Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine pokrenula je postupak, a Okružno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu još čeka dopis iz Sarajeva.
To je rezultat rada državnih institucija 48 sati nakon što je Milorad Dodik na predizbornom skupu u Istočnom Sarajevu 10. novembra izgovorio niz poruka koje su ocijenjene kao govor mržnje.
Na predizbornom skupu Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Dodik je kao predsjednik te stranke poručio da Istočno Sarajevo "ne smije dozvoliti dodatnu islamizaciju", da "nismo ista vjera" i da "niko ne laže gore i više od Turčina".
Dodao je i da se "moramo suprotstaviti velikom muslimanskom nacionalizmu, koji predstavlja reinkarnaciju političkog islama".
Zbog tih izjava, više prijava je upućeno Tužilaštvu Bosne i Hercegovine, koje je predmet proslijedilo Okružnom tužilaštvu u Istočnom Sarajevu kao mjesno nadležnom.
Iz te institucije su za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdili da dopis još nisu zaprimili.
Iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH za RSE su potvrdili da je 11. novembra pokrenut postupak zbog Dodikovog govora, dok odluka još nije donesena.
Nezvanično, sjednica CIK-a BiH na kojoj bi se o tome moglo raspravljati očekuje se 13. novembra.
Čitajte: Izborna komisija BiH pokreće postupak protiv Dodika zbog njegovih spornih izjava u Istočnom SarajevuDodik se nije izvinio zbog govora koji je izazvao brojne osude u BiH, a SNSD-u nisu željeli za RSE da komentarišu cijelu situaciju.
Dodikove riječi izrečene su u jeku predizborne kampanje za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske (RS), koji trebaju biti održani 23. novembra.
Ovi izbori u RS raspisani su nakon što je Dodiku polovinom avgusta oduzet mandat zbog presude kojom mu je zabranjeno obavljanje javnih funkcija u trajanju od šest godina.
Posljednji Dodikov govor je samo jedan u nizu kojima pokušava da omalovaži ili uvrijedi Bošnjake u BiH. Naziva ih muslimanima, govorio je o nemogućnosti suživota hrišćana i muslimana.
Protiv Dodika je u maju potpredsjednik Federacije BiH, Igor Stojanović, podnio krivičnu prijavu zbog govora mržnje, nakon njegovih izjava novinarima krajem aprila.
Dodik je i tada, nakon sastanka vladajuće koalicije u RS, iznio tezu da je rješenje za BiH da se Bošnjaci "trebaju vratiti vjeri svojih predaka, pa će BiH biti većinski srpska".
Iz Tužilaštva BiH nisu odgovorili na upit RSE koliko je do sada bilo prijava protiv Dodika, te šta je i sa prijavom iz maja ove godine.
'Tužilaštvo moralo reagovati po službenoj dužnosti'
Pravni stručnjaci upozoravaju da govor Milorada Dodika, u kojem je praktično dehumanizovao Bošnjake, otvara pitanje granice između slobode izražavanja i krivične odgovornosti.
Sarajevski advokat Ifet Feraget ocjenjuje za RSE da je u ovom slučaju Tužilaštvo BiH moralo reagovati po službenoj dužnosti.
Ifet Feraget: Ako tužilaštvo ne reaguje, onda imamo problem s tužilaštvom
"Sve je javno izrečeno i dokumentovano — ako tužilaštvo ne reaguje, onda imamo problem s tužilaštvom", kaže Feraget, dodajući da neprocesuiranje takvih izjava otvara prostor za nova kršenja zakona i nasilje.
"Trideset godina hranimo birače mržnjom i podjelama. Ako se ovakve pojave ne zaustave, sami sebi pišemo mračnu budućnost", zaključuje Feraget.
Čitajte: Dodikov govor mržnje prema Bošnjacima: 'On nas briše riječima'Pravni ekspert Arben Murtezić za RSE nije želio komentarisati Dodikov govor, ali podsjeća da govor mržnje nije posebno definisan kao krivično djelo u BiH, već se procesuiranje vrši kroz djelo raspirivanja nacionalne i vjerske mržnje.
Arben Murtezić: Problem nije samo u zakonima, već u njihovoj primjeni
"Ljestvica je visoko postavljena da bi se izbjeglo ograničavanje slobode govora, ali posljedice su ogromne. Nije nužno da je mržnja stvarno izazvana, dovoljno je da je neko djelovao u tom pravcu", objašnjava Murtezić.
On naglašava da broj procesuiranih slučajeva ostaje zanemarljiv zbog složenosti dokazivanja i izostanka institucionalne volje.
"Problem nije samo u zakonima, već u njihovoj primjeni. Ako nema sankcije, granica između slobode govora i poziva na nasilje postaje nevidljiva", upozorava on.
'Govor mržnje je poziv na fizički obračun'
Komentarišući Dodikov govor, Branko Todorović, direktor Helsinškog odbora za ljudska prava Republike Srpske, ocjenjuje da govor mržnje nije samo retorički problem, već 'neposredan poziv onima koji su skloni nasilju'.
