Društvene mreže bile su 1. juna preplavljene snimcima dronova – kvadkoptera natovarenih bombama – koji su bili lansirani s kamiona dok su u blizini bjesnili požari, nakon što su ukrajinske sigurnosne službe izvele dnevne napade na vojne baze širom Rusije i uništile brojne ruske avione dugog dometa.

Ovi snimci se sada, nesumnjivo, detaljno proučavaju u vojnim operativnim centrima.

"Ovaj napad bi trebao biti alarm za vojske širom svijeta", izjavila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Stacie Pettyjohn, direktorica Programa za odbranu u Centru za novu američku sigurnost (CNAS).

"Na mnogo načina, [napad 1. juna] bio je učinkovitiji od onih koje su izveli ukrajinski dalekometni dronovi, jer se mali dronovi mogu raspršiti, navigirati prema različitim metama i precizno pogoditi više ciljeva širom velike zračne baze", rekla je ekspertica za dronove.

"Ključna tačka ovog napada bila je prikrivena infiltracija i djelovanje veoma blizu zračnih baza, koje su vjerovatno bile slabo branjene jer nije bilo mnogo zabrinutosti da bi Ukrajina mogla napasti tako duboko [unutar Rusije]", dodala je.

Još nije jasno odakle su dronovi bili upravljani, niti jesu li se oslanjali na umjetnu inteligenciju za navođenje prema ruskim letjelicama.

Ukrajina tvrdi da su krovovi kamiona, koji su prevozili skrivenu flotu dronova, bili otvoreni "na daljinski" kako bi kvadkopteri mogli poletjeti.

Kvadkopteri na daljinsko upravljanje često imaju problema s prekidima u komunikaciji kada se približavaju meti.

Nasuprot tome, videozapis snimljen s jednog od napadačkih dronova prikazuje neprekinuti snimak, tipičan za dronove upravljane putem kabla.

Takvi dronovi imaju ograničen domet zbog dužine kabla, koji liči na najlonsku ribarsku udicu. Međutim, kako su ukrajinski mobilni lanseri očigledno bili parkirani nekoliko kilometara od ruskih baza, to ograničenje je prevaziđeno – s razornim posljedicama.

Kijev navodi da je uništeno oko 40 letjelica. Popularni prokremaljski bloger, pak, procjenjuje da je uništeno deset aviona.

"Mnoga sredstva za borbu protiv dronova postaju prilično beskorisna protiv ovih letjelica koje funkcioniraju u zatvorenoj petlji putem optičkih kablova i [vojske] će morati preispitati strategije za suzbijanje bespilotnih letjelica kako bi se nosile s dronovima na optičkim vlaknima, čak i ako napadi poput onih koje smo vidjeli u Rusiji ostanu rijetki i teški za ponoviti", ističe vanredni profesor na Univerzitetu Rutgers i autor knjige o ratovanju dronovima Michael Boyle.

Vojne zračne baze zaštićene su slojevitim sistemima koji često uključuju radar za otkrivanje nadolazećih prijetnji, kao i raketne sisteme i uređaje za ometanje, dizajnirane da dezorijentiraju dronove na radijsko upravljanje.

Napadi od 1. juna gotovo su potpuno neutralizirali takve odbrane.

Budući da su dronovi dolazili s male udaljenosti, stigli su bez upozorenja koje obično pruža radar dugog dometa, a djelovali su u rojevima koji su vjerovatno nadjačali čak i raketne odbrambene sisteme sposobne da obaraju tako male letjelice.

Na nekim snimcima zabilježenim 1. juna može se čuti paljba iz lakog naoružanja, dok ruski vojnici, kako izgleda, pokušavaju oboriti kvadkoptere.

Pukovnik Markus Reisner, šef Odjela za istraživanje i razvoj Austrijske vojne akademije, rekao je za RSE da napad predstavlja "prvi prikaz budućnosti ratovanja".

Reisner navodi da je Moskva od početka rata napadala Ukrajinu koristeći "dalekometne bombardere Tu-22, Tu-160 i Tu-95. Tokom ovih redovnih napada, teški bombarderi lansiraju svoje krstareće rakete s sigurne udaljenosti i izvan dometa ukrajinskog protuzračnog raketnog sistema. Zbog toga je Ukrajina posljednjih godina više puta pokušavala uništiti teške bombardere i važne A-50 leteće komunikacijske centre".

Ovisno o tome koja će od različitih procjena o uništenju ruskih letjelica biti tačna, Reisner smatra da će ukrajinska operacija "doprineti značajnom smanjenju intenziteta ruskih zračnih napada na Ukrajinu".

Ruska analitičarka Natalija Šavšukova izjavila je za Current Time RSE da napadi dronovima 1. juna "ojačavaju pregovaračku poziciju Ukrajine".

"Prošli put je Kremlj demonstrirao svoju moć pokazujući da nema namjeru zaustaviti bombardiranje ukrajinskih gradova, čak ni suočen s pozivima na primirje sa svih strana. Sada je Ukrajina pokazala vlastitu snagu i sposobnost izvođenja vrlo sofisticiranih operacija duboko iza neprijateljskih linija, unatoč svim izazovima", ocjenjuje ona.