Afganistan nastoji značajno povećati trgovinu s naftom bogatim zemljama Centralne Azije dok pokušava okončati ekonomsku zavisnost od Pakistana, koji je istorijski bio najveći trgovinski partner Kabula.
Ali stručnjaci upozoravaju da će geografija, visoki troškovi i politička ograničenja otežati napore neprepoznate i finansijski iscrpljene talibanske vlade da prebaci trgovinu na Centralnu Aziju.
Pokušaji Kabula da pronađe nove trgovinske partnere dolaze nakon najgoreg izbijanja neprijateljstava s Islamabadom u posljednjih nekoliko godina. Susjedi su prošlog mjeseca razmijenili vojne napade, pri čemu je poginulo na desetine ljudi, a Pakistan zatvorio granicu s Afganistanom.
Mjesec dana zatvaranja granice nanijelo je oko 200 miliona dolara gubitaka afganistanskim trgovcima, koji se oslanjaju na pakistanske morske luke za pristup međunarodnim tržištima.
"Trgovinske alternative"
Visoki talibanski zvaničnici pozvali su afganistanske trgovce i investitore da okončaju svoje aktivnosti u Pakistanu i pronađu nove poslovne i trgovinske prilike u Centralnoj Aziji.
"Aktivno radimo s našim sjevernim susjedima kako bismo pronašli pouzdane trgovinske alternative", rekao je 12. novembra talibanski ministar trgovine Nurudin Azizi.
Abdul Gani Baradar, zamjenik premijera Talibana, optužio je Islamabad da koristi trgovinu kao "alat političkog pritiska" i ocijenio da je aktuelno zatvaranje granice dokaz da Kabul mora smanjiti oslanjanje na istočnog susjeda.
Švicarski ekspert za Afganistan Torek Farhadi rekao je da je novi talibanski naglasak na trgovini s Centralnom Azijom "uglavnom političko poziranje", dodajući da i dalje postoje duboke strukturne prepreke za širenje ekonomskih veza.
Afganistan i Kazahstan organizuju zajedničku trgovinsku izložbu u Kabulu, april 2024.
Centralna Azija nema izlaz na more, a Afganistan se mora oslanjati na dugolinijske kopnene koridore kako bi došao do tržišta. Tarifne strukture u regionu nameću visoke troškove za mnoge afganistanske izvoze, posebno poljoprivredne proizvode. Logistika rukovanja, skladištenja i transporta kvarljivih proizvoda poput voća i povrća ostaje nerazvijena.
"Da bi sjeverna ruta bila komercijalno održiva, Afganistan bi morao ukinuti tarife i ponuditi poticaje svojim partnerima u Centralnoj Aziji", rekao je Farhadi za RSE. "Ali za vladu u Kabulu, carinski prihodi su jedan od glavnih izvora prihoda."
U međuvremenu, nekoliko željezničkih projekata, ključnih za povećanje prekogranične trgovine, ostaje nedovršeno ili bez finansiranja.
Nedostatak međunarodnog priznanja talibana također ih sprječava da pristupe fondovima globalnih institucija poput Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda, što ograničava ulaganja u infrastrukturu potrebnu za podršku trgovini prema sjeveru, rekao je Farhadi.
Ti faktori osigurali su da trgovina Afganistana s Centralnom Azijom, iako raste, ostane skromna.
Trgovina između Afganistana i pet država Centralne Azije – Uzbekistana, Kazahstana, Turkmenistana, Kirgistana i Tadžikistana – stalno raste, dosegnuvši gotovo 1,7 milijardi dolara, prema afganistanskim zvaničnicima.
Većinu tog obima čini uvoz iz Afganistana, uključujući brašno, gorivo, ulje za kuhanje i građevinski materijal. Izvoz iz Afganistana u Centralnu Aziju ostaje ograničen, ali polako raste.
Čitajte: Talibani kažu da su mirovni pregovori s Pakistanom propali, ali primirje ostaje na snaziKazahstan se pojavio kao važan trgovinski partner Afganistanu. U 2024. godini Astana i Kabul potpisali su mapu puta koja predviđa cilj povećanja bilateralne trgovine na 3 milijarde dolara u narednim godinama.
Uzbekistan ostaje jedan od najaktivnijih trgovinskih partnera Afganistana. Bilateralna trgovina u 2024. dostigla je 1,1 milijardu dolara, prema zvaničnim uzbekistanskim podacima. Taškent i Kabul planiraju povećati trgovinu na 2 milijarde dolara u 2025. godini.
Afganistanski izvoz preko graničnog prelaza Torghundi u Turkmenistanu više je nego udvostručen u odnosu na prethodnu godinu. U međuvremenu, Kirgistan i Tadžikistan službeno su inaugurisali ključnu komponentu projekta CASA-1000, namijenjenog izvozu električne energije u Afganistan i Pakistan.
Uloga Pakistana i dalje ključna
Uprkos rastu trgovine Afganistana s Centralnom Azijom, Kabul ostaje zavisan od Pakistana.
Islamabad je dugo pružao Afganistanu najbrži i najpovoljniji pristup globalnim tržištima.
Granični prelazi Torkham i Chaman ostaju okosnica trgovinskih veza Afganistana, ali je Islamabad u posljednjim godinama više puta zatvarao granicu, ometajući trgovinu i kretanje ljudi.
To se poklopilo s padom trgovine Afganistana s Pakistanom – sa oko 5 milijardi dolara godišnje na vrhuncu 2011. na nešto više od 1 milijarde dolara u 2024.
Najnovije zatvaranje granice 12. oktobra, nakon oružanih sukoba između pakistanskih i talibanskih snaga, ostavilo je hiljade kamiona blokirane sedmicama.
Azarakhsh Hafizi, bivši šef Privredne komore Afganistana
Ali za afganistanske trgovce, malo je alternativa koje mogu parirati blizini Pakistana ili njegovoj lučkoj infrastrukturi. Preusmjeravanje trgovine s tih ruta znači veće troškove transporta, duže vrijeme tranzita i povećane logističke rizike, kažu stručnjaci.
"Realnost je da je najkraća i najjeftinija ruta Afganistana do morskih luka, kao i do Indije i drugih južnoazijskih tržišta, preko Pakistana", rekao je Azarakhsh Hafizi, bivši predsjednik Afganistanske privredne komore.
"Potrebno je da svi tranzitni putevi ostanu otvoreni. To bi koristilo ne samo Afganistanu i Pakistanu, već je važno i za regionalnu ekonomsku integraciju", dodao je Hafizi, koji je ranije bio član Privredne komore i industrije Južnoazijske asocijacije za regionalnu saradnju.