Zahtev za momentalnim raspuštanjem Skupštine i raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora.
Nakon više od pet meseci protesta, studenti u blokadi na ovaj potez su se odlučili, zbog toga što, kako su naveli u objavi na Instagramu, "vlast ne pokazuje ni najmanju inicijativu" da dođe do ispunjenja njihovih zahteva.
Odgovornost za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice u Novom Sadu, i procesuiranje onih koji su tokom protesta napadali studente u blokadi i druge učesnike među ključnim su zahtevima koje su pred institucije Srbije postavili studenti u blokadi.
"Konstatujemo da su koreni korupcije vlasti isuviše duboko prodrli u državne institucije, kojima je tako onemogućeno nezavisno vršenje dužnosti", naveli su studenti u blokadi u objavi na Instagramu 5. maja.
Ukoliko izbori budu raspisani, studenti u blokadi neće imati listu kandidata za poslanike, već će svoju podršku na izborima dati onim strankama i listama, za koje veruju da mogu formirati vlast koja će ispuniti njihove zahteve.
Kako na zahtev studenata reaguje opozicija?
Većina opozicionih stranaka stala je uz studente u blokadi i podržale njihov zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Demokratska stranka (DS) je saopštila da je spremna da pruži "svu pomoć univerzitetsko-studentskoj listi", ali se DS na tim izborima neće kandidovati. Istovremeno su ukazali da "u Srbiji nema uslova za fer i poštene izbore".
Zeleno-levi front (ZLF) zahtev za vanrednim izborima smatra opravdanim, jer je, kako su naveli u saopštenju, "SNS izgubio i legitimitet da vodi Srbiju". Istakli su da im je "prvi i najvažniji cilj" smena aktuelne vlasti.
Podršku zahtevu za raspisivanjem vanrednih parlamentarnih izbora pružili su Pokret Kreni-promeni, Ekološki ustanak i Socijaldemokratska stranka (SDS).
"Apsolutno jedini način da se pronađe izlaz iz teške i ekstremno opasne situacije u kojoj se čitavo društvo nalazi jesu vanredni parlamentarni izbori", napisao je predsednik SDS-a Boris Tadić na mreži X.
Predsednik Nove demokratske stranke Srbije (NDSS) Miloš Jovanović izjavio da je "velika šteta ako se odustalo od ideje prelazne Vlade".
"NDSS i dalje smatra da je to jedino moguće rešenje za čiju realizaciju je potrebno zajedništvo svih opoziciono opredeljenih građana", rekao je Jovanović za agenciju Beta.
Narodni pokret Srbije, čiji je predsednik Miroslav Aleksić zalagao se i pre zahteva studenata u blokadi za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.
Do zaključenja teksta, o eventualnim vanrednim izborima nije se oglasila Stranka slobode i pravde (SSP).
Od 2012. građani Srbije četiri puta 'vanredno' na izbore
Od dolaska na vlast Srpske napredne stranke na redovnim izborima u maju 2012. godine, parlamentarni izbori organizovani su pet puta, od toga četiri puta vanredno, a ti izbori raspisani su na inicijativu vlasti.
Jedini redovni izbori održani su 2020. godine u jeku pandemije COVID-19.
Kakva je reakcija vlasti?
Iz vladajuće Srpske napredne stranke nisu odgovorili na upit RSE u vezi sa zahtevom studenata u blokadi.
Predsednica Skupštine Ana Brnabić na društvenoj mreži X navela je da se "originalni studentski zahtevi" odnose na tužilaštvo i sudstvo, a ne na zakonodavnu i izvršnu vlast.
"Ni jedni, ni drugi se ne menjaju na parlamentarnim izborima", rekla je Brnabić.
Postavila je pitanje u vezi sa zahtevom studenata u blokadi za raspisivanjem novog konkursa za izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM), što je skupštinski odbor najavio za 8. maj.
"Ako sada tražite hitno i bezuslovno raspuštanje skupštine, zašto ste onda blokirali RTS (Radio-televiziju Srbije) 15 dana?", napisala je Brnabić na mreži X.
Studenti koji protestuju na dve nedelje su blokirali zgrade RTS-a u Beogradu, zahtevajući raspisivanje novog konkursa za izbor članova Saveta REM-a.
Skupštinski Odbor za informisanje je 28. aprila pokrenuo tu proceduru, a kako su naveli u saopštenju, javni poziv biće objavljen 8. maja u Službenom glasniku.
Predsednik Socijalističke partije Srbije (SPS) Ivica Dačić, koalicionog partnera SNS-a izjavio je da smatra da nema razloga za održavanje vanrednih parlamentarnih izbora.
"Vlada ima stabilnu parlamentarnu većinu. Ja nisam pristalica bilo kakvih vanrednih događaja, već redovnih izbora i to nisam nikad krio", rekao je Dačić za TV Pink.
Opozicija 'na ispitu'
Politički analitičar Boško Jakšić kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da je zahtev studenata "logičan i očekivan epilog nečega što se dešavalo u proteklim mesecima".
Ističe da je zahtev sa kojim su studenti u blokadi izašli "veliki ispit" za opoziciju u Srbiji.
