Više od pola godine nakon što je Evropska unija još jednom tražila da Bosna i Hercegovina imenuje glavnog pregovarača za pristupanje ovoj zajednici država, potencijalno ime ove osobe se u javnosti ni ne pominje.
Zbog političke krize u BiH, nije moguće imenovati pregovarača i njegov tim, koji će u kontaktu sa EU govoriti u ime države.
S obzirom na to da je ovo jedan od prioriteta EU, napredak u pristupnim pregovorima je trenutno u potpunosti blokiran.
Načelno, još u novembru 2024. je dogovoreno da će glavni pregovarač biti iz reda srpskog naroda, ali se u januaru koalicija na državnom nivou raspala, kada su stranke "Trojke", koje čine većinu na nivou BiH, raskinule saradnju sa Savezom nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), strankom Milorada Dodika.
Kriza je dostigla vrhunac u februaru i martu, kada su vlasti u RS nakon presude Dodiku usvojile niz neustavnih zakona, nakon čega je za liderima ovog entiteta Sud BiH raspisao potjernicu.
Uprkos tome, od početka godine su usvojeni određeni zakoni koji se traže na evropskom putu BiH, koji se tiču zaštite ličnih podataka, odnosno kontrole granice.
Zašto je važan pregovarač?
Glavni pregovarač je svojevrsna "kontakt tačka" između BiH i EU. Nakon njegovog imenovanja, mogu početi sastanci na kojima će biti objašnjeni detalji pravne stečevine EU (acquis).
Zemlje koje su pregovarale ili pregovaraju o članstvu, na te pozicije su imenovale stručne osobe i profesionalne diplomate.
"Da bi mogla govoriti jednim glasom tokom pregovora, BiH treba imenovati glavnog pregovarača i njegov tim, koji može predstaviti nivo usklađenosti na nivou države sa pravnom stečevinom EU", navodi se u izvještaju Evropske komisije od 30. oktobra 2024. o napretku BiH na evropskom putu.
Sem toga, isti izvještaj navodi da je pod hitno potrebno usvojiti i nacionalni program za usvajanje evropske pravne stečevine.
Isti dan kada je objavljen izvještaj, Savjet ministara BiH pokrenuo je proceduru za uspostavljanja kancelarije glavnog pregovarača, ali do toga nije došlo.
Predsjedništvo BiH bi trebalo dati konačni glas o pregovaraču, s obzirom na to da je nadležno za vođenje spoljne politike, imenovanje bh. međunarodnih predstavnika, kao i traženje članstva u međunarodnim institucijama.
U javnosti su pominjana neka imena, kao što je Radovan Kovačević iz SNSD-a, delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
Upitan da prokomentariše trenutnu situaciju sa pregovaračem, u poruci je odgovorio da "nije u mogućnosti".
Da li je moguće 'otkočiti' proces?
Marta Kos, komesarka EU za proširenje, u intervjuu za RSE je krajem aprila rekla da je "teško imati posla sa nekim ko ne radi najbolje u interesu svoje zemlje", aludirajući na Dodikovu secesionističku politiku.
"I to je jedan od razloga zašto još nismo bili u mogućnosti da otvorimo pregovore sa BiH, iako ima status kandidata, ali zbog unutrašnje političke situacije, ne mogu čak ni da imenuju glavnog pregovarača", istakla je Kos.
Ona je rekla da opozicija u RS "postaje konstruktivnija, i to bi onda mogao biti proboj za pregovarački proces".
Predstavnici opozicije iz RS i "Trojke" su 9. maja u Sarajevu potpisali platformu za mir i evropski put.
Jedna od stavki o kojoj su se složili je "ispunjavanje uslova za početak pregovora sa EU".
Ministar spoljnih poslova BiH Elmedin Konaković, kazao je da su oni spremni "u kratkom roku ispuniti evropske uslove i zvanično početi pregovore u junu".
