Premijerka Litvanije izjavila je da je riječ o "hibridnom napadu" – stotine meteoroloških balona prelazile su granicu iz Bjelorusije, izazivajući haos na aerodromima. Ali incidenti također ukazuju na dugogodišnju, široku mrežu krijumčarenja koja navodno ima veze na visokom nivou u Minsku.
Baloni su letjeli na visini od oko 13 kilometara (oko 43.000 stopa) i krajem oktobra ih je bilo toliko da su prouzrokovali zatvaranje nekoliko aerodroma, što je uticalo na oko 140 letova i 20.000 putnika.
Dana 29. oktobra, Litvanija – članica NATO-a i Evropske unije – zatvorila je granicu s Bjelorusijom na mjesec dana, a premijerka Inga Ruginiene rekla je da se to može produžiti "koliko god bude potrebno".
Ali sami baloni nisu potpuno nova pojava.
Čitajte: Litvanija zatvorila aerodrome i prelaze na granici s Belorusijom zbog ulaska balonaCrno tržište duhana
Njihova pojava na nebu iznad dvije zemlje datira otprilike iz vremena kada su litvanske vlasti uvele strože mjere protiv kamiona koji krijumčare cigarete preko granice.
Vratimo se u 2023. godinu: litvanski carinici zaplijenili su 11,9 miliona paketa cigareta. Te godine počeli su uvoditi nove rendgenske kontrolne sisteme na graničnim prijelazima. Bila je to i godina kada je litvanska granična služba prijavila tri balona s krijumčarenim cigaretama.
Prošle godine brojke su pokazale drugačiju sliku: samo 2,3 miliona zaplijenjenih paketa cigareta, jer su krijumčari počeli koristiti druga sredstva, uključujući dronove, splavove i 226 prijavljenih balona.
Ove godine broj balona dodatno je porastao – između januara i oktobra prijavljeno ih je 546. Graničari vjeruju da ovaj način sada čini 80 posto svih cigareta krijumčarenih preko granice.
Syarhey Besarab, bjeloruski hemičar i popularizator nauke, rekao je za bjeloruski servis RSE-a da bi balon sposoban nositi teret od 40-50 kilograma koštao oko 500 eura (578 dolara).
Balon sa krijumčarenim cigaretama iz Bjelorusije sletio je u Litvaniju, oktobar 2025.
To bi iznosilo oko 1.500 paketa cigareta, čija bi vrijednost na crnom tržištu bila oko 3.450 eura. Također, postoji relativno mala šansa da baloni skrenu s kursa.
"Vjetar koji puše na površini i onaj na visini su dvije potpuno različite stvari. Gore je vjetar konstantan, zbog čega se baloni podižu na toliku visinu", rekao je Besarab.
Radi se o velikim helijskim balonima koji lete u velikom broju. Na primjer, u noći između 3. i 4. oktobra Litvanija je prijavila dolazak 25 balona s bjeloruske strane.
"Nemoguće je masovno lansirati takve balone u Bjelorusiji a da to ne primijete specijalne [sigurnosne] službe – to je fantazija", dodao je Besarab.
Njegovi komentari odražavaju izjave litvanskog predsjednika Gitanasa Nauseda, koji je prošlog mjeseca rekao: "Potpuno je očigledno da su specijalne strukture, [bjeloruski] KGB, uključene u prodaju cigareta od strane kompanija koje proizvode zvanične proizvode, kao i proizvode namijenjene ilegalnom tržištu."
Bjelorusija je odavno prepoznata kao izvor međunarodnog krijumčarenja cigareta.
Ko puši bjeloruske cigarete?
Još 2016. godine istraživači sa Univerziteta u Milanu, u Italiji, objavili su studiju pod nazivom The Belarusian Tobacco Illicit Trade Hub. Utvrdili su da, osim falsifikovanih cigareta, postoji i velika trgovina tzv. "ilegalnim bijelim cigaretama"– "cigareta proizvedenih legalno u jednoj zemlji, ali namijenjenih za krijumčarenje u zemlje gdje nisu dostupne na legalnom tržištu".
Studija je dala pregled glavnih tržišta na kojima se prodaju krijumčareni bjeloruski brendovi, uključujući: Njemačku (30 posto), Poljsku (22,6 posto), Britaniju (17,8 posto) i Italiju (9,7 posto).
Čitajte: Litvanija dovršila čelični zid od 500 kilometara duž granice s BjelorusijomGotovo deset godina kasnije, trgovina se nastavlja. Izvori koji su razgovarali s bjeloruskim servisom RSE-a prijavili su da se bjeloruski brendovi cigareta ilegalno prodaju u Litvaniji, Njemačkoj i Francuskoj.
Grupe na aplikaciji Telegram koriste se za kupovinu i prodaju. U jednoj grupi, pojedinac je tražio da kupi bjeloruske cigarete marke NZ na veliko u Helsinkiju, Finska. Druge grupe fokusirane su na Španiju, Portugal, Njemačku i druge zemlje EU.
Prelazak na balone i poremećaji koje su izazvali učinili su krijumčarenje vidljivijim političkim problemom. To je postalo još hitnije nakon što su dva ruska vojna aviona 23. oktobra povrijedila litvanski zračni prostor, kao i nakon što su nedavno u blizini aerodroma primijećeni nepoznati dronovi.
Bjelorusija negira umiješanost u slanje balona i osudila je odluku o zatvaranju granice. Dana 11. novembra, bjeloruski autoritarni lider Aleksandar Lukašenko pozvao je na bilateralne razgovore o ponovnom otvaranju granice, ali Litvanija je rekla da će ostati zatvorena dok baloni ne prestanu letjeti.
Darius Antanaitis, rezervni oficir litvanske vojske i medijski komentator, rekao je za RSE da je zatvaranje granice najbolji način da se Minsk prisili na promjenu kursa.
"Mnogi Bjelorusi rade u Litvaniji i prenose novac koji zarade u Litvaniji u Bjelorusiju, dopunjavajući budžet Lukašenkovog režima", rekao je.
"Kada Litvanija zatvori granične prijelaze, Lukašenkov režim osjeća društveni, politički i ekonomski pritisak."