Ni na tridesetu godišnjicu genocida u Srebrenici, Crna Gora nije ozvaničila 11. jul kao Dan sjećanja na više od 8.300 ubijenih u tom bosanskohercegovačkom gradu.
Time Crna Gora nije ispunila obaveze preuzete Rezolucijom Skupštine iz 2021. godine, kojom je priznala genocid počinjen u julu 1995, niti je ispoštovala preporuke iz Rezolucije Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, koju je sama podržala.
Vojska Republike Srpske je jula 1995. sistematski ubijala bošnjačke muškarce i dječake iz Srebrenice i okoline, zbog čega je pred Međunarodnim sudom u Hagu i sudovima regiji osuđeno je više od 50 osoba, na oko 780 godina zatvora.
Zato je više od stotinu nevladinih organizacija, građanski aktivisti i Bošnjačko vijeće izrazilo protest i uputilo zahtjev Vladi i Skupštini da odmah proglase 11. jul Danom sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici:
"To je najsistematskiji i najmasovniji genocid u Evropi nakon Drugog svjetskog rata."
Ukazuju da je genocid pravosnažno utvrđen presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, Međunarodnog suda pravde i nacionalnih sudova širom Evrope.
"Odbijamo politiku zaborava i negiranja koja je učestala u trenutnom sastavu Vlade i Skupštine".
Za istoričara Adnana Prekića, odnos crnogorske vlasti prema Srebrenici je očekivan.
"Dio partija koje su na vlasti bliske su politikama koje negiraju genocid i karakter ratova devedesetih", ocijenio je Prekić za Radio Slobodnu Evropu.
Uprkos apelima, Vlada Milojka Spajića, niti Skupština, koju predvodi Andrija Mandić, lider nekadašnjeg proruskog i prosrpskog Demokratskog fronta, nisu se oglasili po ovom zahtjevu.
Zašto Crna Gora još nije ozvaničila ovaj dan?
Dio stranaka iz vladajućeg bloka i dalje negira genocid u Srebrenici i otvoreno podržava osuđene Radovana Karadžića, ratnog predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, i glavnog komandanta Vojske RS, Ratka Mladića.
Politički su bliski Miloradu Dodiku predsjedniku RS, i Aleksandru Vučiću, predsjedniku Srbije.
Nakon što je Vlada podržala Rezoluciju o genocidu UN-a, te stranke su uslovile dalju podršku Vladi usvajanjem posebne rezolucije o genocidu u Jasenovcu.
Prekić: Očekivano i zabrinjavajuće
Pored Demokratskog fronta, na vlasti su i partije premijera Spajića Pokret Evropa sad, Demokrate, prosrpska Socijalistička narodna partija, kao i stranke manjinskih naroda Bošnjaka i Albanaca.
Profesor Adnan Prekić kaže da je riječ o vladajućoj političkoj strukturi koja se samo simbolički odredila prema genocidu, bez konkretnih institucionalnih koraka.
To što Crna Gora nije 11. jul proglasila kao Dan sjećanja, Prekić vidi kao kombinaciju političkog oportunizma i nedostatka odgovornosti:
"To je političko kalkulisanje s biračkim tijelom unutar kojeg mnogi poriču ili relativizuju genocid, a s druge strane riječ je o nedostatku političke hrabrosti i moralne odgovornosti."
To se, kako kaže, posebno odnosi na Spajićev Pokret Evropa sad.
"Oni izbjegavaju bilo kakav potez koji bi ih doveo u konfrontaciju s prosrpskim i proruskim partijama, kao i sa Srpskom pravoslavnom crkvom".
Dodaje da se u Crnoj Gori razvija opasna praksa gdje su deklarativne izjave važnije od konkretnih djela. Posebno zabrinjava, kaže, što ni međunarodna zajednica, uključujući EU, više ne insistira na vrijednosnim standardima:
"Evropske integracije su postale predmet političke trgovine, a ne put demokratizacije".
