Nakon što su zvaničnici Srbije nedavno najavili izmene Ustava koje bi trebalo da ograniče oduzimanje nekretnina kod ljudi kojima je to jedini dom, otvoreno je i pitanje da li će se nova regulativa odnositi i na ljude koji nisu u mogućnosti da isplate stambeni kredit, a jedinu nekretninu su založili banci.
Ni predsednik Srbije Aleksandar Vučić, koji je prvi najavio rad na ustavnim izmenama i dopunama, kao ni ministar pravde Nenad Vujić nisu detaljnije objasnili ko bi sve bio zaštićen od oduzimanja nekretnine koja predstavlja jedini dom.
Šta kaže Narodna banka?
U Narodnoj banci Srbije za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da će o eventualnim uticajima izmena Ustava na rad banaka moći da izađu sa procenama kada budu dostupne detaljnije informacije o planiranim izmenama.
"Narodna banka Srbije trenutno ne može konkretno da komentariše njihov mogući uticaj na poslovanje banaka, imajući u vidu da sadržina i detalji planiranih izmena nisu javno dostupni u ovom trenutku. U svakom slučaju, banke su dužne da prate sve promene pravnog okvira u cilju uvažavanja propisa koji štite prava građana", navode u centralnoj banci Srbije.
Šta banke mogu da preduzmu?
Vladimir Vasić, bankar i finansijski konsultant, kaže za RSE da bi banke mogle da pooštre proceduru davanja stambenih kredita, u slučaju ako bi se nova regulativa odnosila i na nekretnine koje su pod hipotekom.
Reč je o nekretnini koju osoba koja podiže stambeni kredit zalaže banci, kao osiguranje da će banka namiriti potraživanja u slučaju da dužnik ne može da ga isplati.
"Banke će verovatno biti opreznije u davanju kredita i oni će možda biti skuplji. Nemogućnost da se u slučaju neizvršenja obaveza prema banci naplati prodaja nepokretnosti će povećati rizik banci, a samim tim i povećati iznos kredita", ocenjuje Vasić.
Prema njegovim rečima, najavljene izmene Ustava u cilju zaštite dela stanovništva nose "dimenziju ljudskosti".
On, međutim, dodaje da je ekonomija sistem spojenih sudova, te da bi u slučaju da rizik pređe sa građana koji ne može da izmiruje svoje obaveze na banku, to značilo manje kredita na tržištu.
"Moguće je da će banke tražiti dodatnu vrstu osiguranja, a taj trošak će ići na teret onih koji kupuju kredit. Da li će to biti neka vrsta osiguranja koje će zaštititi plasman banke, u smislu da bi – u slučaju da vam je to jedina nepokretnost – obavezu isplate trebalo da preuzme osiguravajuća kuća", kaže Vasić.
RSE do zaključenja teksta nije dobio komentar iz Udruženja banaka Srbije o mogućim efektima najavljenih izmena na poslovanje banaka.
Minimalni udeo problematičnih kredita
Nikola Stakić, profesor finansija na Univerzitetu Singidunum u Beogradu, kaže za RSE da se ustavne izmene neće značajnije odraziti na poslovanje banaka.
Kako kaže, stanovništvo je, u odnosu na pravna lica i preduzetnike, najrevnosnije u izmirivanju kreditnih obaveza.
"Udeo takozvanih problematičnih kredita – u koje se ubrajaju oni čija docnja prelazi 90 dana – je oko dva odsto, sa tendencijom pada. Dakle, to su više pojedinačni slučajevi, nego što je u pitanju inertni problem", kaže Stakić.
Prema podacima Udruženja banaka Srbije u kreditnom izveštaju za prvih šest meseci ove godine, građani su od banaka pozajmili 15 milijardi evra za različite vrste kredita.
Tu spadaju gotovinski, potrošački i poljoprivredni krediti, stambeni i krediti za adaptaciju, te ostali.
Od toga, 6,4 milijarde evra odlazi na kredite za stan i adaptaciju.
Od ukupnog broja svih kredita manje od dva odsto se ne vraća na vreme, navodi se u kreditnom izveštaju Udruženja banaka Srbije za jun 2025. godine.
RSE nije uspeo da dođe do podatka koliki je broj ljudi trenutno otplaćuju kredit i imaju založenu jedinu nekretninu kod banke.
Šta znamo o najavljenim izmenama Ustava?
Ideju o izmenama najvišeg pravnog akta u zemlji prvi je izneo u javnost predsednik Srbije.
On je 21. juna izjavio da će se raditi na promenama Ustava Srbije koje će omogućiti da se u izvršnom postupku od oduzimanja imovine izuzmu porodična kuća ili stan, ukoliko su jedini dom dužnika.
Tu ideju ponovio je i krajem jula, nakon čega se oglasio i ministar pravde koji je pojasnio da bi se izmenama Ustava i Zakona o izvršenju i obezbeđenju Srbija uskladila sa članom 8 Evropske konvencije o ljudskim pravima, koji propisuje garanciju prava na dom.
Prilikom odlučivanja o izvršenju bi se, pojasnio je ministar Nenad Vujić, uzimalo u obzir da li je nepokretnost dužniku jedini dom, da li tu živi sa porodicom, te da li je u stanju socijalne ugroženosti.
Srbija je u martu 2004. ratifikovala Evropsku konvenciju o ljudskim pravima. U njoj se pravo na dom garantuje u članu 8, koji kaže da "svako ima pravo na poštovanje svog privatnog i porodičnog života, doma i prepiske".
Ustav Srbije u članu 58 jemči pravo na mirno uživanje svojine i drugih imovinskih prava stečenih na osnovu zakona, a oduzimanje ili ograničenje imovine radi naplate poreza i drugih dažbina ili kazni je dozvoljeno "samo u skladu sa zakonom".
Udruženje "Krov nad glavom", koje se bavi zaštitom građana od prisilnih deložacija iz domova, ukazalo je da nije poznato hoće li izmenama Ustava biti obuhvaćena i "treća lica", odnosno ljudi koji su u opasnosti da ostanu bez doma ne zbog svog duga, nego zato što je neko drugo lice koje je povezano sa tom nekretninom ima dugovanja koja se namiruju prodajom nekretnine koja je jedini dom trećem licu.