogodila samo "vojne ciljeve" u Ukrajini.
Napad 26. maja bio je najveći otkako je Rusija pokrenula svoju invaziju prije više od tri godine. Dogodio se dan nakon što je Trump na društvenim mrežama objavio da je Putin "potpuno lud".
Ruske vlasti su kasno 27. maja saopštile da je Ukrajina pokrenula veliki napad dronom na Rusiju. Protivvazdušna odbrana zemlje uništila je ili presrela 112 ukrajinskih dronova u napadu, saopštile su vlasti.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je na Telegramu da se napad dronom dogodio između 21.00 i 22.00 sata u noći po moskovskom vremenu, što je rezultiralo ograničenjima na moskovskim aerodromima Vnukovo i Žukovski.
Ministarstvo odbrane saopštilo je da je 112 ukrajinskih dronova koji su "uništeni i presretnuti" preletjelo šest različitih regija.
Oko 59 dronova ciljalo je jugozapadnu regiju Brjansk, saopštilo je ministarstvo. Drugi su ispaljeni na Kursku, Belgorodsku, Tulsku, Orjolsku i Kalušku oblast.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao je da je 12 dronova koji su se kretali prema ruskoj prijestolnici oboreno.
Prije trodnevnog ruskog napada, Grupa sedam (G7), kao i Kongres, vršili su pritisak na administraciju da uvede sankcije Rusiji zbog blokiranja Trumpovog poziva na trenutni tridesetodnevni prekid vatre.
Kongres, kojim upravlja Trumpova Republikanska stranka, još nije iznio na glasanje najnoviji zakon o sankcijama Rusiji.
Kada su prošle sedmice pitali zašto ne uvede sankcije Rusiji nakon što je Putin ponovo odbio njegov poziv na prekid vatre, Trump je rekao da bi to odgurnulo lidera Kremlja u vrijeme kada osjeća da napreduje.
John Herbst, bivši američki ambasador u Ukrajini, rekao je u članku koji je objavio washingtonski think tank da Putin "shvaća Trumpa, kao i druge zapadne lidere od ruskog rata u Gruziji 2008. godine, kao nespremnog da preduzme snažne mjere protiv agresije".
Herbst je u članku koji je objavio Atlantski savjet napomenuo da Trumpova kritika nedavnih ruskih napada na ukrajinske gradove i izjašnjavanje Kremlja protiv u mirovnim pregovorima nije dovela do novih sankcija. Ali je dodao da se u Senatu gradi zamah za glasanje o zakonu o sankcijama koji ima široku dvostranačku podršku.
Sergei Zhuk, profesor na Univerzitetu Ball State koji se fokusira na Rusiju i Ukrajinu, rekao je da ne očekuje da će Trumpovi komentari na društvenim mrežama dovesti do akcije.
"Ostat će na ovom nivou kritike društvenih medija i to je to", rekao je za Radio Slobodna Evropa Žuk, koji je takođe saradnik u washingtonskom Centru Woodrow Wilson. "Putin shvata da nova američka administracija neće aktivno reagovati na ove napade."
Specijalni izaslanik Bijele kuće za Ukrajinu Keith Kellogg rekao je za Fox News da bi Trumpova administracija trebala "kontinuirano vršiti neku vrstu pritiska na Ruse kako bi ih dovela za pregovarački sto".
Kellogg je dodao da Trump mora "nastaviti s tim", čak i kroz frustrirajući mirovni proces. Rekao je da je primio zahtjeve Ukrajine za mirovni sporazum i da čeka sličan od Rusije.
Trump je okončanje rata u Ukrajini učinio glavnim prioritetom vanjske politike otkako je preuzeo dužnost prije više od četiri mjeseca. U martu je pozvao obje strane da odmah pristanu na tridesetodnevni prekid vatre.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je podržao Trumpov prijedlog, ali Putin je odbio, zahtijevajući da Kijev prvo pristane na određene uslove, uključujući povlačenje trupa sa vlastite teritorije, jasnu crvenu liniju za Ukrajinu.
