Samo dva dana prije samita s predsjednikom Vladimirom Putinom, američki predsjednik Donald Trump upozorio je Rusiju na "vrlo teške posljedice" ako ne zaustavi rat protiv Ukrajine.
Trump nije dao detalje o posljedicama s kojima bi se Moskva mogla suočiti ako ne okonča više rat u Ukrajini koji traje više od tri i po godine.
Upozorenje američkog predsjednika došlo je ubrzo nakon što su ga nekoliko evropskih lidera i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u video razgovoru 13. avgusta pozvali da zaštiti temeljne evropske i ukrajinske sigurnosne interese.
"Cilj je okončati rat", rekao Trump o onome što se nada postići na samitu 15. avgusta u zajedničkoj bazi Elmendorf-Richardson, nedaleko od Anchoragea na Aljasci.
Prije nego što je Trump ovo izjavio, šefica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da je poziv s američkim liderom i visokim zvaničnicima iz cijele Evrope bio "vrlo dobar", dok je njemački kancelar Friedrich Merz okarakterizirao video konferenciju kao "konstruktivnu".
Trump je takođe nazvao video konferenciju "vrlo dobrom" i rekao da bi, ako njegov sastanak s Putinom prođe dobro, želio imati brzi drugi sastanak i s Putinom i sa Zelenskim, ali nije dao vremenski okvir za takav sastanak. On je rekao i da će se Rusija suočiti s posljedicama ako Putin ne pristane da zaustavi rat.
"Nadamo se da će centralna tema sastanka (Trump-Putin) biti prekid vatre. Trenutni prekid vatre", rekao je Zelenski na konferenciji za novinare u Berlinu nakon poziva, kojem je prisustvovao s Merzom.
Trump će u petak ugostiti Putina – koji je izolovan od Zapada otkako je Rusija započela invaziju na Ukrajinu 2022. godine – na razgovorima u Aljasci.
Razgovor Trumpa i Putina ima za cilj pronaći put za okončanje troipogodišnjeg sukoba, najvećeg u Evropi od Drugog svjetskog rata. Trump je rekao da će obje strane morati razmijeniti teritoriju kako bi okončale intenzivne borbe koje su odnijele desetine hiljada života na obje strane i raselile milione Ukrajinaca.
Kako nisu uključeni, evropski lideri i Zelenski prate situaciju i pokušavaju prenijeti svoj stav.
Čini se da Washington priprema Kijev i Moskvu za velike kompromise kako bi se okončao rat, a američki potpredsjednik J.D. Vance upozorio je da će svaki mirovni sporazum vjerovatno ostaviti obje strane "nesretnima".
Ali francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da je Trump na sastanku 13. avgusta bio "vrlo jasan" da želi postići prekid vatre na samitu i da je Trump jasno rekao da će "teritorijalna pitanja koja se odnose na Ukrajinu... pregovarati samo ukrajinski predsjednik".
Trump će "tražiti budući trilateralni sastanak" u kojem će učestvovati Zelenski, rekao je Macron.
"Trenutno nema ozbiljnih shema teritorijalne razmjene na stolu... Mislim da je to vrlo važna tačka u tom pogledu. I nadamo se da se to može održati u Evropi, u neutralnoj zemlji koja je prihvatljiva svim stranama", dodao je.
"Trumpovo razmišljanje je očigledno bliže razmišljanju Evropljana nego što su se neki isprva bojali", rekao je jedan evropski zvaničnik za Radio Slobodna Evropa nakon poziva.
Rusija je dosljedno ignorirala ideju o sastanku s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, sugerirajući da bi se to trebalo dogoditi tek kada strane budu blizu potpisivanja mirovnog sporazuma, a ne samo sporazuma o prekidu vatre.
Taj trenutak se čini dalekim s obzirom na ogroman jaz između ruskih i ukrajinskih stavova koji i dalje postoji po nekoliko važnih pitanja, uključujući teritoriju i sigurnost, uprkos tri runde direktnih pregovora u Turskoj od sredine maja.
Razgovori dolaze u ključnom trenutku, kada je Trump sve frustriraniji Putinom, a ruski predsjednik ne pokazuje znakove popuštanja maksimalističkim zahtjevima Kremlja. Trump i Putin su održali šest telefonskih poziva, a glavni izaslanik Bijele kuće putovao je u Moskvu najmanje tri puta.
Odluka da se sastane s Putinom oči u oči - nešto što je Trumpov prethodnik Joe Biden odbio učiniti nakon ruske invazije na Ukrajinu - odražava Trumpovo uvjerenje da će njegov odnos s ruskim liderom rezultirati trajnim mirovnim sporazumom.
"Premijer je jasno stavio do znanja da je naša podrška Ukrajini nepokolebljiva - međunarodne granice se ne smiju mijenjati silom i Ukrajina mora imati snažne i kredibilne sigurnosne garancije kako bi branila svoj teritorijalni integritet kao dio bilo kakvog sporazuma", navodi se u sažetku poziva iz ureda premijera Keira Starmera u Downing Streetu.