Ipak, bez saglasnosti Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, koja nije bila na sastanku, neće biti moguće izbaciti SNSD iz vlasti i, u konačnici, otkočiti pregovore.
Važniji mir u zemlji od pregovarača
"Uspjeli smo da iskoristimo svaku priliku da propustimo priliku", kaže o bh. evrointegracijama Draško Aćimović, bivši diplomata, o kojem se govorilo kao jednom od pregovarača.
On ističe da se razgovaralo o tome, ali ništa konkretno nije postignuto, te je to, prema njemu, u ovom trenutku sporedno pitanje.
"Mi imamo jednu ozbiljnu, ustavnu, bezbjednosnu situaciju trenutno, tako da ne mislim uopšte da u ovom momentu ima šanse za jedan ozbiljan razgovor o EU putu", ocjenjuje Aćimović.
On ističe da EU pojednostavljuje uslove i pokušava na sve načine da "olakša" evrointegracije BiH.
"Zato se stavljaju u fokus neke stvari poput pregovarača koje su zaista, po mom mišljenju, najmanje važne, jer to je tehničko pitanje, to je tehnička osoba koja ne može ništa uraditi, apsolutno ništa bez političkih odluka", naglašava Aćimović.
Prema njemu, trenutno je najvažnije sačuvati mir u BiH.
"Ne vjerujem da uopšte u ovom momentu imamo šansu za bilo kakve razgovore o EU dok su ljudi pod istragom, dok su ljudi osuđeni i radi se o zatvorskim kaznama", kazao je Aćimović.
Profesorica na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu Nedžma Džananović Miraščija smatra da je EU slala lošu poruku time što im je u jednom trenutku bilo prihvatljivo da "proruska opcija bira glavnog pregovarača".
"To naravno ne znači da pregovarač ne bi mogao ili ne bi trebao biti iz RS, ali kako bih vam rekla – imati otvorenu prorusku političku opciju koja bira osobu koja će diktirati tempo, na neki način, i organizovati posao vezano za pristupanje države EU, je bio jedan totalni nonsens", rekla je ona u izjavi za RSE.
Milorad Dodik, predsjednik RS-a i lider SNSD-a, se često sastaje sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, a njegova stranka je blokirala ranije pokušaje da BiH provede sankcije protiv Rusije, nakon invazije na Ukrajinu.
Džananović Miraščija ocjenjuje da je proces bh. evrointegracija zarobljen sa obje strane – i sa strane BiH, i sa strane EU.
"EU ne zna šta da radi sa Zapadnim Balkanom i to nije samo BiH. Ne zna šta da radi sa Sjevernom Makedonijom, ne zna šta da radi sa Srbijom, u Crnoj Gori će pokušati dati neka ohrabrenja, ali cijeli taj proces je u dubokoj krizi", istakla je ona.
Prema njoj, građani u BiH trenutno ne mare toliko za pristupanje EU, nego se brinu da ne dođe do moguće eskalacije nasilja.
Gdje je BiH na evropskom putu?
BiH je u februaru 2016. aplicirala za članstvo u EU.
Evropska komisija je u svom mišljenju o aplikaciji dostavljenom 2019. navela kojih 14 prioriteta BiH mora da ispuni prije početka pregovora o članstvu.
BiH je u decembru 2022. dobila status zemlje kandidata, a kako je rekao tadašnji šef Delegacije EU u BiH, Johan Satler (Sattler), "brojni drugi faktori su pomogli davanju pozitivnog mišljenja za BiH, prije svih ruska agresija na Ukrajinu".
U martu 2024. godine je Evropski savjet donio odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa BiH, nakon preporuke Evropske komisije.
Tada su pozvali Evropsku komisiju da pripremi pregovarački okvir, za trenutak kada BiH preduzme sve ranije tražene korake.
Između ostalog, sem imenovanja pregovaračkog tima, BiH mora da usvoji novi zakon o sudovima, te zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu.