U ruskom vazdušnom napadu ubijeno je najmanje pet osoba, uključujući članove tri generacije iste porodice, što je navelo ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da obnovi pozive međunarodnoj zajednici da izvrši "sva dostupna sredstva" pritiska na Moskvu kako bi se postigao prekid vatre.
Zvaničnici su rekli da je šest dronova pogodilo stambeno područje u sjevernom ukrajinskom gradu Priluki neposredno prije zore 5. juna, ubivši majku, njenog jednogodišnjeg sina i njegovu baku dok je otac obavljao spasilačke radove na drugom mjestu pogođenom napadom.
"Rusija stalno pokušava kupiti vrijeme da nastavi svoja ubijanja. Kada ne osjeti dovoljno snažnu osudu i pritisak svijeta -- ponovo ubija", rekao je Zelenski u objavi na društvenim mrežama, napominjući da je 632 djece ubijeno otkako je Rusija pokrenula svoju potpunu invaziju u februaru 2022. godine.
"Očekujemo akciju Sjedinjenih Država, Evrope i svih u svijetu koji zaista mogu pomoći u promjeni ovih strašnih okolnosti. Snaga je važna, a rat se može završiti samo snagom. Moskva mora biti pritisnuta svim raspoloživim sredstvima i postepeno lišena sposobnosti da nastavi ovu agresiju."
Ukrajinski zvaničnici su rekli da su drugi ruski napadi tokom noći pogodili glavne ukrajinske gradove Harkiv, Zaporižje i Herson, u kojima su najmanje tri osobe poginule, a desetine povrijeđene, uključujući četvero djece.
Lilija, stanovnica Hersona, rekla je za Ukrajinski servis Radija Slobodna Evropa da je napad pogodio dvorište njenog komšije. "Dogodilo se brzo i bilo je vrlo glasno", rekla je.
"Nije bilo gdje da se sakrijemo... Kada smo izašli, bilo je mnogo ogromnih krhotina i razbijenog stakla po cijeloj ulici", dodala je Lilija.
Oleksandr Prokudin, guverner Hersonske regije, rekao je da je ruski raketni napad uništio zgradu regionalne administracije. Prema izvještajima lokalnih medija, ruske snage su oštetile zgradu u ranim jutarnjim satima prije nego što su usmjerile drugu raketu da je potpuno uništi.
Napadi su uslijedili nakon telefonskog razgovora ruskog predsjednika Vladimira Putina i američkog predsjednika Donalda Trumpa, u kojem je ruski lider "vrlo snažno" upozorio na namjeru Rusije da odgovori na napad ukrajinskog drona tokom vikenda na vojne objekte i željezničku infrastrukturu.
Prema Trumpovim riječima, poziv je trajao 75 minuta, a iznenadni napad dronom na Ukrajinu, koji je 1. juna izvela Ukrajinska sigurnosna služba (SBU), bio je jedna od tema razgovora.
"Razgovarali smo o napadu Ukrajine na ruske avione koji su se nalazili na dokovima, kao i o raznim drugim napadima koji su se dešavali s obje strane", rekao je Trump.
"Putin je rekao, i to vrlo snažno, da će morati odgovoriti na nedavni napad na aerodrome", dodao je.
Trump je vršio pritisak na dvije strane da postignu sporazum o prekidu vatre nakon što je to učinio prioritetom vanjske politike tokom kampanje koja mu je omogućila da ponovo osvoji Bijelu kuću na izborima u novembru 2024. godine.
Ruska i ukrajinska delegacija sastale su se 2. juna u Istanbulu - tek drugi krug direktnih pregovora između dvije strane u više od tri godine - koji nisu uspjeli da ubrzaju mirovni proces.
Lideri nekoliko zapadnih zemalja i mnogi vojni analitičari optužili su Putina da ne teži ozbiljno mirovnom sporazumu, već da odugovlači proces kako bi izbjegao američke sankcije, a istovremeno stekao prednost na ratištu.
Pukovnik Pavlo Palisa, ukrajinski vojni oficir, rekao je novinarima u Washingtonu 4. juna da je Rusija postavila cilj uspostavljanja tampon zone do kraja godine i da želi zauzeti cijeli Donjeck i Luhansk do kraja septembra.
"Zanimljivo je, ali imaju planove čak i za 2026. Plan za sljedeću godinu je okupacija cijelog dijela Ukrajine koji se nalazi na lijevoj obali rijeke Dnjepar", rekao je nakon brifinga za američke zakonodavce i zvaničnike.
Drugi cilj je presjeći pristup Ukrajine Crnom moru, rekao je.
Palisa, koji je zamjenik šefa ureda Volodimra Zelenskog, bio je dio ukrajinske delegacije koja je bila u Washingtonu dok Kijev vrši jači pritisak na Moskvu. Predstavio je ono što je rekao da su nalazi ukrajinske vojne obavještajne službe.