On upozorava da takva retorika dehumanizuje druge, opravdava zločine i stvara političko okruženje u kojem pravosuđe, umjesto da štiti žrtve, ostaje paralizovano ili pod političkom kontrolom.
Branko Todorović: Takva retorika dehumanizuje druge i opravdava zločine
"Govor mržnje je direktni poziv ekstremistima, šovinistima ili manje uračunljivim ljudima, poziv na fizički obračun, na napad, na ubijanje onih koji su označeni kao prijetnja. To je poziv na uništavanje drugih, označavanje tih ljudi kao egzistencijalne prijetnje i krivce za sve, političke, ekonomske i društvene probleme", kaže Todorović.
Ističe kako je vidljivo da se govor mržnje koristi često kao "alat" kojim se krivica za društvene probleme prebacuje na etničke ili vjerske grupe, čime se dodatno produbljuju podjele i nesigurnost, u ovom slučaju za Bošnjake u Republici Srpskoj.
Čitajte: Most: Zašto Dodik Bošnjake zove muslimanima?Šta zakon kaže?
Prema Izbornom zakonu BiH, govor mržnje tokom predizborne kampanje zabranjen je svim kandidatima, političkim strankama, koalicijama, nezavisnim listama i njihovim pristalicama, kao i osobama angažovanim u izbornoj administraciji.
"Nije dozvoljeno koristiti se govorom mržnje, i/ili objaviti ili upotrijebiti slike, simbole, audio i video zapise, SMS poruke, internet komunikacije, društvene mreže i mobilne aplikacije ili druge materijale koji mogu tako djelovati", navodi se u izmjenama Izbornog zakona koje je u julu 2022. godine nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
Izmjenama se za korištenje govora mržnje predviđaju kazne do 30.000 maraka (15.000 evra).
Krivični zakoni BiH, te oba entiteta i Brčko distrikta propisuju zatvorske kazne od tri mjeseca do tri godine za javno izazivanje nacionalne, rasne ili vjerske mržnje.
CIK ima ovlaštenja i da ukloni kandidata s liste ili poništi ovjeru političkog subjekta.
U skladu sa tim izmjenama, tokom kampanje za lokalne izbore 2024. godine SNSD je kažnjen sa 5.000 maraka (oko 2.500 evra) zbog govora mržnje na predizbornoj tribini koji su koristili Milorad Dodik i funkcioner SNSD-a Ljubo Ninković.
Čitajte: Bošnjaci meta nacionalističkog zastrašivanja u RSOmbudsmen BiH bez reakcije na Dodikov govor
Iako je govor predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u Istočnom Sarajevu, izazvao osude dijela javnosti i medija, Institucija ombudsmena za ljudska prava Bosne i Hercegovine nije reagovala.
Iz te institucije nije odgovoreno na upit RSE o broju registrovanih slučajeva govora mržnje u proteklim godinama, iako Ombudsmen ima mandat da djeluje u slučajevima kršenja prava koja proizlaze iz diskriminacije i netolerancije.
Njihov posljednji izvještaj o govoru mržnje datira iz 2021. godine, a u njemu se navodi da je u Bosni i Hercegovini "registrovan izrazito mali broj predmeta koji se odnose na govor mržnje", u prosjeku dva do tri godišnje, te da su gotovo svi otvoreni po službenoj dužnosti.
Čitajte: Dodik jedno, građani drugo o zajedničkom životuInstitucija tada priznaje da je stvarni broj slučajeva znatno veći, ali da ne postoji sistemsko praćenje niti adekvatan odgovor državnih institucija.
Upozoreno je i da su mehanizmi za prevenciju i sankcionisanje govora mržnje slabo korišteni, te da nedostaje saradnja između tužilaštava, regulatornih tijela i civilnog sektora.
Tri godine kasnije, u Izvještaju Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (ECRI) za 2024. godinu, potvrđuje se da je govor mržnje u BiH i dalje široko rasprostranjen, prije svega u političkom diskursu i na internetu, te da nema zvaničnih podataka ni tijela nadležnog za njegovo stalno praćenje.
ECRI navodi da govor mržnje u zemlji, uglavnom, potiče od pripadnika tri konstitutivna naroda i da je usmjeren protiv pripadnika drugih etničkih ili vjerskih grupa, ali i prema Romima, migrantima i LGBTI osobama.
U izvještaju se podsjeća na slučaj četničkog skupa u Višegradu 2019. godine, kada su trojica učesnika 2022. pravosnažno osuđena zbog izazivanja nacionalne i rasne mržnje, kao i na nastavak negiranja genocida i ratnih zločina uprkos izmjenama Krivičnog zakona BiH koje to zabranjuju.
ECRI je stoga preporučio obnovu međuvjerskog dijaloga i jačanje institucionalnih mehanizama za sankcionisanje govora mržnje, posebno u političkim kampanjama, uz proširenje mandata Centralne izborne komisije da prati i reaguje na takve pojave tokom cijelog izbornog procesa.