Kosovska strana je do sada u Beču zauzimala realnu poziciju i teško je verovati da od tih stavova odstupi, izjavio je za naš radio član kosovske delegacije na razgovorima u Beču, Enver Hodžaj. S druge Goran Bogdanović, član beogradskog pregovaračkog tima sa Kosova, kaže da je srpska strana spremna na kompromis u pregovorima o statusu Kosova, ali ne može ići protiv srpskih interesa.
Zahtev glavnog međunarodnog pregovarača Martija Ahtisarija da se strane u razgovorima moraju pomeriti od svojih početnih pozicija preneo je u utorak šef UNMIK-a Soren Jesen Petersen po povratku iz Njujorka.
Enver Hodžaj kaže da je Priština na samom početku ponudila dokumente koji se zasnivaju na evropskim standardima o pravima manjina i nije računala na političku trgovinu, što je, prema njegovoj oceni činio Beograd:
“Mi imamo platformu i strategiju kojih se držimo u pregovorima. U dosadašnjem periodu naš pragmatičan pristup je visoko ocenjen od strane kancelarije Ahtisarija i Kontakt grupe”, kaže Hodžaj.
Goran Bogdanović kaže da je beogradski tim spreman na kompromis, što je pokazao u dosadašnjim razgovorima:
“Svakako je vrlo bitno da je pregovarački tim Beograda za kompromis i tako se i postavio u svim razgovorima. Mislim da naši predlozi bar oko procesa decentralizacije i oko nadležnosti i finansiranja vode ka kompromisu. Ali mi ne možemo prihvatiti nešto što je ispod minimuma srpskih interesa, mi ne možemo prihvatiti da ne poštujemo stanje pre 1999. godine da bukvalno prihvatimo etničko čišćenje koje se desilo 1999. godine.”
Iako se smatra da je moguće postignuti kompromis u takozvanim tehničkim pitanjima, o kojima razgovaraju dve strane, mnogi ocenjuju da će biti najteže dogovoriti se oko rešenja političkog statusa.
Za Srbe, kaže Bogdanović, kompromis je maksimalna autonomija za Kosovo:
“Kompromis što se statusa Kosova tiče za srpsku zajednicu je da Kosovo mora da ostane u okvirima granica Republike Srbije, jer sve drugo za nas niti može biti kompromis niti može biti nešto dobro koje će doneti dobro ovom narodu koji je ostao ovde i oni koji su prognani a imaju nameru da se vrate.”
Za razliku od Srba, većinsko albansko stanovnistvo traži nezavisnost. Enver Hodžaj ocenjuje da nema realnijih principa od onih za koje se kosovska strana do sada zalagala:
“Ukoliko gospodin Roan ili kancelarija Ahtisarija mogu da nas na osnovu međunarodnih kriterijuma i standarda ubede da neki predlog više ide u korist građana Kosova, onda se razume da ćemo takve predloge uzeti u obzir. Ali verujem da smo do sada ponudili pregled realnog stanja na terenu”, kaže Hodžaj.
Posle razgovora o decentralizaciji, što se sada nastavlja na nivou eksperata i zastiti kulturne baštine, očekuje se da se pregovori o statusu nastave 31. maja razgovorima o ekonomskim pitanjima a zatim i o položaju manjina. Sva ova pitanja, prema oceni kancelarije Ahtisarija, potrebno je rešiti pre nego što se uđe u sledeću fazu definisanja statusa.
Zahtev glavnog međunarodnog pregovarača Martija Ahtisarija da se strane u razgovorima moraju pomeriti od svojih početnih pozicija preneo je u utorak šef UNMIK-a Soren Jesen Petersen po povratku iz Njujorka.
Enver Hodžaj kaže da je Priština na samom početku ponudila dokumente koji se zasnivaju na evropskim standardima o pravima manjina i nije računala na političku trgovinu, što je, prema njegovoj oceni činio Beograd:
“Mi imamo platformu i strategiju kojih se držimo u pregovorima. U dosadašnjem periodu naš pragmatičan pristup je visoko ocenjen od strane kancelarije Ahtisarija i Kontakt grupe”, kaže Hodžaj.
Goran Bogdanović kaže da je beogradski tim spreman na kompromis, što je pokazao u dosadašnjim razgovorima:
“Svakako je vrlo bitno da je pregovarački tim Beograda za kompromis i tako se i postavio u svim razgovorima. Mislim da naši predlozi bar oko procesa decentralizacije i oko nadležnosti i finansiranja vode ka kompromisu. Ali mi ne možemo prihvatiti nešto što je ispod minimuma srpskih interesa, mi ne možemo prihvatiti da ne poštujemo stanje pre 1999. godine da bukvalno prihvatimo etničko čišćenje koje se desilo 1999. godine.”
Iako se smatra da je moguće postignuti kompromis u takozvanim tehničkim pitanjima, o kojima razgovaraju dve strane, mnogi ocenjuju da će biti najteže dogovoriti se oko rešenja političkog statusa.
Za Srbe, kaže Bogdanović, kompromis je maksimalna autonomija za Kosovo:
“Kompromis što se statusa Kosova tiče za srpsku zajednicu je da Kosovo mora da ostane u okvirima granica Republike Srbije, jer sve drugo za nas niti može biti kompromis niti može biti nešto dobro koje će doneti dobro ovom narodu koji je ostao ovde i oni koji su prognani a imaju nameru da se vrate.”
Za razliku od Srba, većinsko albansko stanovnistvo traži nezavisnost. Enver Hodžaj ocenjuje da nema realnijih principa od onih za koje se kosovska strana do sada zalagala:
“Ukoliko gospodin Roan ili kancelarija Ahtisarija mogu da nas na osnovu međunarodnih kriterijuma i standarda ubede da neki predlog više ide u korist građana Kosova, onda se razume da ćemo takve predloge uzeti u obzir. Ali verujem da smo do sada ponudili pregled realnog stanja na terenu”, kaže Hodžaj.
Posle razgovora o decentralizaciji, što se sada nastavlja na nivou eksperata i zastiti kulturne baštine, očekuje se da se pregovori o statusu nastave 31. maja razgovorima o ekonomskim pitanjima a zatim i o položaju manjina. Sva ova pitanja, prema oceni kancelarije Ahtisarija, potrebno je rešiti pre nego što se uđe u sledeću fazu definisanja statusa.