Iako je glavna turistička sezona na pragu, u Crnoj Gori nisu otvorena sva kupališta, aerodromi su i dalje ograničenih kapaciteta, a saobraćajne gužve mjere se kilometarskim kolonama.

Iako je Vlada obećala, ni za ovu sezonu nije značajno poboljšana avio-dostupnost Crne Gore, niti protočnost granica.

Izostala je i najavljena tranzitna taksa, čija je naplata trebalo da rastereti Jadransku magistralu od turista koji samo prelaze preko Crne Gore.

Zbog kašnjenja tendera Morskog dobra, mnogi zakupci plaža zbog administrativnih procedura još nisu počeli s radom.

"Skočile" su i cijene – smještaja, plažnog mobilijara, vanpansionske ponude.

Na uslugu će se odraziti i hroničan nedostatak radne snage jer još nije usvojen Zakon o stalnim sezoncima.

I sve to u godini koja u prva tri mjeseca bilježi 10 odsto manje turističkih noćenja nego lani, dok je prihod od turizma pao za 6,4 odsto.

To je nastavak negativnog trenda iz prošle godine, kada je prvi put u poslednje dvije decenije prihod od turizma bio 3,6 odsto manji nego godinu ranije.

Duplo veći PDV poskupio smještaj

U Crnogorskom turističkom udruženju (CTU) kažu da se više nego duplo povećanje poreza na smještaj drastično odrazilo na cijene hotelske ponude.

"Da bi ispeglali taj namet, morali bi na godišnjem nivou da podignemo cijene 17,5 odsto, što je neodrživo. Pošto smo svjesni da bismo time uništili poslovanje, moramo preuzeti dio tog tereta. Ali su cijene ipak povećane", kaže predsjednik udruženja Žarko Radulović za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Vlada premijera Miloja Spajića je od ove godine povećala porez na hotelski smještaj sa sedam na 15 odsto.

Radulović objašnjava da to povećanje nije samo osam procenata, jer oko 80 odsto prometa u hotelskom biznisu otpada na smještaj.

"To znači ako smo za isti broj kreveta i dana prošle godine plaćali milion eura poreza ove godine je taj iznos 2,1 million. Znači poreskim nametima se udarilo na ono što hotelski biznis čini održivim", ističe.

Kako bi ilustrovao visinu poreza, Radulović je crnogorski uporedio sa onim u Albaniji, gdje je porez na smještaj više nego duplo manji, odnosno šest odsto.

Kakve cijene čekaju turiste

Prema podacima Turističke organizacije Budva, cijene noćenja sa doručkom za dvije osobe u hotelima sa tri i četiri zvjezdice su od 70 do 86 eura.

U onima sa četiri i pet zvjezdica je taj raspon od 86 do 230 eura, pa naviše.

A turisti koji se odluče za privatan smještaj, platiće od 16 do 25 eura dnevno po osobi.

I cjenovnici u budvanskim restoranima i kafićima su šarenoliki.

Tako se na prestižnoj lokaciji kod Starog grada može se doručkovati već za 4,5 eura, a kafa popiti za 1,20 eura.

Pice i pašte su 10, lignje i rižoto 13, a riba od 15 eura, i više.

Prelistavajući jelovnike restorana, izračunali smo da se na prvoj liniji do mora može ručati ili večerati već za oko 25 eura po osobi. Ali i platiti kolač 6.5 eura.

Skuplji i plažni mobilijar

Cijene plažnog mobilijara biće uvećane jer je državno preduzeće Morsko dobro, koje gazduje obalom, višestruko poskupilo zakup plaža.

Ulcinjanin Džavid Hodžić navodi da je ranije zakup plaže plaćao 42 hiljade eura, a ove godine skoro tri puta više, oko 114 hiljada.

Osim zakupa, kako kaže za RSE, u opremanje plaže od oko 200 metara treba uložiti još najmanje 50 hiljada eura.

"Moraćemo podići cijenu plažnog mobilijara, pića i hrane - inače nema teorije da se može 'preživjeti' sa ovolikim zakupom", kaže Hodžić.

Prema podacima Udruženja zakupaca Velike plaže, računica je da će prosječno ležaljke na ulcinjskoj rivijeri koštati od 17 do 20 eura.

Prošle godine su bile od 15 do 17 eura.

"E, sad je pitanje koliko ćemo sa tolikim cijenama biti konkurentni, ali što da se radi, takva je bila strategija: uzeti što više para od zakupa", kaže Hodžić.

A da je država ove godine od zakupaca plaža prihodovala sedam puta više nego 2021, čak 35 miliona eura, pohvalio se ministar urbanizma Slaven Radunović, gostujući na Javnom servisu.