Delegacije Crne Gore u Potočarima
Na 30. godišnjicu od genocida u Potočare je otišao predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, delegacija Vlade na čelu sa šefom diplomatije Ervinom Ibrahimovićem, a delegaciju Skupštine predvodi potpredsjednik Mirsad Nurković.
Istoričar Prekić kaže da sastav delegacije Vlade i parlamenta pokazuje odnos ukupne politike vlasti prema genocidu u Srebrenici.
"Osim predsjednika Milatovića, ostale delegacije čine dominantno predstavnici manjinskih nacionalnih zajednica. To je nažalost, odraz ukupne politike."
Ministarka kulture Tamara Vujović je saopštila da se Crna Gora "jasno i odgovorno" suočila sa zločinima iz devedesetih.
"Trideset godina od genocida u Srebrenici obavezuje nas da čuvamo sjećanje, gradimo kulturu mira i budemo glas savjesti koji nikada ne zaboravlja", navela je u saopštenju.
Kako je Crna Gora obilježila 11. jul?
Kako bi obilježila godišnjicu, Vlade Crne Gore je postavila dokumentarnu izložbu Memorijalnog centra Srebrenica "Kad vrijeme utihne".
Centar za građansko obrazovanje je kritikovao Vladu što je to bila jedina javna manifestacija povodom genocida u Srebrenici.
Ocijenili su da vlast nije spremna da dostojanstveno i smisleno obilježi 11. jul:
"Izložba je trajala svega četiri sata, nedovoljno osmišljena i sadržajno skromna za tragediju ovakvih razmjera. Kada dio parlamentarnih stranaka i dalje negira ili relativizuje genocid, ovakvi potezi ostaju bez stvarnog dometa i značenja".
Međunarodni Dan sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici, obilježen je i u Spomen parku civilnim žrtvama ratova u Podgorici.
"Još postoje i među nama u našoj državi politike i političari koji pokušavaju negirati, relativizovati i opravdati zločin, a zločinca uzdizati i promovisati u heroje", rekao je Mirsad Rastoder iz Bošnjačkog vijeća.
Prošlost kao opomena
Istoričar Prekić takođe, pozive vlasti da se treba okrenuti budućnosti, doživljava kao vid negiranja prošlosti:
"Ne može postojati budućnost društva bez jasnog i otvorenog odnosa prema zločinima iz prošlosti. A ključno mjesto u tom odnosu zauzima stav prema genocidu u Srebrenici."
Prekić smatra da bi Crna Gora trebalo da bude među prvim državama koje bi trebalo da ustanovi kulturu sjećanja na Srebrenicu, jer je u to vrijeme crnogorska vlast podržavala velikosrpsku ratnu politiku Slobodana Miloševića i Radovana Karadžića.
I društvo između poricanja i ćutanja
Rezultati istraživanja CGO-a iz januara ove godine pokazuju da značajan dio građana Crne Gore negira tvrdnju da je u Srebrenici počinjen genocid – gotovo svaki peti ispitanik (18,5 odsto), dok je 16,5 odsto građana uzdržano po ovom pitanju.
Takvi rezultati, smatraju HRA, ANIMA i CGO, ukazuju na ozbiljne nedostatke u obrazovanju, sistemskom pamćenju i javnoj komunikaciji o zločinu.
"Negiranje genocida ili umanjivanje njegove težine nije samo protivno zakonu, već predstavlja i vrijeđanje dostojanstva žrtava i njihovih porodica, ali i direktnu prijetnju miru i stabilnosti u regionu", poručuju iz HRA, ANIMA i CGO.
Ove organizacije ističu i brojne nedostatke institucionalne svijesti i senzibiliteta u Crnoj Gori kada je riječ o kulturi sjećanja.
U Memorijalnom centru Srebrenica ove godine su ukopani posmrtni ostaci još sedam žrtava genocida.
Evropski parlament je 7. jula odao počast žrtvama genocida u Srebrenici.