"Ukoliko opozicione stranke nisu spremne da bez ikakvog svog identiteta stanu u jedan jedinstveni front, onda mislim da one stranke koje to ne učine ili iskažu rezerve mogu da se zatvore", kaže Jakšić.
Lokalni izbori u Kosjeriću kao test
U Kosjeriću, na zapadu Srbije, se u junu održavaju redovni lokalni izbori, na koje opozicija izlazi ujedinjeno, na poziv studenata iz tog mesta. Opoziciona lista će na lokalnim izborima nastupiti bez stranačkih obeležja.
Prema Bošku Jakšiću, izbori u Kosjeriću su "prvi test" da li bi po tom principu opozicija mogla da se kasnije organizuje na republičkom nivou. On ukazuje da je okupljanje opozicije na lokalnom nivou lakše zato što se radi o nekim lokalnim i vrlo konkretnim problemima građana.
Okupljanje na republičkom nivou je, pojašnjava teže, "zbog razlika u stranačkim programima i lične sujete lidera".
"Ipak, ovoga puta bi sve trebalo da liči na izbore u lokalu, jer postoji jasna saglasnost na republičkom nivou da treba da se promeni vlast", ocenjuje Jakšić.
Dug put do zahteva za izborima
Nakon pada nadstrešnice na glavnoj Železničkoj stanici u Novom Sadu 1. novembra usledilo je talas protesta u gradovima širom Srbije.
Proteste predvode studenti koji više od pet meseci blokiraju fakultete insistirajući na odgovornosti za pogibiju 16 ljudi u padu nadstrešnice.
Studente u blokadi podržali su njihovi profesori, prosvetni radnici, poljoprivrednici, advokati, glumci i jedan broj građana.
U međuvremenu, Srbija je dobila i novog premijera. Skupština Srbije je 16. aprila izglasala novu Vladu na čijem je čelu Đuro Macut, endokrinolog i profesor Medicinskog fakulteta u Beogradu.
Do izbora nove Vlade došlo je nakon ostavke Miloša Vučevića na funkciju premijera, krajem januara. Ostavku je dao uz obrazloženje da se oseća odgovornim što su članovi Srpske napredne stranke, čiji je on predsednik, dan ranije pretukli studentkinju u Novom Sadu.
Sredinom aprila na inicijativu predsednika države Aleksandra Vučića, tokom trodnevnog skupa u Beogradu formiran je Pokret za narod i državu. Vučić je tada izneo svoje zahteve državnim organima da se "uspostavi red u državi" i "puno poštovanje Ustava".
Dokle se stiglo sa unapređenjem izbornih uslova?
Prethodni parlamentarni izbori održani su sredinom decembra 2023. nakon višemesečnih protesta građana i opozicije koji su protestovali tražeći odgovornost za dva masovna ubistva u maju iste godine, u kojima je ubijeno 19 ljudi, mahom dece i mladih.
Prema nalazima domaćih i međunarodnih posmatračkih misija, na tim izborima zabeležen je niz nepravilnosti, a opozicija je te izbore okarakterisala kao "nefer" i "pokradene".
Nakon optužbi opozicije, Međunarodna posmatračka misija OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) izdala je 25 preporuka vlastima za poboljšanje izbornih uslova.
Formirana je i Radna grupa za unapređenje izbornih uslova, koju su pri formiranju činili predstavnici vlasti i opozicije, kao i nevladinih organizacija.
Nemanja Nenadić, programski direktor nevladine organizacije "Transparentnost Srbija", koji je bio predsednik te radne grupe za RSE je rekao da u 2025. nije održana nijedna sednica.
"I ne samo da nisu održavane sednice već i nema strukturu koja je inicijalno bila zamišljena", kaže Nenadić.
Pojašnjava da je do toga došlo nakon što predstavnici opozicionih stranaka i nevladinih organizacija, među kojima je i "Transparentnost Srbija" saopštili da neće učestvovati u daljem radu tog tela zbog nezadovoljstva, pre svega, odgovorom vlasti.
Nenadić ocenjuje da danas postoje nove pretnje po ravnopravnost učesnika izbora i zaštitu javnih resursa u izbornoj kampanji.
"Mi smo u poslednjih nekoliko meseci imali priliku da vidimo da vladajuća stranka svoje glavne promotivne aktivnosti ne realizuje jasno pod svojim oznakama, već da su na neki način tu uključene i državne strukture", kaže Nenadić.
Kao primer navodi skup u Beogradu održan sredinom aprila na inicijativu predsednika Srbije Aleksandra Vučića , na kojem je predstavljen "Pokret za narod i državu".
"Za taj skup se i dan-danas ne zna ko joj je bio formalni organizator", kaže Nenadić.
Unapređenje izbornog procesa bila je i jedna od tema razgovora evropske komesarke za proširenje Marte Kos sa predstavnicima vlasti u Beogradu, krajem aprila, tokom kojih je Kos pozvala na sprovođenje reformi i ispunjavanje obaveza Srbije, kako bi postala članica evropskog bloka.
Na punu primenu preporuka ODIHR-a pozvao je u svom najnovijem izveštaju i Tonino Picula, izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju.
U izveštaju se navodi da primena preoruka ODIHR-a u vezi sa izbornim reformama, kroz transparentan i inkluzivan proces i znatno pre održavanja bilo kojih novih izbora, ostaju od ključnog značaja.