Strane vlade su izbjegavale talibane nakon što su preuzeli vlast u Afganistanu 2021. godine. Ali, nedavno su ostvarili značajne uspjehe u diplomatskim naporima za uspostavljanje međunarodnih veza.
Ove sedmice, indijski specijalni izaslanik Anand Prakash bio je u Kabulu na razgovorima sa visokim talibanskim liderima o jačanju političkih i trgovinskih veza.
To je uslijedilo nakon što je uzbečki ministar vanjskih poslova Bakhtiyor Saidov ugostio talibansku delegaciju u Taškentu kako bi razgovarali o predloženoj trans-afganistanskoj željezničkoj liniji.
Prošle sedmice, u najvećem uspjehu dosad, Rusija je uklonila talibane sa liste terorističkih organizacija i složila se da će biti imenovani ambasadori u Kabulu i Moskvi.
Niko još nije priznao talibansku vlast. No, militantni vladari su širom svijeta kritikovani zbog široko rasprostranjenih kršenja ljudskih prava, posebno prema ženama i djevojčicama.
Međutim, stvari se kreću prema njihovom konačnom cilju prihvatanja u međunarodnim krugovima.
"Postoji rastući osjećaj da velike sile počinju međusobno konkurisati kako bi priznale terorističku organizaciju", rekao je afganistanski politički analitičar Fakhim Kukhdomani za Current Time.
Kina je postala prva zemlja koja je prihvatila imenovanje talibanskog ambasadora u januaru 2024. godine. Promiču razgovore o infrastrukturi i ulaganjima u sklopu inicijative "Pojas i put".
Šta Rusija želi u Afganistanu?
Rusija također nastoji razviti ekonomske interese u Afganistanu, posebno u sektorima rudarstva i energije. Zapravo, Rusija je održala svoju ambasadu u Kabulu, samo je smanjila rang nakon što su talibani preuzeli vlast.
"Ruske obavještajne službe nikada nisu prekinule kontakte sa talibanskim zapovjednicima", rekao je Kukhdomani.
Što se tiče sigurnosti, glavni ruski interes je u borbi protiv Islamske države–Horezan, koja je preuzela odgovornost za smrtonosni napad na Crocus City Hall u martu 2024. godine.
Aleksei Zakharov, iz Observer Research Foundation (OSR), think tanka sa sjedištem u Delhiju, također kaže da Rusija provodi ekonomski plan u Afganistanu.
"Ruski i talibanski predstavnici trebali bi potpisati ugovor o prijenosu 50 miliona kubnih metara LPG (tečni naftni plin) na KazanForumu u maju 2025. godine", napisao je Zakharov 28. aprila.
Ovo bi trebalo biti usmjereno prema tržištima u južnoj i jugoistočnoj Aziji.
"Međutim, kapacitet rute kroz Afganistan i sigurnosna pitanja mogli bi na kraju ograničiti provedbu sporazuma", dodao je Zakharov.
Mogu postojati slični problemi s gore spomenutim željezničkim projektom, koji nastoji stvoriti tranzitni koridor od Rusije, preko Uzbekistana i Afganistana, do Pakistana.
Tenzije Indija-Pakistan
Veze talibana s južnim susjedom su napete. Islamabad optužuje talibane da skrivaju militante iz Tehrik-e Taliban Pakistan (TTP). Rekli su da je njihova vojska ubila 54 borca "koji su se pokušali infiltrirati" preko granice 27. aprila.
Pakistan je deportovao oko 100.000 afganistanskih izbjeglica posljednjih sedmica, optužujući ih za povezanost s terorizmom i krijumčarenjem droge.
Ove napetosti dodaju sigurnosnu dinamiku pokušajima Indije da zagrije odnose, jer se suočava s Pakistanom nakon smrtonosnog napada militantnih grupa u Kašmiru 22. aprila.
"Indija pomno prati promjenjive odnose između Talibana i Pakistana", rekao je Najib Azar, predavač globalnih pitanja na Univerzitetu Wisconsin, za Radio Slobodna Evropa 29. aprila.
"Pokušava popuniti vakuum i ublažiti anti-indijske sentimente koje je Pakistan poticao kod talibana", dodao je Azar, koji je bio glasnogovornik prije talibanske vlasti u Afganistanu.
Da li zapadne zemlje razgovaraju s Talibanom?
Zemlje Zapada bile su najglasnije u distanciranju od talibana nakon povlačenja snaga 2021. godine. Također su bile najglasnije u kritikama prema kršenju ljudskih prava.
No, i tu postoji pomak.
Izvještaj britanske vlade iz marta naveo je da se vodi politika "ograničenog i pragmatičnog" angažmana s talibanskim službenicima putem njihove ambasade u Kataru.
Novi njemački kancelar Friedrich Merz pozvao je na izravne razgovore s talibanskim liderima kako bi omogućili deportacije Afganistanaca. Glasnogovornik za vanjsku politiku njegove Kršćanske demokratske unije, Juergen Hardt, rekao je za Radio Slobodna Evropa u februaru: "Istina je da su oni na vlasti."
"Postoji i pitanje priznanja", dodao je.
"Mislim da bi trebalo postojati zajedničko stajalište Evropske unije o tome kako se nositi s tim. Još nije, ali vjerojatno pod posebnim okolnostima."
Američki dužnosnici već su imali izravne razgovore. Prošlog mjeseca bili su u Kabulu kako bi osigurali oslobađanje Amerikanaca koji su tamo bili zarobljeni. U zamjenu, Washington je ukinuo novčane nagrade za hvatanje tri člana Haqqani mreže, uključujući talibanskog ministra unutrašnjih poslova.
"Čini se da je konačna odluka Moskve da ukloni talibane s liste terorističkih organizacija donesena nakon što je Washington uklonio novčane nagrade za hvatanje", rekao je afganistanski politički analitičar Fakhim Kukhdomani.
Dvojica Amerikanaca su oslobođena. Međutim, još uvijek postoji dug put. Nekoliko ih je još uvijek zatvoreno, dok Sjedinjene Američke Države i dalje označavaju i talibane i Haqqani mrežu kao terorističke organizacije.
Opasnosti za talibane
Bivši glasnogovornik Najib Azad kaže da postoje i rizici za talibane kako šire bolje odnose s više zemalja.
"Rizik leži u dopuštanju globalnim i regionalnim silama da iskoriste Afganistan kao bojište za svoje suparništvo, kao što je to bio slučaj tokom posljednjih pedeset godina", rekao je.
"S obzirom na nesposobnost talibana da održe uravnotežen politički stav prema tim silama, rizikuju da postanu katalizator za obnovljenu nestabilnost u regionu ponovo."