Uvredljivi komentari o fizičkom izgledu te propitivanje bračnog statusa i majčinstva, rječnik je iz skupštinskih sala s kojima se godinama suočavaju političarke u Bosni i Hercegovini.
Jedan od incidenata obilježio je i ovosedmično zasjedanje Skupštine Republike Srpske, na kome je zastupnica Tanja Vukomanović spočitala premijeru tog entiteta Radovanu Viškoviću da je uvrijedio nju, ali i sve žene.
Obraćajući se na zasjedanju entitetske Skupštine, Vukomanović je postavila pitanje članovima Vlade kakve mjere planiraju kako bi popravili negativnu demografsku sliku, pri čemu je Višković replicirao: "Rađajte djecu".
"Krenula je priča o natalitetu, ali završila uvredama. Kao da su žene krive za to što se ne rađaju djeca. Kasnije sam se javila i rekla da da je sramota da premijer tako nešto izjavi, na šta je on odgovorio 'sramota vas neka bude' i nastavio dobacivati 'rađajte djecu'", kaže Vukomanović za Radio Slobodna Evropa.
Višković je u međuvremenu odbacio optužbe tvrdeći da se radi o lažnim informacijama da je uvrijedio zastupnicu.
"Moj obraz, porodično vaspitanje i godine ne dozvoljavaju da ovo kažem. Јa sam rekao - trebate da rađate djecu", kazao je Višković za skupštinskom govornicom.
Parlamenti u BiH na svim nivoima imaju Kodekse o ponašanju zastupnika, kao i etičke odbore i komisije koje se bave pitanjima ljudskih prava i rodne ravnopravnosti.
Iz državnog, kao ni iz entitetskih parlamenata, nisu odgovorili na upit RSE o tome koliko su imali prijavljenih slučajeva vrijeđanja zastupnica u trenutnom mandatu i na koji način su ti slučajevi riješeni.
U okviru istraživanje pod nazivom "Nasilje nad ženama u politici u BiH", Westminster fondacija za demokratiju (WFD) je 2019. godine u intervjuisala 83 političarke.
Više od 60 posto njih je izjavilo da su doživjele neki oblik nasilja, najčešće verbalnog, psihološkog i emocionalnog, što najčešće prolazi neprijavljeno, a ona prijavljena rijetko su sankcionisana.
Vukomanović je stava da incidente, poput onog koji se odgodio na posljednjoj sjednici Skupštine RS-a nema smisla prijavljivati.
"Ne znam ni kome da prijavim. I javnost je mnogo više naklonjena muškarcima u politici nego ženama. Teže dolazimo do povjerenja. I onda svu našu borbu da to promijenimo, ovakvi ispadi još otežaju", kazala je.
'Smetamo muškarcima'
Među političarkama koje su se proteklih godina suočavale s pitanjima o porodičnom statusu i fizičkom izgledu je i zastupnica u državnom Parlamentu Sanja Vulić.
Za nju je nekadašnji kolega u Parlamentu BiH Dragan Mektić, u objavi na društvenim mrežama 2021. napisao da "Vulić ima više od 40 godina, a nije se porodično ostvarila", te je dodao i da "nema ni kučeta ni mačeta".
Mektić je objavu potom obrisao, a nekoliko puta je u javnim istupima pokušao opravdati svoj stav.
Vulić je za RSE kazala da su tada izostale reakcije kolega i kolegica u Parlamentu BiH. Kako kaže, incident, nije prijavila, ali je očekivala da nadležni parlamentarni odbori reagiraju po službenoj dužnosti.
"Možda nekad moja diskusija isprovocira kolege, ali je nedopustivo poigravati se majčinstvom ili roditeljstvom bilo koje žene. To može biti vrlo bolno pitanje, a toliko je privatno da o tome nema ko raspravljati", istaknula je.
Komentari o odijevanju
Slučajeva propitivanja roditeljskog i bračnog statusa zastupnica proteklih godina nije manjkalo ni u skupštinskim klupama u Parlamentu Federacije i na nižim nivoima vlasti.
Tako su se na sjednici Skupštine KS, u ljeto 2022. mogli čuti komentari o odijevanju tadašnje ministrice Aleksandre Nikolić.
"Došla je k'o da je pošla na plažu. Još joj samo fali krtola (krompir) i paradajz da ga stavi pored sebe”, kazao je tada delegate Dževad Poturak.
Uslijedile su burne reakcija pojedinih zastupnika, ali se Poturak nije javno izvinio. U ranijoj izjavi za RSE ustvrdio je da u njegovoj izjavi nema ništa sporno.
