Turska isporuka dronova kamikaza Kosovu "pomračila" je "zlatno doba" u odnosima Srbije i Turske.
Beograd - koji ne priznaje nezavisnost Kosova - čak je optužio Tursku, jednu od NATO članica, da "ponovo sanja obnovu Otomanske imperije".
Paralelu sa nekadašnjim Otomanskim carstvom, koje se prostiralo na tri kontinenta i zahvatalo značajne delove Balkana, povukao je predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
To je loš gest, smatra Vedran Džihić sa Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beču, ocenjujući da će imati srednjoročne i dugoročne posledice po "odnose Vučićeve Srbije i Erdoanove Turske."
"Povlačiti tako težak, jak i emocionalan argument iz prošlosti Srbije da bi se jedna odluka turske vlade prokomentirala zaista je nepristojan napad na Tursku" naveo je Džihić za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Prištinaje objavila 8. oktobra da je iz Turske dobila "hiljade" kamikaza dronova "Skajdager" (Skydagger), što je izazvalo uznemirenost zvaničnog Beograda.
Ambasada Turske u Beogradu nije odgovorila na upit RSE povodom ocena predsednika Srbije.
Turska od partnera do "ekspazioniste"
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je godinama unazad radio na jačanju saradnje sa turskim predsednikom Redžepom Taipom Erdoanom.
Upravo je Erdoan pre godinu dana u Beogradu konstatovao da su odnosi Turske i Srbije takvi da može da kaže da je to "zlatno doba" između dve zemlje.
Odnosi Ankare sa Kosovom, čiju je državnost Turska priznala među prvim zemljama, i ranije su bili prepreka za Beograd.
To je bio slučaj i 2013. kada je Erdoan, tada kao premijer, izjavio da je "Kosovo Turska i da je Turska Kosovo".
Tenzije na relaciji Beograd-Ankara izbile su i sredinom 2021. zbog najave Erdoana da će raditi na tome da još zemalja prizna Kosovo.
Sada je zbog toga što je Turska isporučila naoružanje i vojnu opremu Kosovu, Vučić ocenio da ta članica NATO ne želi stabilnost Zapadnog Balkana.
Za profesora Vedrana Džihića je sada važnije pitanje da li se iza ovakve pozicije predsednika Srbije krije strateška, dugoročna reorijentacija u geopolitičkom smislu.
"Da li je ovaj potez nagovještaj možda nekog jačeg i većeg okretanja ka Rusiji i Kini i nekim drugim zemljama", dodao je Džihić.
Vučić je u međuvremenu priznao da je snažno reagovao i pozvao Tursku kao partnera i prijatelja da uvaži i interese Srbije i srpskog naroda na Kosovu.
U ublaženoj reakciji, poručio je da je Erdoan dobrodošao u Srbiju i da je reč o "velikom lideru i velikoj zemlji."
Ali je takođe insistirao da je turska isporuka naoružanja i vojne opreme Kosovu "protivzakonita".
I Srbija želi naoružanje od Turske
Istovremeno dok negoduje zbog nabavke naoružanja suseda, Srbija se i sama naoružava.
Zemlja najviše izdvaja za vojsku u regionu, a Vučić potrebu za novim nabavkama naoružanja opravdava "novim pretnjama iz susedstva".
"Svi se naoružavaju do zuba. Naoružavaju se i u regionu i naše je da ne zaostajemo", rekao je Vučića u januaru 2024. prilikom posete Ruskom domu u Beogradu.
I sama Srbija je izrazila želju da kupi turske bespilotne letelice "Bajraktar", ali kupovina nikada nije realizovana.
O saradnji u namenskoj industriji razgovaralo se i tokom posete turskog predsednika Beogradu oktobra 2024.
Erdoan je tada rekao da bi mogućnosti koje Turska ima u domenu dronova mogle da budu jedna od osnova saradnje, navodeći da je saradnja u namenskoj industriji neophodna kako bi štitili mir.
Srbija inače oružje nabavlja i sa Zapada i sa Istoka, pozicionirana je kao vojno neutralna dok je okružena članicama NATO.
Šta je turski interes na Balkanu?
Profesor Vedran Džihić napominje da na Zapadnom Balkanu, pre svega u Bossni i Hercegovini, delimično na Kosovu i Albaniji, postoje prilično nerealna očekivanja da će istorijsko prijateljstvo sa turskim narodom da se materijalizuje i pretvori u političku podršku.
"Pogledajte količinu novca koju Turska ulaže u BiH i uporedite je sa nekim drugim zemljama, videćete da to nije baš proporcionalno", dodao je.
Prema podacima Centralne banke BiH o direktnim stranim investicijama za 2024, najviše priliva investicija bilo je iz Hrvatske, zatim Nemačke, pa Slovenije.
Investicije Turske u Srbiju su u padu od 2021. godine.
Prema podacima Narodne banke Srbije, turske investicije su prošle godine iznosile 17,1 milion evra. To je pet puta manje u odnosu na 2021. kada su iznosile 86,6 miliona.
Ta razliku od investicija, spoljnotrgovinska razmena Srbije sa Turskom rasla je u poslednjih pet godina - i kada je u pitanju uvoz i kada je u pitanju izvoz.
Po vrednosti uvoza robe u Srbiju, Turska je 2024. godine, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, zauzimala četvrto mesto sa 2,2 milijarde američkih dolara.
Priliv direktnih turskih investicija u susjednoj Crnoj Gori je, na primjer, krajem prošle godin dostigao skoro 76 miliona eura, što čini 12 odsto ukupnih svih stranih direktnih investicija.
Takođe, u vlasništvu turskih državljana je 32,8 odsto svih stranih kompanija registrovanih u Crnoj Gori.
Prema Ministarstvu spoljnih poslova Turske, investicije te zemlje na Kosovu zaključno sa majem 2022, iznosile su približno 296,5 miliona eura, dok su turske kompanije zapošljavale oko 10.000 građana Kosova.
Profesor Fakulteta političkih nauka Univerziteta u Beču Vedran Džihić zaključuje da je Turskoj kao regionalnoj sili važan Zapadni Balkan, ali napominje da ta zemlja nema nikakvih, barem u ovom momentu, ekspazionističkih pretenzija.
*Saradnja na tekstu: Mila Manojlović