Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je da bi sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom bio "najefikasniji put naprijed" uprkos zastoju u naporima da se okonča sukob i kontinuiranim napadima dronovima s obje strane.
Zelenski je, govoreći 24. avgusta na ceremoniji obilježavanja Dana nezavisnosti zemlje, obećao da će "gurati Rusiju ka miru".
Ranije, 24. avgusta, ukrajinski vrhovni zapovjednik je izjavio da su ponovo zauzeli tri sela u Donjeckoj regiji i da je Ukrajina pokrenula napade dronovima na Rusiju, što je izazvalo požar u nuklearnoj elektrani koji je brzo ugašen.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanjin izjavio je rano 25. avgusta da su ruske jedinice protivvazdušne odbrane uništile dva drona koja su letjela prema ruskoj prijestolnici. Rekao je da hitne službe rade na mjestu gdje su ostaci pali.
Ruski napad 24. avgusta kasno uveče ostavio je neka naselja u regiji Sumi bez struje, rekao je šef regionalne vojne uprave. Ruske trupe su takođe napale civilnu infrastrukturu u toj regiji koristeći navođene bombe i udarne dronove, rekao je zvaničnik. Nije bilo žrtava.
Napadi dronovima i kopnene borbe nastavljeni su uprkos pritisku američkog predsjednika Donalda Trumpa da posreduje u samitu Ukrajina-Rusija, što je posustalo otkako je Trump ugostio Putina na samitu u Enkoridžu na Aljasci 15. avgusta.
Zelenski je rekao da je "format razgovora između lidera najefikasniji put naprijed", ali je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov postavio novu prepreku tome, tokom intervjua za američku televiziju NBC.
"Reakcija na sastanak u Enkoridžu, okupljanje ovih evropskih predstavnika u Vašingtonu i ono što su radili nakon Vašingtona ukazuje na to da ne žele mir", rekao je Lavrov u prethodno snimljenom intervjuu.
Dodao je da stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a - Kina, Francuska, Rusija, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države - trebaju biti garanti sigurnosti Ukrajine. Kijev i drugi saveznici do sada su odbacili ideju da Moskva bude među garantima sigurnosti mirovnog sporazuma, a Zelenski je odbacio mogućnost da Peking igra ulogu.
Kanadski premijer Mark Carney, koji je posjetio Kijev 24. avgusta, rekao je da "nije izbor Rusije kako će se garantovati budući suverenitet, nezavisnost i sloboda Ukrajine".
Carney je takođe rekao da ne isključuje prisustvo kanadskih trupa u Ukrajini kao dio budućih predloženih sigurnosnih garancija, čije detalje Kijev i njegovi evropski saveznici još razrađuju.
"Znamo da se Putinu nikada ne može vjerovati", rekao je Carney u svom govoru na Trgu Svete Sofije u Kijevu. "Znamo da će pravi mir i sigurnost zahtijevati sigurnosne garancije za Ukrajinu."
Rusija se više puta protivila stacioniranju zapadnih trupa u Ukrajini.
Potpredsjednik SAD-a JD Vance takođe je 24. avgusta razgovarao s američkom televizijskom kućom NBC, rekavši da je Rusija napravila "značajne ustupke" kako bi okončala sukob.
"Oni su zapravo bili spremni biti fleksibilni u pogledu nekih od svojih ključnih zahtjeva. Razgovarali su o tome šta bi bilo potrebno za okončanje rata", rekao je Vance u intervjuu.
Vance je rekao da je Moskva priznala "da će Ukrajina imati teritorijalni integritet nakon rata", te da su "shvatili da neće moći uspostaviti marionetski režim u Kijevu."
U svom govoru na ceremoniji obilježavanja godišnjice nezavisnosti Ukrajine 1991. godine, Zelenski je rekao da se SAD i Evropa slažu da Ukrajina "još nije u potpunosti pobijedila, ali sigurno neće izgubiti. Ukrajina je osigurala svoju nezavisnost", rekao je. "Ukrajina nije žrtva; ona je borac."
