Glasne eksplozije potresle su dijelove Teherana nakon što je američki predsjednik Donald Trump sugerirao da bi mogao pozdraviti rušenje vlade u Iranu uprkos tome što su članovi njegove administracije insistirali da nedavni napadi na zemlju nisu imali za cilj da dovedu do "promjene režima".
Izraelske zračne snage saopštile su da su 23. juna gađale mete u Teheranu, a svjedoci su prijavili glasne eksplozije.
Izraelske zračne snage su u saopštenju navele da su započele "seriju napada na vojne ciljeve u Teheranu". Nisu iznijeli detalje, a stepen štete od napada nije odmah bio jasan.
U međuvremenu, iranska državna televizija saopštila je da je podzemno nuklearno postrojenje u Fordowu, jedno od žarišta američkih napada tokom vikendom, ponovo pogođeno. Izraelski mediji, pozivajući se na neimenovane izvore, navode da su napadi bili na putevima koji vode do kompleksa, a ne direktno na sam objekat.
Iran je također pokrenuo novu seriju zračnih napada na Izrael u ranim jutarnjim satima 23. juna.
Ranije u toku dana, Trump je rekao da je "monumentalna šteta" nanesena glavnim iranskim nuklearnim objektima, dodajući da je "brisanje tačan izraz" koji se koristi za opisivanje učinaka američkog bombardiranja tih lokacija.
"Politički nije korektno koristiti termin 'Promjena režima,' ali ako trenutni iranski režim nije u stanju da UČINI IRAN PONOVO VELIKIM, zašto ne bi došlo do promjene režima??? Make America Great Again!!!", Trump je napisao na svojoj platformi Truth Social.
Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) rekla je 23. juna da je američko bombardiranje vjerojatno rezultiralo "vrlo značajnim" oštećenjem postrojenja za obogaćivanje urana Fordow, koje je ukopano u planini u središnjem Iranu.
IAEA kaže da je šteta na Fordowu vjerojatno "vrlo značajna"
"S obzirom na korišteni eksplozivni teret i prirodu centrifuga koje su ekstremno osjetljive na vibracije, očekuje se da će doći do vrlo značajne štete", rekao je šef IAEA-e Rafael Grossi u izjavi na vanrednom sastanku odbora guvernera 35-članog UN-ovog nuklearnog nadzornog tijela.
Trumpovi komentari su uslijedili nekoliko sati nakon što su vodeći članovi njegove administracije -- potpredsjednik JD Vance, državni sekretar Marco Rubio i ministar odbrane Pete Hegseth -- naznačili da je cilj zračnih napada SAD-a 21. juna na iranska nuklearna postrojenja bio postizanje pregovaračkog rješenja, a ne rušenje trenutne islamski vođene teokratske vlade.
Na konferenciji za novinare, Hegseth je nazvao napade "preciznom operacijom" usmjerenom samo na iranski nuklearni program, a ne na iranske trupe ili iranski narod. "Ova misija nije bila, i nije, o promjeni režima", rekao je.
Trump "traži mir, i Iran bi trebao krenuti tim putem", rekao je Hegseth, kasnije dodavši: "Ovdje treba biti postignuto pregovaračko rješenje."
"Ne želimo produžavati ovo ili širiti više nego što je već prošireno. Želimo okončati njihov nuklearni program", rekao je Vance na NBC televiziji. "Želimo razgovarati s Irancima o dugoročnom rješenju ovdje."
"Iranski režim bi trebao da se probudi i kaže: 'OK, ako zaista želimo nuklearnu energiju u našoj zemlji -- postoji način da to učinimo.' Ta ponuda je još uvijek tu. Spremni smo razgovarati s njima sutra i početi raditi na tome", rekao je Rubio, koji je također vršilac dužnosti savjetnika za nacionalnu sigurnost Bijele kuće, za američku mrežu CBS.
Neki članovi Trumpove Republikanske stranke su, međutim, u prošlosti pozivali na rušenje iranske vlade, uključujući uticajnog senatora iz Teksasa, Teda Cruza.
"Zalažem se za to da koristimo maksimalni pritisak i ekonomske sankcije kako bismo pritisnuli režim na način koji bi mogao potaknuti pad ovog režima", rekao je prije američkih napada.
Američki zvaničnici su 22. juna upozorili Teheran da ne uzvraća nakon neviđenih zračnih napada za koje je Trump tvrdio da su "uništili" ključna iranska nuklearna postrojenja.
Usred rastućih tenzija, Sjedinjene Države su izdale rijetko "globalno upozorenje," savjetujući Amerikancima u inostranstvu da budu oprezniji.
"Sukob između Izraela i Irana je rezultirao prekidima putovanja i periodičnim zatvaranjem zračnog prostora širom Bliskog istoka. Postoji mogućnost demonstracija protiv američkih građana i interesa u inostranstvu", navodi se u upozorenju.
Iran i Izrael su pokrenuli nove runde zračnih napada jedni protiv drugih u ranim jutarnjim satima 23. juna.
Iran je hladno odgovorio na hitne pozive za povratak pregovorima, naglašavajući svoje pravo na samoodbranu, rekavši da će Sjedinjene Države biti odgovorne za "opasne posljedice" svojih postupaka, te sugerirajući da diplomacija može doći tek nakon što Teheran odgovori.
Fordo pre i posle bombardovanja
Ministar vanjskih poslova Abbas Araqchi rekao je na konferenciji za novinare u Istanbulu da "vrata za diplomatiju" uvijek trebaju biti otvorena, ali da "to trenutno nije slučaj".
Iran je pod napadom i koristit će svoje pravo na samoodbranu koliko god bude potrebno, dodao je, ali je rekao da ne može otkriti koje će akcije Iran poduzeti kao odgovor na američke napade.
