Jedna zemlja, jedan dobavljač. Princip je po kojem je Srbija nabavljala gas od Rusije više od četvrt veka, uz neznatne količine koje bi sama proizvela.
Višedecenijska zavisnost Srbije od Rusije u energetici nije narušena ni nakon ruske invazije na Ukrajinu u februaru 2022.
Ipak, sa ratom u Ukrajini i sankcijama Evropske unije usmerene prema ruskom energetskom sektoru, vlasti u Beogradu počele su da rade na diverzifikaciiji izvora snabdevanja izgradnjom novih gasovoda i traženjem novih partnera.
U Srbiju je 2024. ušao gas iz Azerbejdžana, sa kojim je do 2026. dogovorena isporuka godišnje do 400 miliona kubnih metara. Te količine od 2027, prema najavama Ministarstva rudarstva i energetike Srbije, mogle bi biti i tri puta veće.
U tom slučaju, gas iz Azerbejdžana mogao bi da podmiri oko trećinu potreba Srbije, koje su na godišnjem nivou, za domaćinstva i privredu, na oko tri milijarde kubnih metara.
Koliki je udeo ruskog gasa u Srbiji?
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, njegov udeo u ukupnom uvozu u prva četiri meseca 2025. iznosio je 80 odsto. To je za 13 odsto manje u odnosu na udeo ruskog gasa u uvozu u 2024.
"Srbija kasni sa diversikacijom izvora snabdevanja gasa 10 godina. Zavisnost od jednog dominantnog snabdevača biće i sledeće decenije", ocenio je za Radio Slobodna Evropa (RSE) stručnjak za energetiku Dragan Vlaisavljević.
Prema njegovim rečima, uvoz gasa iz Rusije za Srbiju "nije ekonomsko, već političko pitanje" za nosioce vlasti u Beogradu.
"Kako ga reše, tako će biti", kaže Vlaisavljević.
Zavisnost od ruskog gasa bio je jedan od argumenata zvaničnog Beograda da ne uvodi sankcije Moskvi, uprkos pozivima Evropske unije, čijem članstvu teži, da uskladi svoju spoljnu i bezbednosnu politiku sa evropskom.
Srbija bez dugoročnog ugovora sa Rusijom
Dugoročni desetogodišnji ugovor koji je Srbija imala sa Rusijom o snabdevanju prirodnim gasom istekao je krajem maja.
Uoči posete predsednika Srbije Aleksandra Vučića Moskvi početkom maja, tokom koje se sastao sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, prvi put od početka ruske invazije na Ukrajinu, sam Vučić je izjavljivao da će sa Putinom razgovarati o gasu.
Novi ugovor, međutim, nije potpisan, već je, prema rečima Dušana Bajatovića, direktora javnog preduzeća "Srbijagas" nadležnog za uvoz gasa, potpisan aneks postojećeg ugovora.
Kako je Bajatović izjavio za Radio-televiziju Srbije (RTS) 26. maja, aneksom su produženi "isti uslovi do 30. septembra".
Koliki je udeo ruskog gasa u Evropskoj uniji?
Plan EU, koja je uvela sankcije značajnom delu ruskog energetskog sektora nakon invazije Rusije na Ukrajinu, jeste da do kraja 2027. u potpunosti obustavi uvoz gasa iz Rusije.
U saopštenju Evropske komisije od 17. juna navodi se da će to "okončati izloženost EU tržišnim i ekonomskim bezbednosnim rizicima zbog zavisnosti od ruskih fosilnih goriva" i da će "na kraju povećati energetsku nezavisnost i konkurentnost Unije".
"Rusija je više puta pokušavala da nas ucenjuje tako što je svoje energetske zalihe pretvorila u oružje. Preduzeli smo jasne korake da zatvorimo slavinu i zauvek okončamo eru ruskih fosilnih goriva u Evropi", izjavila je predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen (von der Leyen), navodi se u saopštenju.
Prema podacima Eurostata, Rusija je drugi po značaju partner EU kada je reč o trgovini gasom, posle Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
Ruska državna kompanija Gasprom i dalje nije na listi sankcija EU.
Pojedine države članice EU i dalje zavise od ruskog gasa, poput Mađarske i Slovačke, koje se protive dodatnim sankcijama evropskog bloka usmerenim protiv Moskve.
Da li bi se odluka EU mogla odraziti na Srbiju?
Ruski gas namenjen trećim zemljama nije obuhvaćen Predlogom uredbe EU, za razliku od ruskog gasa namenjenog zemljama članicama, izjavila je 19. juna u Briselu portparolka Evropske komisije Ana-Kajza (Anna-Kaisa) Itkonen.
"To znači da će Srbija moći da uvozi ruski gas, ali da on ne sme da završi u Mađarskoj", rekla je u obraćanju novinarima Itkonen.
Stručnjak za energetiku Dragan Vlaisavljević ističe da se uredba ne može primeniti na Srbiju, jer se za transport ruskog gasa ne koriste gasovodi EU.
Do izgradnje interkonektora sa Bugarskom, kojim se od Grčke doprema gas iz Azerbejdžana, Srbija se oslanjala samo na ruski gas i gasovod u većinskom vlasništvu Rusije.
Ruski gas u Srbiju se doprema gasovodom povezanim na Turski tok, preko Bugarske. Taj gasovod je u većinskom vlasništvu ruskog Gasproma. Srbija je sa Bugarskom od decembra 2023. povezana i gasovodom u čijem je finansiranju učestvovala EU. Tim gasovodom uvozi se gas iz Azerbejdžana.
U planu je izgradnja gasovoda sa Rumunijom i Severnom Makedonijom, koji će omogućiti dodatni uvoz gasa iz Azerbejdžana i drugih zemalja. Prema najavama zvaničnika, ti gasovodi biće izgrađeni do 2027. godine, kada EU planira da u potpunosti izbaci ruski gas sa tržišta.
Sa novim gasnim interkonekcijam, kako navode u Ministarstvu rudarstva i energetike za RSE, Srbija će imati "veću sigurnost i više alternativa".
"Predviđeni kapacitet ovih gasovoda na godišnjem nivou iznosi 1,6 milijardi metara kubnih godišnje, odnosno 1,4 milijarde metara kubnih godišnje", naveli su u Ministarstvu.
Njima će se, dodaju, omogućiti snabdevanje prirodnim gasom iz gasovoda BRUA (Bugarska, Rumunija, Mađarska, Austrija), Transanadolijskog i Transjadranskog gasovoda (TAN i TANAP), sa terminala za utečnjeni prirodni gas u Grčkoj i Hrvatskoj, kao i gasom proizvedenim u Rumuniji.