Milorad Todorović, medjuministarski koordinator za povratak u Vladi Kosova, ocenjuje da od uspeha povratka raseljenih lica, zavisi da li će Kosovo postati demokratsko društvo. On ističe da do povratka može doći jedino stvaranjem uslova na lokalnom nivou, odnosno decentralizacijom vlasti.
RSE: Gospodine Todorovicu kakvi su rezultati procesa povratka raseljenih lica na Kosovo?
TODOROVIĆ: Rezultati povratka svih proteranih sa Kosova od ’99. godine pa ovamo su najkrace receno razocaravajuci. Razocaravajuci pre svega za one cije je pravo da se vrate pogazeno, razocaravajuci za one koji unutar struktura koje su se bavile ili treba da se bave povratkom, koji su imali neke namere da tu postignu neki rezultat. Rekao bih da treba da bude razocaravajuce pre svega za medjunarodnu civilnu misiju, UNMIK, iz nekoliko razloga. Zato sto je povratak rezervisana vlast, zato sto sa njihove strane nije shvacen znacaj povratka. Povratak je nacin da ovo drustvo bude, odnosno zazivi kao multietnicko, multikonfesionalnu, multikulturalno. I posebno iz razloga sto je srpska zajednica na Kosovu u takvom stanju da su mnoge porodice raspolucene, na nacin da su stariji ljudi ovde a mladji van Kosova, i da je prirodna tendencija da dodje do njihovog spajanja, plasim se da u ovakvim bezbendosnim i politickim uslovima, ne moze da dodje. Dakle, ne vredi govoriti mnogo o brojkama. Nekome te brojke mogu da sluze kao argumenti pro et contra, ali ja govorim o stanju duha i o stanju interno raseljenih lica koji uzaludno zasad cekaju da se vrate svojim kucama.
RSE: Srbi jos uvek nisu odlucili dali ce izaci na parlamentarne izbore u oktobru. Medjutim sta se posle izbora moze ocekivati u procesu povratka?
TODOROVIĆ: Ljudi su i proterani iz razloga sto je doslo do konflikta, politickog pa onda oruzanog, pa nasilnog, i ma ko i ma koliko se trudio da depolitizuje proces povratka on je apriori ispolitizovao. Ako to imamo na umu, a znamo da su izbori jedan politicki proces i jedan preokret, daj boze da bude pozitivan preokret u smislu povratka, onda imajuci na umu to da se srpska zajednica koleba dali izaci ili ne izaci na izbore, reko bih s pravom, onda su i ocekivanja razlicita zavisno od toga kakvi ce biti rezultati izbora. Ono sto sam ja uvek imao na umu, i ono sto sam isticao u prvi plan gde god sam ucestvovao u raspravi o procesu povratka, to je neka vrsta vezanih institucija na svim nivoima, koje bi se iskreno i aktivno bavile povratkom i koje ne bi dozvoljavale krupne prepreke ili bilo kakvo prakticno zaustavljanje procesa povratka, sto sad definitivno jeste slucaj. Mislim da bi trebalo napraviti strukturu po vertikali, od nivoa vlade Kosova pa do opstinskog nivoa i da resenje o stvaranju novog ministarstva, koje bi se zvalo Ministarstvo za povratak, zajednice i ljudska prava, ideja je potekla od medjunarodnih predstavnika na jednom skupu van Kosova, da to bude samo jedan delic u necemu sto se zove institucionalna zastita srpske zajednice. Dakle da to bude stavljeno u kontekst decentralizacije i prenosa ovlascenja u sferi povratka sa medjunarodnu zajednicu na privremene institucije samouprave ali pre svega na lokalnu zajednicu. Ako se tamo ne stvore uslovi mislim da o povraku mozemo da samo govorimo, ali povratka definitivno nece biti. U takvom jednom kontekstu to ministarstvo imalo bi smisla, vredelo bi potruditi se da bude stvoreno, ovako ako se to predstavi samo kao znak dobre volje albanskih politicara i kao znak ustupka Srbima, a to ministarstvo bude imalo opet iste prepreke da funkcionise mislim da je to nekorektno i mislim da nece funcionisati.
RSE: Koliko je realno formiranje ministarstva za povratak?
TODOROVIĆ: Desice se onoliko koliko albanski politicki lideri budu shvatili potrebu za decentralizacijom vlasti i potrebu prenosa tog ovlascenja sa centralnog na lokalni nivo, gde se proces povratka i treba odvijati. Inace ako se bude pristalo samo na formiranje ministarstva bez decentralizacije vlasti mislim da cemo izgubiti sledecih nekoliko godina a srpska strana u ovom slucaju nije spremna na ustupak, ne zato sto nema smisla za kompromis nego iz razloga sto ce to biti jos jedan period gubitka vremena i to bi bilo fatalno za srpsku zajednicu, koja je ionako posle martovskog pokusaja etnickog ciscenja u kaatstrofalnom polozaju. Rekao bih da se mnogi ljudi pakuju jer gube nadu. Ako neko nije dovoljno pragmatican da oseti pravi momenat za taj politicki potez mislim da smo definitivno izgubili sansu.
