Vijeće ministara Bosne i Hercegovine do danas nije razmatralo zahtjev Predsjedništva BiH da u ovogodišnjem državnom budžetu bude osiguran novac za finaciranje institucija kulture, čiji pravni status nije riješen decenijama nakon rata.
Zbog izostanka političkog dogovora o načinu raspodjele novca, država BiH je već pet mjeseci bez budžeta i na privremenom financiranju. To znači da novca ima samo za plaće, tekuće troškove i međunarodne obaveze.
Razmatranje nacrta budžeta, Predsjedništvo BiH je odložilo 13. maja, uvjetujući ga rješavanjem statusa sedam institucija kulture koje se bore s financijskim problemima.
U grupu tih institucija spadaju Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Zemaljski i Historijski muzej BiH, Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteka za slijepa i slabovidna lica BiH, Umjetnička galerija i Kinoteka BiH.
Na rješavanju njihovog statusa insistira i visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt, koji je prije šest mjeseci naložio državnoj vlasti da preuzme o njima brigu, ali do danas nije poduzeto ništa, iako je rok za to istekao krajem januara.
Za financiranje sedam insititucija je, prema procjenama, u državnom budžetu potrebno osigurati ukupno sedam miliona maraka (oko tri i pol miliona eura) godišnje, ali taj proces blokiraju političari iz Republike Srpske koji im osporavaju državni status.
OHR ne odustaje od zahtjeva
Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) za Radio Slobodna Evropa (RSE) kažu da očekuju da će odgovarajuće rješenje biti obuhvaćeno budžetom za ovu godinu.
"Ove državne institucije nisu stvar izbora - one su od temeljnog značaja za ostvarivanje osnovnih prava zagarantiranih domaćim i međunarodnim pravom", naveo je OHR.
Naglasili su da državne vlasti moraju ispunjavati svoje obaveze prema ovim institucijama, uključujući njihovo pravilno upravljanje i financiranje.
Uvjet za uključivanje institucija kulture u državni budžet je usvajanje zakona, kojim bi država preuzela brigu i obavezu financiranja.
Njegovo donošenje je 21. novembra prošle godine domaćim vlastima naredio visoki predstavnik Schmidt, dajući im rok od 60 dana.
Šest mjeseci poslije, Vijeće ministara nije uputilo zakon Parlamentu BiH, "probijajući" tako rok koji je Schmidt odredio, do 21. janaura.
Direktor Zemaljskog muzeja Mirsad Sijarić kaže za RSE da se radi o "simboličnim sredstvima za državu" i da je jasno da je problem nedostatak volje.
"Ljudi se igraju i prebacuju krivicu. Ima jasan stav iz RS-a gdje kažu da ih ne interesuje, a ovi ostali koji bi trebali nešto dogovoriti, to ne rade. To je kao obdanište", kaže on.
Ima li istrage zbog neprovođenja Schdmitove odluke?
Neprovođenje odluka visokog predstavnika, u BiH predstavlja krivično djelo, za koje je predviđena kazna zatvora od šest mjeseci do pet godina.
Iz Tužilaštva BiH su za RSE naveli da nemaju formiran predmet kad je riječ o neizvršavanju odluke u ovom slučaju.
No, Sijarić kaže da su uposlenici Zemaljskog muzeja BiH pozvani prije mjesec da daju izjave Federalnoj upravi policije i Državnoj agenciji za istrage i zaštitu.
"Oni nas istražuju i pitaju što to nije usvojeno, kao da smo mi u Vijeću ministara BiH. Schmidt naredio, oni nisu uradili, a nas ispituju. Pitali su šta se dešava, neka pitanja o tome ko je osnovao Muzej, ko imenuje upravljačku strukturu", kazao je Sijarić, ističući da im nije rečeno o kakvoj istrazi se radi.
RSE iz Vijeća ministara BiH nije dobio potvrdu informacije o istrazi u ovom slučaju.
Schmidtovom intervencijom, u julu 2023. nepoštovanje odluka visokog predstavnika uvršteno je kao krivično djelo u Krivični zakon BiH.
Za to je do sada prvostepeno osuđen Milorad Dodik, predsjednik RS-a, kojem je u februaru Sud BiH izrekao jednogodišnju kaznu zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcije.
Osim što nije postupljeno po nalogu visokog predstavnika, od novembra o njemu nije ni raspravljano na sjednicama Vijeća ministara BiH, potvrđeno je za RSE iz Ministarstva civilnih poslova BiH.
Bezuspješno je završio i pokušaj formiranja radne grupe zadužene da predloži rješenje za sedam institucija kulture, u koju nikada nisu imenovani svi njeni članovi.
Riječ je o predstavnicima iz RS-a, a iz institucija tog entiteta su sredinom maja bojkotirali i poziv Ministarstva civilnih poslova na sastanak predstavnika svih nivoa vlasti s ciljem iznalaženja rješenja za ove institucije.
Pročitajte i ovo: 'Jedni žive od projekata, drugi rade bez plata': Institucije kulture u BiH čekaju rješavanje statusaKako do novca?
Sedam institucija kulture, kojima do danas nije riješen status, osnovane su u vrijeme bivše Jugoslavije, ali ni 30 godina nakon rata vlasti nisu preuzele osnivačka prava i obavezu njihovog financiranja.
Opstaju, uglavnom, konkurirajući na javne pozive koji raspisuju razni nivoi vlasti, a zbog nedostatatka novca neke od njih su proteklih godina obustavljale rad.
Jedna od ugroženih je Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, osnovana 1945. godine, u čijem posjedu su i specijalne zbirke koje su proglašene nacionalnim spomenikom BiH.
