Svjetski program za hranu upozorava na 'neviđenu' krizu gladi u Afganistanu

Stanovnici Kabula rekli su za Radio Slobodna Evropa da prose rižu i da su "spremni prihvatiti smrt", dok Svjetski program za hranu (WFP) navodi da je bio prinuđen "odbiti stotine hiljada ljudi" iz svojih centara za distribuciju hrane zbog nedostatka sredstava.

Direktor WFP-a za Afganistan, John Aylieff, izjavio je da su suša, dramatično smanjenje pomoći i prisilni povratak 1,5 miliona Afganistanaca iz Irana i Pakistana doveli do porasta akutne neuhranjenosti u ovoj siromašnoj zemlji.

"Moramo učiniti sve da izbjegnemo glad", rekao je Aylieff za Radio Slobodna Evropa (RSE). "To bi moglo biti bez presedana jer bi tokom zime između 10 i 15 miliona ljudi moglo trebati pomoć u hrani. Trenutno nemamo sredstava i neće biti odgovora."

Za narednih šest mjeseci WFP-u u Afganistanu potrebno je skoro 539 miliona dolara za provođenje svih programa kako bi dosegli najugroženije porodice u zemlji.

Međutim, mnogi donatori su značajno smanjili svoja izdvajanja. Za 2025. godinu, WFP u Afganistanu dobio je samo oko 155 miliona dolara, u poređenju sa skoro 560 miliona u prethodnoj godini i skoro 1,6 milijardi dolara u 2022.

Svetski program za hranu poziva na pomoć kako bi se izbegla 'glad' u Avganistanu

"Sjedinjene Države su decenijama bile izuzetno velikodušan donator u Afganistanu, obezbjeđujući najveći dio humanitarne pomoći, zajedno s drugim velikodušnim donatorima širom svijeta", rekao je Aylieff.

"Sada nije trenutak da iko smanji podršku ili se povuče."

RSE je zatražio komentar i od Bijele kuće. Prema izvještaju koji su prošlog mjeseca objavili senatori iz redova Demokratske stranke, bivši predsjednik Donald Trump je tokom prvih mjeseci mandata ukinuo više od 7.400 programa strane pomoći, ukupne vrijednosti 80 milijardi dolara.

Portparol State Departmenta rekao je 4. avgusta za RSE da je "u posljednje četiri godine strana pomoć namijenjena građanima Afganistana sistematski preusmjeravana i prisvajana od talibana – grupe koja je označena kao globalna teroristička organizacija".

"Skoro četiri godine nakon preuzimanja vlasti, krajnje je vrijeme da talibani preuzmu odgovornost za dobrobit afganistanskog naroda", dodao je.

'Spremni prihvatiti smrt'

Situacija ima razorne posljedice za ljude poput 42-godišnju Gul Daste iz Kabula. Nekada je radila kao čistačica u Ministarstvu rada i socijalne zaštite. Kada su talibani preuzeli vlast u avgustu 2021., zabranili su ženama rad u državnim institucijama, a ona je otpuštena.

Njen muž boluje od teškog oblika dijabetesa i nije sposoban za rad. Imaju devetogodišnjeg sina i dvije kćerke, uzrasta 14 i 16 godina. Već pet mjeseci nisu dobili nijedan paket međunarodne pomoći u hrani.

"Bilo je dana kada nismo imali šta jesti. Skuhala sam rižu koju sam isprosila od komšija i njome nahranila djecu. Svaki dan je težak. Bilo je dana kada sam cijeli dan plakala", rekla je Gul Dasta za RSE u telefonskom razgovoru.

Još jedna stanovnica Kabula, Abeda (54), zaplakala je u razgovoru s novinarima. Udovica je i živi sa 15-godišnjim sinom, 26-godišnjom kćerkom koja je ostala udovica i dvoje unučadi. Radila je kao čistačica u srednjoj školi za djevojčice, ali je škola zatvorena kao dio talibanske kampanje protiv obrazovanja žena.

"Prošlog četvrtka nisam imala ništa u kući. Ni krompira ni paradajza. Mrzila sam život. Pun je bola i patnje. Tog dana bila sam spremna da prihvatim smrt", ispričala je Abeda u razgovoru 11. avgusta.

Ljudi dolaze, ali pomoći nema

Aylieff je rekao da je situacija još gora u ruralnim područjima, gdje je zbog nedostatka sredstava zatvoreno oko 400 klinika koje su nudile nutritivnu pomoć.

"Zbog toga sada odbijamo stotine hiljada ljudi", rekao je.

"Nekima treba i po pet sati hoda do najbliže klinike. Zamislite koliko je bolno doći i zateći zatvorena vrata."

Dodao je da WFP trenutno može obezbijediti hranu za oko milion ljudi, dok je prošle godine pomagao njih pet miliona. Međutim, kako je rekao, novca je sve manje i pomoć će do oktobra "biti potpuno obustavljena".

Talibanski zvaničnici uglavnom izbjegavaju komentarisati krizu gladi, dajući nejasne izjave u kojima krive strane sile za ekonomske poteškoće u zemlji.

Na primjer, Ministarstvo ekonomije je još u februaru navelo: "Pored finansijskih i ekonomskih sankcija koje su Sjedinjene Države nametnule, zamrzavanje sredstava dodatno je pogodilo ekonomiju Afganistana".

RSE ne može slobodno djelovati u Afganistanu otkako su talibani preuzeli vlast.