RSE: Spomenuli ste decentralizaciju. Postoji plan vlade Kosova i UNMIKa kao i plan vlade Srbije. UNMIK kaze da se samo o pojedinim delovi plana iz Beograda moze razgovarati. Koje je prema vama pravo resenje?
TODOROVIĆ: Prateci posledice martovskog nasilja i sve ono sto smo mi iz koalicije ‘Povratak’ dosad govorili, eksperti iz vlade Srbije su stavili na papir, razvili tezu o lokalnoj samoupravi, o autonomiji unutar autonomije i to prosto predocili u Projekat decentralizacije vlasti na Kosovu. Nije taj plan dobar zato sto ga je pravio Beograd. To je pogresna politicka teza koja je pre svega tendenciozna. Taj plan je dobar iz razloga sto tangira realne probleme srpske zajednice na Kosovu, sto je pravljen na zahtev legitimnih predstavnika srpske zajednice, clanova koalicije ‘Povratak’, sto je radjen od starne eksperata, tangira sadasnji status, dakle ne konacni, krece se u realnim okvirima Rezolucije 12 44, i nudi resenja za probleme srpske zajednice. Onda kada nesto ne ide onda je politicki korektno da priznate da to nesto ne ide. Nisam ja ugrozen kao gradjanin Kosova. Posle marta meseca postalo je ocigledno da sam ja ugrozen kao pripadnik jedne zajednice. Ne mozete onda da negirate tezu da treba ugraditi taj etnicki princip u projekat decentralizacije. Prisustvovao sam onom okruglom stolu u Lucernu, kada je jedan predstavnik albanske zajednice iz Makedonije rekao da je tajna uspeha Ohridskog sporazuma u tome sto on u sebi ima i ugradjen i etnicki princip. Zapadna Makedonija je nas sused, ako je to uspesna formula u zapadnoj Makedoniji, a citajte izmedju redova - da se obezbede veca prava albanskoj zajednici - ne znam zasto bi bio problem kao princip primeniti i ovde na Kosovu.
Dakle, ako smo politicki korektni, ako imamo dobre namere, ako gledamo napred i ako nam je interes da se tenzije spuste, onda je sasvim u redu da se priznaju legitimni zahtevi srpske zajednice, i da na taj nacin pre svega zastitimo, jer je ugrozena kao zajednica, a ne kao gradjani Kosova.
Znate, mi treba da prodjemo jos nekoliko faza da bismo dosli u stanje u kome su svi pojedinci gradjani Kosova.
TODOROVIĆ: Rezultati povratka svih proteranih sa Kosova od ’99. godine pa ovamo su najkrace receno razocaravajuci. Razocaravajuci pre svega za one cije je pravo da se vrate pogazeno, razocaravajuci za one koji unutar struktura koje su se bavile ili treba da se bave povratkom, koji su imali neke namere da tu postignu neki rezultat. Rekao bih da treba da bude razocaravajuce pre svega za medjunarodnu civilnu misiju, UNMIK, iz nekoliko razloga. Zato sto je povratak rezervisana vlast, zato sto sa njihove strane nije shvacen znacaj povratka. Povratak je nacin da ovo drustvo bude, odnosno zazivi kao multietnicko, multikonfesionalnu, multikulturalno. I posebno iz razloga sto je srpska zajednica na Kosovu u takvom stanju da su mnoge porodice raspolucene, na nacin da su stariji ljudi ovde a mladji van Kosova, i da je prirodna tendencija da dodje do njihovog spajanja, plasim se da u ovakvim bezbendosnim i politickim uslovima, ne moze da dodje. Dakle, ne vredi govoriti mnogo o brojkama. Nekome te brojke mogu da sluze kao argumenti pro et contra, ali ja govorim o stanju duha i o stanju interno raseljenih lica koji uzaludno zasad cekaju da se vrate svojim kucama.
RSE: Srbi jos uvek nisu odlucili dali ce izaci na parlamentarne izbore u oktobru. Medjutim sta se posle izbora moze ocekivati u procesu povratka?
