Nakon samita na visokom nivou u Washingtonu sa svih pet lidera Centralne Azije, na kojem su dogovoreni novi američki poslovi vrijedni milijarde dolara, kazahstanski predsjednik Kasim-Žomart Tokajev stigao je u Moskvu kako bi potvrdio veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i definisao buduću ekonomsku ulogu Rusije u ovoj centralnoazijskoj zemlji.
Tokajev je stigao 11. novembra na razgovor "jedan na jedan" s Putinom, a 12. novembra održava zvanične pregovore o zajedničkim gasnim projektima i ekonomskim posljedicama američkih sankcija protiv najvećih ruskih naftnih kompanija. Predsjednik Kazahstana također će se obratiti na kazahstansko-ruskom ekonomskom forumu.
Vrijeme održavanja sastanka u Moskvi nije slučajno, rekli su stručnjaci za RSE, jer se smatra najnovijim korakom u dugogodišnjoj i pažljivo balansiranoj diplomatskoj strategiji Kazahstana između Rusije – glavne vanjske sile u Centralnoj Aziji, Kine, koja je posljednju deceniju sve uticajnija, i zapadnih sila poput Sjedinjenih Država koje nastoje ojačati svoj uticaj u regionu.
"Nakon samita [SAD–Centralna Azija], posjeta Moskvi može se posmatrati kao potvrda strateških veza Kazahstana s Rusijom i pokušaj da se ublaže eventualne zabrinutosti unutar ruske političke elite", rekao je Yunis Sharifli, nerezidentni saradnik projekta China Global South, za RSE.
Zajedno s ostala četiri predsjednika Centralne Azije u Washingtonu prošle sedmice, Tokajev je održao razgovore s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom i najavio "početak nove ere interakcije između Sjedinjenih Država i Centralne Azije".
Ruska invazija na Ukrajinu u punom obimu i naknadne zapadne sankcije Moskvi otvorile su nove ekonomske prilike za Centralnu Aziju, što je Kremlj ostavilo u poziciji da se mora prilagoditi.
"[Rusija] pokušava restrukturirati i redefinisati svoju ulogu u regionu", rekao je Sharifli. "Moskva i dalje igra ključnu ulogu kao pružalac sigurnosti, koristeći svoje dugogodišnje vojne i sigurnosne veze s vladama u regionu."
Koje su teme sastanka Putina i Tokajeva?
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je novinarima da je Putin spreman da čuje više o Tokajevim bilateralnim i zajedničkim sastancima s Trumpom u Washingtonu i dodao da će energetske veze Astane i Moskve biti tema razgovora između dvojice lidera.
"Ako predsjednik Kazahstana smatra da je potrebno da informiše našeg predsjednika o sadržaju kontakata koje je imao u Washingtonu, naravno da će to biti izuzetno zanimljivo za rusku stranu", rekao je Peskov.
LUKoil i Rosneft, dva ruska naftna giganta na koja su SAD u oktobru uvele sankcije, imaju velika ulaganja u Kazahstanu, koji većinu svoje nafte izvozi preko Rusije na druga tržišta. LUKoil također ima udjele u ogromnim kazahstanskim poljima Tengiz i Karachaganak, kojima upravljaju zapadne naftne kompanije.
Prije dolaska u Moskvu, Tokajev je nastojao naglasiti tople odnose Rusije i Kazahstana te položaj zemlje na globalnoj sceni.
U članku objavljenom u ruskom državnom listu Rossiyskaya Gazeta, pohvalio je "vječno prijateljstvo" Astane s Moskvom i opisao odnose Kazahstana i Rusije kao "sveobuhvatno strateško partnerstvo i savez".
Tokajev je također spomenuo nedavne razgovore na visokom nivou koje je imao s kineskim liderom Xi Jinpingom, Trumpom i drugim evropskim, azijskim i afričkim predsjednicima.
"Iako su mnogi od njih na suprotnim krajevima geopolitičkog spektra, svi oni prepoznaju izuzetnu ulogu Rusije i njenog lidera u rješavanju ključnih pitanja međunarodnih odnosa", rekao je Tokajev. "Drugim riječima, nemoguće je prevazići kontradikcije savremenog svijeta bez učešća Moskve."
Vlad Paddack, saradnik u firmi Nightingale Intelligence koja se bavi političkim predviđanjima, rekao je za RSE da diplomatija u Moskvi, neposredno nakon samita u Washingtonu, "pokazuje uspon Kazahstana kao srednje sile, vješte u balansiranju velikih sila dok učvršćuje svoje regionalno liderstvo".
Osim sankcija i energetskih veza, Tokajev je tokom razgovora s Putinom govorio i o infrastrukturi.
Dok su se ovogodišnji samiti između lidera Centralne Azije i Sjedinjenih Država te Evropske unije fokusirali na izgradnju Srednjeg koridora – trgovačke rute duge oko 6.500 kilometara koja povezuje Kinu s Evropom preko Centralne Azije i Kavkaza, zaobilazeći Rusiju – Moskva nastoji otvoriti pristup trgovini prema Južnoj Aziji prolazeći kroz Kazahstan i njegove susjede.
Paddack kaže da to odražava ambiciju Kazahstana "da postane glavni logistički centar Evroazije" i pozicionira se u središte regionalne trgovine.