Ratna ekonomija koja je 45 meseci omogućavala napad Rusije na Ukrajinu finansirana je izvozom nafte i gasa, kao i, kako kažu kritičari, nevoljnošću Zapada – ali i nezainteresovanošću Kine i Indije – da potpuno zatvori taj izvor prihoda.
Sada su se SAD – zajedno sa Evropskom unijom i Velikom Britanijom – usmerile na neke od najvećih ruskih naftnih i gasnih kompanija i njihove razgranate mreže podružnica i filijala.
Ministarstvo finansija SAD je 22. oktobra objavilo da uvodi sankcije državnom Rosnjeftu i privatnom Lukoilu – dve najveće ruske naftne kompanije, čiji izvoz u velikoj meri doprinosi punjenju blagajne Kremlja.
Dan kasnije, Brisel je uveo mere protiv Rosnjefta i Gazpromnjefta, još jedne velike naftne kompanije koja je podružnica državnog gasnog giganta Gazproma.
"Ove sankcije su veoma velike – protiv njihove dve velike naftne kompanije", rekao je američki predsednik Donald Tramp (Trump) u Beloj kući 22. oktobra, opisujući sankcije kao "ogromne".
Pa da li će to uspeti? Da li će stavljanje Rosnjefta i Lukoila na crnu listu iscrpeti rusku ratnu mašineriju?
Ne odmah.
"Mislim da će kratkoročni uticaj tih sankcija biti ograničen", rekla je Aleksandra Prokopenko, bivša savetnica u Ruskoj centralnoj banci, sada analitičarka u Berlinskom Karnegi centru za Rusiju i Evroazaiju.
"Obe kompanije su se verovatno pripremale za njih. Štaviše, značajne količine izvoza nafte su denominirane u juanima i rubljama, tako da ne očekujem nikakav dramatičan uticaj na budžet", rekla je ona.
Sankcije su prva značajna mera koje je preduzela Trampova administracija, rekla je Marija Šagina, istraživačica u Međunarodnom institutu za strateške studije u Berlinu, odražavajući frustraciju "ruskom taktikom odugovlačenja" u naporima da se obuzdaju ili okončaju borbe u Ukrajini.
Međutim, "ostaje da se vidi koliko će Trampova administracija ozbiljno sprovoditi mere", rekla je ona.
Na primer, rekla je Šagina, u najavi SAD stupanje na snagu sankcija odloženo je za mesec dana: do 21. novembra.
"Još važnije", rekla je ona, "ostaje da se vidi da li će američko Ministarstvo finansija zauzeti eksteritorijalni pristup i primeniti sekundarne sankcije na kineske i indijske entitete, uključujući finansijske institucije".
Dženifer Kavano (Jennifer Kavanaugh), viša saradnica u vašingtonskom tink-tenku Odbrambeni prioriteti (Defense Priorities), rekla je da sumnja da će sankcije imati veliki uticaj na rat u Ukrajini.
"Za Putina je taj rat egzistencijalan", rekla je ona. "Pokazao je da je spreman da snosi značajne troškove kako bi postigao svoje ciljeve, u smislu izgubljenih ruskih života i ekonomskih i vojnih troškova. Ova najnovija runda sankcija neće promeniti tu računicu."
Kineski (i indijski) adut
Od početka invazije u februaru 2022. godine, Zapad je pokušao da stavi Moskvu u klešta sankcija; Rusija je sada zemlja protiv koje je uvedeno najviše sankcija.
Međutim, njena ekonomija je prkosila predviđanjima onih koji su očekivali da će Moskva biti primorana da odstupi kada joj ponestane novca ili rublja padne ili krene hiperinflacija.
Ruska ekonomija je zaista usporila, iako je to uglavnom rezultat političke intervencije: Centralna banka povećava kamatne stope kako bi obuzdala rast inflacije. Vlada je nedavno najavila povećanje poreza kako bi održala prihode.
Moskva dotle odlučno nije skinula nogu s gasa svoje ratne mašinerije, čak ni suočena sa zapanjujuće visokim brojem žrtava.