Aida Obuća, zastupnica u Parlamentu Federacije BiH, kaže da se žene na političkim funkcijama sve češće suočavaju sa neprimjerenim komentarima kojima se zadire u njihov privatni život, iako postoje pokušaji da taj problem bude institucionalno riješen.
Ističe da je, prema njenim saznanjima bilo nekoliko prijava, ali je sve završeno bez reakcije nadležnih parlamentarnih odbora i bez sankcioniranja odgovornih.
"Treba ići na ljudi koji na taj način vrijeđaju ne budu dostojni pozicije. Radi se o namjernom ponižavanju, samo zato što su žene. Fizički izgled je posebna priča. Mogu posvjedočiti da se ženama prvo gleda šta su obukle i da li su napravile frizuru, a tek se onda sluša šta pričaju", kaže ona.
Ravnopravnost spolova u BiH garantira Zakon koji je na snazi više do 20 godina, a domaće vlasti donijele su i Zakon o zabrani diskriminacije u BiH.
Maja Gasal, direktorica Akademije za žene i nekadašnja zastupnica u državnom Parlamentu, tvrdi da unatoč tome što BiH ima zakone i kodekse, u praksi nema mnogo napretka.
Tvrdi da su žene u institucijama vlasti izložene uvredama po osnovu fizičkog izgleda i nametnutih rodnih uloga.
"Kako izgleda, kako je obučena, zašto uopće sjedi tu, zašto ne rađa djecu, ne kuha i ne obavlja sve one uloge koje su bile od srednjeg vijeka na ovamo. Tako da je tu došlo do jednog začaranog kruga gdje se vrtimo", kaže Gasal.
Prisjetila se jedne od sjednica komisije za ljudska prava, na kojoj je raspravljano o slučaju kada su jednoj zastupnici upućene uvrede na osnovu fizičkog izgleda.
"No, u komisijama sjede kolege i kolegice tog zastupnika koji je uvrijedio i koji naravno voditi diskusiju naginjući na opravdavanje nesmotrenog, nepromišljenog ponašanja i ništa se neće desiti", kazala je.
Izuzev u parlamentarnim rasprava, bračni i roditeljski status političarki nerijetko je posljednjih godina potenciran i u izbornim kampanja.
Tako je bilo slučajeva da su pojedine političke stranke na lecima, uz imena kandidatkinja, naglašavale da su majke, uz podatak o tome koliko djece imaju. Istovremeno, zanemarene su takve informacije iz privatnog života stranačkih kandidata.
Bez prijavljivanja uvreda
Agencija za ravnopravnost spolova BiH savjetodavno tijelo bez mandata da izriče sankcije, a kada utvrdi povredu Zakona, traži očitovanje obje strane i donosi preporuke.
No preporučene mjere prekršioci mogu, ali ne moraju ispoštovati.
Direktorica Agencije, Samra Filipović-Hadžiabdić, kaže za RSE da je ta Agencija u ovoj godini zaprimila tri prijave diskriminacije po osnovu spola, uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja, a od 2017. bilo ih je ukupno 44.
Ona ističe da problem predstavlja činjenica da osobe koje su bile izložene verbalnim napadima ne korist zakonske mogućnosti i ne prijavljuju te slučajeve.
Agenciji, kako kaže, nije prijavljen nijedna incident iz institucija zakonodavne vlasti, ali bi u tim slučajevima trebale reagirati nadležne komisije kao i etički odbori.
"To je jedna ukorijenjena mizoginija i susrećemo je u cijelom svijetu. Ponašanje dužnosnika koji krše pravne propise, od Ustava preko zakona o ravnopravnosti spolova i o zabrani diskriminacije. Ne možemo za sve osuđivati tradiciju i patrijarhalnu matricu. To je opšta šta bahatost i nekultura", kazala je.
Nekoliko istraživanja, poput onog koju su 2020. objavili UNDP i UN Women, pokazalo je da postoje izraženi rodni stereotipi u biračkom tijelu u BiH.
U toj studiji je navedeno da gotovo svaki drugi ispitanik i svaka treća ispitanica smatraju da "su muškarci bolje političke vođe i da ih treba birati prije nego žene".
U toj studiji ukazano je na percepciju velikog broja glasača koji smatraju da se žene trebaju posvetiti porodici, a ne političkoj karijeri dok muškarcima više odgovara da budu političke vođe.
Izborni zakon BiH propisuje obaveznu kvotu učešća žena na izbornim listama od 40 posto.
Žene su na rukovodećim pozicijama u dva ministarstva, od ukupno devet u Vijeću ministara BiH. Od ukupno 16 ministarstava u Vladi Federacije na tri rukovodeće pozicije su žene, dok su u Vladi Republike Srpske četiri ministrice u ukupno 16 ministarstava.