Iranski državni mediji su kasnije izvijestili da je Araqchi stigao u Moskvu kako bi 23. juna održao konsultacije s visokim liderima, uključujući predsjednika Vladimira Putina, čija je nedavna ponuda da pomogne u posredovanju pregovora s Teheranom efektivno odbijena od strane Trumpa.
"Rusija je naš partner i uvijek se konsultujemo", rekao je Araqchi prije svog dolaska.
U međuvremenu, izraelski premijer Benjamin Netanyahu rekao je da je Izrael "vrlo, vrlo blizu" postizanju svojih ciljeva nakon više od sedmice zračnih napada na Iran, uključujući eliminaciju balističkih raketa i nuklearnih prijetnji Teherana.
"Korak po korak idemo ka postizanju ovih ciljeva, vrlo smo, vrlo blizu njihovom ispunjenju", rekao je Netanyahu na konferenciji za novinare.
Posljedice iranskih raketnih napada na Izrael
Dodao je da će "kada budu postignuti, operacija biti završena".
Izrael je 13. juna pokrenuo velike napade na Iran, ciljajući njegove raketne i nuklearne objekte, kao i vojne lidere i sigurnosne službe.
Mnogi vodeći vojni lideri i nuklearni naučnici su ubijeni u napadima, priznao je Iran.
Od početka početnih izraelskih napada, obje nacije su razmjenjivale zračne napade jedni na druge, uzrokujući vojne i civilne žrtve i materijalnu štetu.
Grupa za ljudska prava sa sjedištem u Washingtonu, Human Rights Activists, rekla je da je najmanje 950 ljudi ubijeno u Iranu tokom zračnih napada od 13. juna, uključujući 380 civila. Izraelske vlasti su navele da je broj poginulih od iranskih napada 24.
Generalni sekretar UN-a upozorio je na "rastući rizik da bi ovaj sukob mogao brzo izmaći kontroli" jer su se strahovi od šireg rata povećali nakon američkih bombardovanja tokom noći.
Antonio Guterres je govorio na hitnoj sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, dodajući da "ljudi u regiji ne mogu izdržati još jedan ciklus uništenja".
Rusija, Kina i Pakistan su predložili da tijelo od 15 članova usvoji rezoluciju koja poziva na bezuslovni prekid vatre na Bliskom istoku, ali nije bilo jasno hoće li se o tome glasati.
Trump je najavio ono što je nazvao "spektakularnim vojnim uspjehom", rekavši da su američki bombarderi pogodili nuklearne lokacije u Fordowu, Natanzu i Isfahanu u zajedničkom naporu s Izraelom da unište iranski nuklearni program nakon što diplomatija nije uspjela vratiti Teheran za pregovarački stol.
"Svi su godinama slušali ta imena dok su gradili ovaj užasno destruktivni poduhvat", rekao je Trump u obraćanju naciji iz Bijele kuće. Napadi su se dogodili rano 22. juna po lokalnom vremenu u Iranu, ali je još uvijek bio 21. juni u Washingtonu kada je Trump govorio.
"Naš cilj je bio uništenje iranskih kapaciteta za obogaćivanje urana i zaustavljanje nuklearne prijetnje koju predstavlja svjetski broj jedan sponzor terorizma."
Dana 22. juna, Trump je objavio na svojoj društvenoj mreži da su se "veliki piloti B-2" sigurno vratili u svoju bazu u Missouriju, iako nije dao dodatne detalje o napadima.
Trump, koji je prije samo dva dana rekao da će odlučiti "u roku od dvije sedmice" hoće li se pridružiti Izraelu u naporima da uništi iranske nuklearne lokacije, rekao je da "Iran, nasilnik Bliskog istoka, sada mora sklopiti mir".
"Ako to ne učine, budući napadi će biti mnogo veći i mnogo lakši", rekao je Trump, dodajući da budućnost Irana nosi "ili mir ili tragediju".
Nije bilo neposrednih izvještaja o iranskim napadima na američke interese na Bliskom istoku ili drugdje, ali je Iranska revolucionarna garda (IRGC) rekla da je 22. juna ujutro lansirala 40 raketa na Izrael, uključujući jednu od najvećih balističkih raketa Teherana, Khorramshahr-4.
Ministarstvo zdravlja Izraela je saopštilo da je više od 80 ljudi ranjeno u iranskim napadima tokom noći, od kojih je više od 70 zadobilo lakše povrede.
Detaljni satelitski snimci pokazuju posljedice izraelskih napada na iranske objekte
Izraelska vojska je saopštila da je 22. juna izvela napade na vojne objekte u nekoliko gradova širom Irana, uključujući napade na strateški centar za raketne komande u provinciji Yazd i lansere raketa u Ahvazu, Bushehru i Isfahanu.
Šef Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grossi rekao je da saziva hitan sastanak Upravnog odbora IAEA 23. juna "u svjetlu hitne situacije u Iranu".
Britanski premijer Keir Starmer, koji se prošle sedmice pridružio Evropskoj uniji, Francuskoj i Njemačkoj u nastojanju da pronađu diplomatsko rješenje u pregovorima s Iranom, pozvao je Teheran da se vrati pregovorima.
"Iranu nikada ne smije biti dozvoljeno da razvije nuklearno oružje i SAD su poduzele akciju kako bi ublažile tu prijetnju", rekao je Starmer.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen također je izjavila da "Iran nikada ne smije steći bombu".
Rusko Ministarstvo vanjskih poslova je saopštilo da Moskva "snažno osuđuje" američka bombardovanja, koja su nazvali "neodgovornim" i "grubim kršenjem međunarodnog prava".
Uz izvještaje Reutersa, AFP-a i AP-a