TODOROVIĆ: Ljudi su i proterani iz razloga sto je doslo do konflikta, politickog pa onda oruzanog, pa nasilnog, i ma ko i ma koliko se trudio da depolitizuje proces povratka on je apriori ispolitizovao. Ako to imamo na umu, a znamo da su izbori jedan politicki proces i jedan preokret, daj boze da bude pozitivan preokret u smislu povratka, onda imajuci na umu to da se srpska zajednica koleba dali izaci ili ne izaci na izbore, reko bih s pravom, onda su i ocekivanja razlicita zavisno od toga kakvi ce biti rezultati izbora. Ono sto sam ja uvek imao na umu, i ono sto sam isticao u prvi plan gde god sam ucestvovao u raspravi o procesu povratka, to je neka vrsta vezanih institucija na svim nivoima, koje bi se iskreno i aktivno bavile povratkom i koje ne bi dozvoljavale krupne prepreke ili bilo kakvo prakticno zaustavljanje procesa povratka, sto sad definitivno jeste slucaj. Mislim da bi trebalo napraviti strukturu po vertikali, od nivoa vlade Kosova pa do opstinskog nivoa i da resenje o stvaranju novog ministarstva, koje bi se zvalo Ministarstvo za povratak, zajednice i ljudska prava, ideja je potekla od medjunarodnih predstavnika na jednom skupu van Kosova, da to bude samo jedan delic u necemu sto se zove institucionalna zastita srpske zajednice. Dakle da to bude stavljeno u kontekst decentralizacije i prenosa ovlascenja u sferi povratka sa medjunarodnu zajednicu na privremene institucije samouprave ali pre svega na lokalnu zajednicu. Ako se tamo ne stvore uslovi mislim da o povraku mozemo da samo govorimo, ali povratka definitivno nece biti. U takvom jednom kontekstu to ministarstvo imalo bi smisla, vredelo bi potruditi se da bude stvoreno, ovako ako se to predstavi samo kao znak dobre volje albanskih politicara i kao znak ustupka Srbima, a to ministarstvo bude imalo opet iste prepreke da funkcionise mislim da je to nekorektno i mislim da nece funcionisati.
RSE: Koliko je realno formiranje ministarstva za povratak?
TODOROVIĆ: Desice se onoliko koliko albanski politicki lideri budu shvatili potrebu za decentralizacijom vlasti i potrebu prenosa tog ovlascenja sa centralnog na lokalni nivo, gde se proces povratka i treba odvijati. Inace ako se bude pristalo samo na formiranje ministarstva bez decentralizacije vlasti mislim da cemo izgubiti sledecih nekoliko godina a srpska strana u ovom slucaju nije spremna na ustupak, ne zato sto nema smisla za kompromis nego iz razloga sto ce to biti jos jedan period gubitka vremena i to bi bilo fatalno za srpsku zajednicu, koja je ionako posle martovskog pokusaja etnickog ciscenja u kaatstrofalnom polozaju. Rekao bih da se mnogi ljudi pakuju jer gube nadu. Ako neko nije dovoljno pragmatican da oseti pravi momenat za taj politicki potez mislim da smo definitivno izgubili sansu.
RSE: Spomenuli ste decentralizaciju. Postoji plan vlade Kosova i UNMIKa kao i plan vlade Srbije. UNMIK kaze da se samo o pojedinim delovi plana iz Beograda moze razgovarati. Koje je prema vama pravo resenje?
TODOROVIĆ: Prateci posledice martovskog nasilja i sve ono sto smo mi iz koalicije ‘Povratak’ dosad govorili, eksperti iz vlade Srbije su stavili na papir, razvili tezu o lokalnoj samoupravi, o autonomiji unutar autonomije i to prosto predocili u Projekat decentralizacije vlasti na Kosovu. Nije taj plan dobar zato sto ga je pravio Beograd. To je pogresna politicka teza koja je pre svega tendenciozna. Taj plan je dobar iz razloga sto tangira realne probleme srpske zajednice na Kosovu, sto je pravljen na zahtev legitimnih predstavnika srpske zajednice, clanova koalicije ‘Povratak’, sto je radjen od starne eksperata, tangira sadasnji status, dakle ne konacni, krece se u realnim okvirima Rezolucije 12 44, i nudi resenja za probleme srpske zajednice. Onda kada nesto ne ide onda je politicki korektno da priznate da to nesto ne ide. Nisam ja ugrozen kao gradjanin Kosova. Posle marta meseca postalo je ocigledno da sam ja ugrozen kao pripadnik jedne zajednice. Ne mozete onda da negirate tezu da treba ugraditi taj etnicki princip u projekat decentralizacije. Prisustvovao sam onom okruglom stolu u Lucernu, kada je jedan predstavnik albanske zajednice iz Makedonije rekao da je tajna uspeha Ohridskog sporazuma u tome sto on u sebi ima i ugradjen i etnicki princip. Zapadna Makedonija je nas sused, ako je to uspesna formula u zapadnoj Makedoniji, a citajte izmedju redova - da se obezbede veca prava albanskoj zajednici - ne znam zasto bi bio problem kao princip primeniti i ovde na Kosovu.
Dakle, ako smo politicki korektni, ako imamo dobre namere, ako gledamo napred i ako nam je interes da se tenzije spuste, onda je sasvim u redu da se priznaju legitimni zahtevi srpske zajednice, i da na taj nacin pre svega zastitimo, jer je ugrozena kao zajednica, a ne kao gradjani Kosova.
Znate, mi treba da prodjemo jos nekoliko faza da bismo dosli u stanje u kome su svi pojedinci gradjani Kosova.