Američki predsjednik Donald Trump izjavio je da očekuje "konstruktivan razgovor" s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o okončanju rata u Ukrajini, dok Brisel nastoji da osigura ulogu Kijeva na samitu.
"Reći ću mu: 'Moraš okončati ovaj rat'", rekao je Trump na konferenciji za novinare Bijele kuće kada su ga pitali o njegovom sastanku s Putinom 15. avgusta na Aljasci, dodajući da bi volio vidjeti brz prekid vatre u sukobu koji traje više od 3 godine.
Istovremeno, ministri vanjskih poslova EU održali su video konferenciju s ukrajinskim ministrom vanjskih poslova Andrijom Sibihom, koji je upozorio da bi samit na Aljasci mogao predstavljati diplomatsku "zamku", koju bi Rusija mogla iskoristiti kao priliku da izbjegne odgovornost za rat i uspostavi uporište za svoje daljnje napade.
U razgovoru s novinarima 11. avgusta, Trump je ponovio da bi potencijalni sporazum između Ukrajine i Rusije mogao uključivati "razmjenu teritorija", ali je signalizirao da bi mogao odustati od mirovnog procesa ovisno o "parametrima" o kojima je razgovarao na svom samitu s Putinom.
"Možda ću otići i reći 'sretno'. I to će biti kraj", rekao je.
Trump je dalje rekao da će odmah nakon sastanka pozvati ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i druge evropske lidere, sugerirajući da će odmah biti jasno postoje li ikakvi izgledi za okončanje rata.
Dodao je da Sjedinjene Države ne odlučuju o samom potencijalnom mirovnom sporazumu i opisao sastanak Zelenskog i Putina kao ključni za rješavanje sukoba. "Sljedeći sastanak biće sa Zelenskim i Putinom, ili Zelenskim, Putinom i sa mnom. Bit ću tamo ako im zatreba."
Dan ranije, nakon Zelenskog, brojnih poziva evropskim prijestonicama, Brisel je potvrdio svoj stav, pozivajući Trumpa da izvrši veći pritisak na Rusiju.
"Put ka miru u Ukrajini ne može se odlučiti bez Ukrajine", rekli su lideri Francuske, Njemačke, Italije, Poljske, Velike Britanije i Finske, zajedno sa šeficom Evropske komisije Ursulom von der Leyen, u zajedničkom saopštenju 10. avgusta.
Na pitanje da li će Zelenski prisustvovati samitu na Aljasci, Trump nije dao jasan odgovor, ali je rekao da ga "malo smeta" komentar Zele nskog da bi za bilo kakve teritorijalne ustupke bilo potrebno ustavno odobrenje.
"Mislim, on ima odobrenje da uđe u rat i ubije sve. Ali mu je potrebno odobrenje za razmjenu teritorija?", rekao je Trump. "Rusija je okupirala neke važne teritorije, pokušat ćemo vratiti dio te teritorije Ukrajini."
Dok se činilo da Washington priprema Kijev i Moskvu za velike kompromise kako bi se okončao rat, Sibiha je na konferenciji ministara vanjskih poslova EU rekao da Putin svoj sastanak s Trumpom vidi kao "nagradu i opravdanje" za rusku agresiju.
Ranije, 10. avgusta, američki potpredsjednik JD Vance izjavio je za Fox News da će svaki mirovni sporazum vjerovatno ostaviti obje strane "nesretnima".
"To nikoga neće učiniti super sretnim. I Rusi i Ukrajinci će vjerovatno, na kraju dana, biti nezadovoljni time", dodao je.
Sibiha je, međutim, sugerirao da bi pregovori između SAD-a i Rusije mogli biti korisni za Putina. "On nije mirotvorac, on je rušitelj mira. Da bismo postigli pravi mir i izbjegli ove zamke, moramo uništiti Putinove planove i scenarije", rekao je Sibiha diplomatama EU.
U svom noćnom obraćanju 10. avgusta, Zelenski je rekao: "Razumijemo namjeru Rusije da pokuša prevariti Ameriku - to nećemo dozvoliti."
Razgovori dolaze u ključnom trenutku, s obzirom na to da je Trump sve frustriraniji Putinom koji ne pokazuje znakove popuštanja maksimalističkim zahtjevima Kremlja.
Evropski lideri pozdravili su Trumpove napore da pokuša riješiti 41-mjesečni vojni sukob, ali su naglasili potrebu za pritiskom na Moskvu i pružanjem sigurnosnih garancija Kijevu.
U drugom saopštenju koje su 10. avgusta objavili zapadni saveznici Kijeva, Nordijsko-baltička grupa 8 izrazila je podršku Ukrajini i rekla da se mir može postići samo povećanim pritiskom na Rusiju da zaustavi svoj "nezakoniti" rat.
Lideri Danske, Estonije, Finske, Islanda, Latvije, Litvanije, Norveške i Švedske izjavili su da "potvrđuju princip da se međunarodne granice ne smiju mijenjati silom".
Wall Street Journal, pozivajući se na neimenovane pregovarače, izvijestio je da su evropski zvaničnici predstavili kontraprijedlog neodređenom američkom planu, uključujući zahtjev da se primirje dogodi prije nego što se preduzmu bilo kakvi drugi koraci i da svaka razmjena teritorije bude recipročna i da uključuje sigurnosne garancije.
Evropski zvaničnici su predstavili svoje prijedloge Vanceu tokom sastanka s ukrajinskim i evropskim zvaničnicima u seoskoj vili izvan Londona 9. augusta, navodi se u izvještaju.
Ruska invazija pretvorila se u najveći kopneni rat u Evropi u više od 50 godina, uništivši Ukrajinu i transformirajući Rusiju, pretvorivši njenu ekonomiju u ratnu mašineriju i uspostavivši vladu policijske države koja kriminalizuje neslaganje.
Prema zapadnim procjenama, broj žrtava u Moskvi, mrtvih i ranjenih, iznosi više od milion. Vjeruje se da je broj poginulih u ratu u Ukrajini veći od 100.000, a ukupni broj žrtava je oko 400.000.
Kako se pregovori približavaju, obje strane nastavljaju s međusobnim napadima.
U ranim jutarnjim satima 11. avgusta, ruski zračni napadi pogodili su ukrajinske regije Dnjepropetrovsk, Sumy i Zaporižje, dok su ukrajinski dronovi ciljali lokacije duboko u Rusiji.
Ukrajinsko ratno zrakoplovstvo saopćilo je da je uspješno oborilo 59 dronova i mamaca tipa Shahed od 71 lansiranih iz ruskih gradova Šatalovo, Kursk, Millerovo i Primorsko-Ahtarsk. Dvanaest dronova uspjelo je pogoditi šest lokacija, dok su ostaci drugih pali na jednu lokaciju.
U Arzamasu, ruskoj regiji Nižnji Novgorod, u napadu ukrajinskog drona 11. avgusta na industrijsku lokaciju ubijen je jedan radnik, a dva su ranjena, potvrdio je lokalni guverner Gleb Nikitin. Ukrajinski kanali društvenih medija distribuirali su snimke koji navodno prikazuju napad na tvornicu instrumenata u Arzamasu.
Ruska vojska saopćila je da je tokom noći oborila 39 ukrajinskih dronova u nekoliko regija, kao i iznad ruski anektiranog Krima.