Uz to, mjesec i po nakon zvaničnog početka sezone, značajan dio kupališta nije još otvoren zbog kasno raspisanog tendera Morskog dobra.

Jer, iako je do kraja maja 90 odsto zakupaca plaža potpisalo ugovor o zakupu, veliki dio njih još nema dozvolu za rad.

Hodžić, koji zakupljuje plažu, ljetnji bar i kamp, nabraja da mu za to treba 'brdo' papirologije, urbanistički i drugi projekti:

"Toliko je toga da bi mogli sve to završiti tek neđe krajem decembra".

Zbog ovog kašnjenja, ulcinjska vlast je predložila da Morsko dobro odobri zakupcima privremena odobrenja za rad, uz rok do kada zakupci moraju da 'prikupe' neophodne papire.

Na upit RSE da li će to omogućiti, iz Morskog dobra nisu odgovorili.

Turisti o cijenama

Podgoričani Danilo i Ana sa bebom odmaraju u hotelu srednje kategorije i zadovoljni su što još nema mobilijara na obližnjoj plaži -tako će, kažu, potrošiti manje od planiranog. Ali su iznenađeni cijenama u marketima:

"Kupila sam flašu vode, čips i smoki, što je bilo oko sedam eura. A u obližnjem pizza grillu sam vidjela da su cijene skoro upola veće nego u Podgorici", kaže Ana za RSE.

Za Jovana iz Srbije cijene odgovaraju kvalitetu i kaže da su niže nego u Beogradu gdje živi:
"Za mene nije skupo, a cijene odgovaraju onome što se nudi".

Zahra iz Azerbejdžana je po drugi put u Crnoj Gori i boravi u privatnom smještaju:

"Neki restorani jesu skupi, ali ima izbora i mogu se naći jeftiniji. Sveukupno su mi pozitivni utisci i zato ponovo dolazim".

Saobraćajna (ne)dostupnost

Dolazak mnogih turista u Crnu Goru usporiće i loša putna infrastruktura i kilometarske kolone.

Marija kaže da joj od Dubrovnika do Budve, u koju često dolazi, u normalnim okolnostima treba dva sata, a tokom ljeta od šest do sedam.

Razlog su, dodaje za RSE, gužve na graničnim prelazima i radovi na Jadranskoj magistrali od Tivta do Budve.

Vožnja automobilom između ta dva grada ljeti može potrajati i sat i po, iako je riječ o 24 km.
Radovi na toj dionici, koji se izvode u dužini od 16 kilometara, počeli su u januaru 2024, a planirano je da budu završeni za dvije godine.

Ova dionica je žila kucavica crnogorskog turizma jer vodi ka tivatskom i dubrovačkom aerodromu u susjednoj Hrvatskoj.

A kada je riječ o avio prevozu, godinama se upozorava da su vazdušne luke u Tivtu i Podgorici odavno premale da kvalitetno opsluže sezonsku 'navalu' putnika.

Na upit RSE koliko se od prošle sezone uložilo u infrastrukturu i poboljšanje efikasnosti aerodroma, iz državne kompanije Aerodromi Crne Gore kažu da su stalno "između dvije vatre".

"Javnost od nas traži više linija i putnika, a radimo u terminalima koji su infrastrukturno danas praktično isti kao 2006. godine", navode iz Aerodroma.

Podsjećaju da su te godine imali oko 850 hiljada putnika, što je realno za postojeći broj terminala, a da u istom prostoru ove godine očekuju preko tri miliona putnika.

Dodaju da iščekuju dugo najavljivanu odluku o eventualnoj koncesiji, zbog čega samo ulažu u finansijski nezahtjevne adaptacije.

"Jer, nije racionalno ulagati milione, ako postoji mogućnost da taj novac na kraju pripadne nekom drugom".

Ovog ljeta je na podgoričkom Aerodromu aktivno preko 45 avio-linija, a u Tivtu preko 50.

Iz Vlade su ranije najavili otvaranje avio linija 'od javnog značaja'. Na pitanje RSE što je sa tim obećanjem, iz Ministarstva turizma nisu odgovorili.

Bez odgovora su ostala i pitanja RSE šta je Ministarstvo konkretno uradilo kako bi turistička privreda ove sezone imala bolje uslove, a turisti kvalitetniji boravak.

O odnosu prema turizmu koji utiče na 25 odsto bruto domaćeg proizvoda govori i podatak da Crna Gora nema važeću Strategiju razvoja turizma, Strateški marketing plan, kao ni Strategiju razvoja ljudskih resursa u turizmu.