Suočena s financijskim problemima, Biblioteka je nekoliko puta zatvarala vrata, što je motiviralo Schmidta da u novembru nametne obavezu usvajanja zakona.
Pročitajte i ovo:
Knjige u BiH bez 'matičnog broja' zbog blokade državne bibliotekeMeđunarodna agencija za izdavaštvo traži da OHR hitno riješi situaciju u državnoj biblioteciBorba za opstanak Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiHBiblioteka je nedavno zatražila i pomoć od Predsjedništva BiH, obzirom da joj je za godišnji rad potrebno 1,9 miliona maraka (oko 950 hiljada eura).
"Od januara nismo dobili ni marku od bilo kojeg nivoa vlasti. Nemamo novac za plaće ni za bilo šta drugo", kaže Adisa Žero, vršiteljica dužnosti direktorice Biblioteke.
Uvažavajući taj apel, članovi Predsedništva BiH, Denis Bećirović i Željko Komšić, vratili su 13. maja nacrt budžet na doradu Vijeću ministara BiH, sa zahtjevom da u njega uvrsti i sedam institucija kulture.
Taj zaključak je usvojen uz protivljenje predsjedavajuće Predsjedništva BiH iz RS-a, Željke Cvijanović.
Predsjedništvo BiH nadležno je da budžet, koji utvrdi Vijeće ministara BiH, predloži Parlamentu BiH koji ga u konačnici treba usvojiti.
No, uslijedila je reakcija ministra financija BiH Srđan Amidžić, iz Dodikovog SNSD-a, koji je dio državne vlasti. On je poručio da je zahtjev nemoguć, jer te institucije nisu budžetski korisnici.
Iz kabineta predsjedavajuće Vijeća ministara BiH Borjane Krišto, dužnosnice Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, nije odgovoreno na upit zašto nije ispoštovan nalog visokog predstavnika i na koji način će biti riješeno financiranje institucija kulture.
IZ ARHIVE RSE: Umiranje kulture u BiH: Zatvoren Zemaljski muzej u SarajevuKako je došlo do pravnog vakuuma?
Do potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, kojim je 1995. okončan rat u BiH, institucije su bile obuhvaćene zakonima u kojima im je osnivač bila tadašnja Skupština Republike BiH. Tada su i dobile status od značaja za državu.
No, to nikada nije potvrdio Parlament BiH i danas djeluju u pravnom vakuumu, zbog čega nisu korisnici bilo kojeg budžeta u BiH.
Ustavom BiH su, naime, precizirane oblasti koje su u nadležnost države, dok su za ostale koje nisu spomenute, poput kulture, nadležni entiteti, dok je u Federaciji BiH ona prepuštena vlastima deset kantona.
U sedam institucija se, pak, pozivaju na ustavno načelo o kontinuitetu propisa koje predviđa da svi zakoni, koji su važili do donošenja Ustava BiH, ostaju na snazi "dok drugačije ne odredi nadležni organ vlasti BiH".
"Država nas je osnovala. Po potpisivanju Dejtonskog sporazuma, Parlament BiH nije donio zakon kojim bi izmijenio naš prethodni status. To znači da su ove institucije bile i ostale vlasništvo države", kaže Aiša Telalović iz Nacionalne i univerzitetske biblioteke.
Protivljenja iz RS-a
No, predstavnici vlasti iz entiteta Republika Srpska godinama odbijaju te argumente, tvrdeći da sedam institucija kulture ne može biti u nadležnosti države.
Radovan Kovačević, delegat u Domu naroda Parlamenta BiH i kadar Dodikovog SNSD-a, kaže za RSE da je ključni argument za to činjenica da "kultura nije u nadleženosti BiH".
"Da bi bilo koja institucija mogla biti državna, mora imati saglasnost oba entiteta i svih relevantnih faktora", kazao je on.
Tvrdi, također, da Schmidtova intervencija ne može biti "inicijalna kapisla za bilo kakvo rješenje" i da do sada nisu vođeni "ozbiljniji razgovori".
Predstavnici vlasti iz RS-a odbijaju provoditi Schmidtove odluke, tvrdeći da ovaj njemačkog diplomata, koji je 2021. imenovan za visokog predstavnika, nema legitimitet, jer Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda nije podržalo njegovu nominaciju.
Vaš browser nepodržava HTML5
Krovna naučna akademija u BiH bez državne podrške
Kantonalni zakon kao slamka spasa
Neriješen status sedam institucija kulture trebao je djelomično nadomjestiti zakon koji je usvojen prošle godine u Kantonu Sarajevo. Njime su vlasti tog kantona najavile preuzimanje obaveze sufinanciranja, obećavajući novac za plaće i doprinose radnika.
Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerija BiH koja čuva više od 6.000 vrijednih umjetničkih djela, kaže za RSE da je taj zakon trebao biti "pojas za spasavanje", ali da i on funkcionira tek djelomično.
Istaknuo je da Umjetnička galerija u ovoj godini još nije dobila novac iz kantonalnog budžeta i da su njeni radnici od januara bez plaća. Iz resornih kantonalnih ministarstava RSE nije dobio odgovor na pitanje šta se događa s financiranjem.
Krsmanović nije optimističan ni kad je riječ o inicijativi za financiranje novcem iz državnog budžeta, imajući u vidu "Gordijev čvor koji je napravljen nakon Dejtona".
"Mislim da naš status možemo rješavati samo na privremenoj osnovi, a da će trajno rješenje doći kad se država konsoliduje, promijeni Ustav i vrati ove insitucije sebi", kaže on.
Okončanje problema u sedam institucija od značaja za državu, traži i Evropska unija. U izvještajima Evropske komisije navedeno je da vlasti u BiH moraju pronaći trajno rješenje z njihov status i financiranje.