Pokazalo se da su zapadne sankcije porozne i manje efikasne nego što su se stručnjaci nadali. To je omogućilo Moskvi da nastavi da prodaje naftu i gas željnim kineskim, indijskim, turskim i drugim kupcima.
Rusija je u septembru zaradila 13,35 milijardi dolara od izvoza sirove nafte i goriva, pokazuju podaci Međunarodne agencije za energiju, što je značajan pad u odnosu na jul. Pad je uglavnom posledica ograničenja izvoza: ukrajinska kampanja napada dronovima na ruske rafinerije i cevovode smanjila je čak 30 odsto kapacitete ruskih rafinerija.
Tu je takođe i razvodnjavanje sankcija: u Evropi neke zemlje – Slovačka i Mađarska – nastavljaju da kupuju rusku naftu, a nekoliko drugih – Holandija, Francuska i Belgija – nastavljaju da kupuju ruski tečni prirodni gas (LNG). Zemlje Evropske unije takođe kupuju značajnu količinu ruskog gasa preko gasovoda Turski tok.
Tramp je žestoko kritikovao Evropu zbog toga.
"Oni finansiraju rat protiv sebe. Ko je, dođavola, ikada čuo za tako nešto?", rekao je u govoru u Ujedinjenim nacijama prošlog meseca. "Moraju odmah da obustave svu kupovinu energenata od Rusije. U suprotnom, svi gubimo mnogo vremena."
Većina evropskih zemalja postepeno obustavlja uvoz ruske sirove nafte 2022. godine, a benzina i rafinisanih proizvoda od sledeće godine. Evropska unija navodi da će postepeno obustaviti sav preostali uvoz ruskog tečnog prirodnog gasa do kraja 2027. EU je takođe uvela sankcije za više od 20 kineskih i drugih stranih firmi povezanih s uvozom ruske nafte.
Oštrice sankcija su dalje otupljene time što su Rosnjeft i Lukoil imali vremena da izgrade alternativne sisteme i lance snabdevanja.
"Efikasnost sankcija zavisiće od sprovođenja i snage američkih saveza", rekla je Lesli Palti-Guzman (Leslie), ekspertkinja za energetiku i osnivačica konsultantske kuće Enerdži vista (Energy Vista). "Ruske kompanije su usavršile izbegavanje sankcija, ali zapadne tehnologije pažljivo prate transfere s broda na brod, lažiranje podataka i potencijalne kupce."
Nove sankcije će "definitivno biti ublažene mehanizmima zaštite od sankcija koje su razvili ne samo Rosnjeft i Lukoil, već i njihovi kupci", rekla je Rejčel Zijemba (Rachel Ziemba) koja radi na istraživanju sankcija u Centru za novu američku bezbednost (Center for a New American Security) u Vašingtonu.
"To će sigurno imati određeni efekat i više nego da Evropljani deluju sami, ali pravi uticaj će zavisiti od spremnosti SAD da ne samo prete sekundarnim sankcijama stranim finansijskim institucijama i lukama, već da to i urade", rekla je ona.
Nije jasno kako će tačno Indija i Kina – dva najveća kupca ruske nafte – odgovoriti. Kina je jedan od glavnih saveznika i trgovinskih partnera Moskve, dobavljajući veliki deo ruskih energenata preko sibirskih cevovoda.
Indija se dosad odupirala pritisku SAD da smanji upotrebu ruskih energenata, a Tramp je kritikovao Nju Delhi zbog tog pitanja. U avgustu je uveo kaznene carine Indiji, navodeći uvoz iz Rusije.
To se možda menja.
Najveći indijski kupac ruske nafte, Rilajans (Reliance) – koji ima ugovor s Rosnjeftom o uvozu oko 500.000 barela dnevno – navodno je preduzeo mere za obustavljanje tog uvoza posle američke objave.
"Nju Delhi je mnogo podložniji pretnjama i očekuje se da će postepeno obustaviti operacije", rekao je Šagina. "Međutim, biće mnogo teže zastrašiti kineske male privatne rafinerije koje su slabije povezane s globalnim energetskim tržištima"
"Pored Kine, koji kupac je i dalje spreman da rizikuje uvoz Rosnjeftove nafte", rekla je Palti-Guzman.