Tridesetdvogodišnja Aldina Jahić ubijena je u Mostaru 16. novembra uveče, čemu su prethodile prijetnje njenog bivšeg momka. To je još jedan u nizu slučajeva femicida u Bosni i Hercegovini (BiH) posljednjih nekoliko godina, za šta nema zvaničnih i tačnih podataka dok iz organizacija civilnog društva procjenjuju da se radi o oko 11 ubistava godišnje.
Ovo je prvo ubistvo žene nakon što su usvojene izmjene Krivičnog zakona Federaciji BiH, kojim je femicid okarakterisan kao krivično djelo teškog ubistva koje povlači strože sankcije.
Aldina Jahić koju je 16. novembra uveče u Mostaru pucnjima iz pištolja ubio bivši momak Anis Kalajdžić, prema navodima ministra unutrašnjih poslova Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) Maria Marića, policiji se obratila nekoliko minuta prije ubistva.
"Šestnaestog novembra oko 17.55 minuta dobili smo prijavu oštećene. Po prijavi oštećene da bivši momak trči sa pištoljem u ruci, policija je postupila odmah, ali događaj je već bio izvršen", naveo je Marić na konferenciji za novinare.
Ministar je rekao da osumnjičeni ne posjeduje legalno oružje niti je podnio zahtjev za izdavanje odobrenja za nošenje oružja.
"Oružje kojim je djelo počinjeno nije registrirano, odnosno nije njegovo", kazao je Marić.
Marić je potvrdio da je Aldina Jahić dobijala prijeteće poruke od Kalajdžića, ali da ona to nije prijavila.
Bio prijavljivan za prijetnje, ali drugoj osobi
Kalajdžić je, prema riječima načelnika Sektora kriminalističke policije MUP-a HNK Mirze Rožajca, početkom ove godine bio prijavljen zbog prijetnji.
"U januaru ove godine jedna ženska osoba je prijavila osumnjičenog za slične stvari, te je za krivično djelo ugrožavanje sigurnosti, protiv njega je podnesen izvještaj nadležnom tužilaštvu, a podnijela ga je nadležna policijska uprava Mostar", naveo je Ružajac.
U tom slučaju, kako je kazao Rožajac, protiv Kalajdžića je podignuta optužnica protiv kod Općinskog suda u Mostaru.
"Mislim da je ročište bilo zakazano u nekom narednom periodu", kazao je načelnik Sektora kriminalističke policije HNK.
Načelnik Kalesije traži 'sistemsku i stvarnu' zaštitu žena
Aldina Jahić, koja je inače iz Kalesije, ubijena je oko 18.00 časova 16. novembra u toaletu jednog mostarskog hotela, a uviđaj je završen oko 23.00 časa.
Vesna Pranjić, dežurna tužiteljica HNK, po završetku uviđaja je novinarima izjavila da će nakon što dobije izvještaj od policije zatražiti pritvor za osumnjičenog. Ona je takođe rekla da su ubistvu prethodile prijetnje, koje, na žalost, žrtva nije prijavljivala.
Kada je 16. novembra krenula na fitnes, Kalajdžić ju je dočekao i potegao pištolj, iznijela je detalje tužiteljica za medije nakon uviđaja.
"Trčala je do hotela pokušavajući da se spasi, ali tu je ušao i ubio je", rekla je Pranjićeva koja nije mogla da komentariše navode o tome da je napadač pokušao da izvrši samoubistvo, jer, kako je rekla, za to nema dokaze.
Načelnik Kalesije Nermin Mujkanović ukazao je na to da ubistvo Aldine Jahić "još jednom suočava s bolnom činjenicom da se femicidi ponavljaju, uprkos brojnim apelima, upozorenjima i obećanjima".
"Kao društvo, moramo zahtijevati sistemske promjene i stvarnu zaštitu žena, a ne samo deklarativne istupe nakon što je već prekasno", napisao je Mujkanović na Facebooku, u reakciji na ubistvo Aldine Jahić.
EU i OSCE pozivaju vlasti na 'sistemski odgovor' i jačanje preventivnih mjera
Iz Delegacije Evropske unije (EU) u BiH nakon ubistva u Mostaru pozvali su vlasti u BiH "da ojačaju sistemske odgovore na nasilje zasnovano na spolu i provođenje postojećih zakona".
"Sjednica Zastupničkog doma Federacije BiH u srijedu mora označiti odlučan korak ka promjenama", naveli su u objavi na društvenim mrežama.
Misija Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) u BiH saopštila je da ubistvo Jahić "bolno naglašava da će se rodno-zasnovano nasilje nastaviti ukoliko se stavovi i institucije ne promijene".
"Misija podsjeća vlasti na svim nivoima u BiH na potrebu jačanja preventivnih mjera usvajanjem jasnijih i dosljednijih propisa o posjedovanju vatrenog oružja i osiguravanjem brzog oduzimanja oružja u slučajevima sumnje na rodno-zasnovano nasilje", naveo je OSCE.
Početkom ove godine vlast u Federaciji BiH, suočena s protestima zbog rasta broja ubistava žena, donijela je zakon kojim je najavila efikasniju zaštitu žrtava porodičnog nasilja, ali planirane mjere nisu "zaživjele" zbog neusvajanja neophodnih pravilnika.
Nakon što je u augustu 2023. godine, bivši partner ubio Nizamu Hećimović iz Gradačca, na protestima građana širom zemlje zatraženo je učinkovitije postupanje institucija u zaštiti žena i procesuiranju odgovornih za nasilje.
Prije nego što je ubijena, 38-godišnja Nizama se obraćala policiji i sudu, tražeći izricanje mjera i zabranu prilaska i uznemiravanja, ali je njen zahtjev odbijen jer je sud procijenio da nije bilo dokaza.
Bio je to jedan od najbrutalnijih slučajeva ubistava žena u BiH, nakon koga su entitetske vlasti, pod pritiskom protesta, usvojile zakonske izmjene obećavajući bolju zaštitu žena od nasilnika.
Nasilje nad ženama
Kakvi ožiljci ostaju nakon nasilja? Kako porodice i žrtve nasilja nastavljaju dalje sa životima zauvijek obilježenim traumom?
Uprkos Istanbulskoj konvenciji i zakonskim okvirima rodno uslovljeno nasilje je i dalje sveprisutno u zemljama Zapadnog Balkana.
U "Ispričaj mi" pronađite priče onih koji su preživjeli rodno zasnovano nasilje, kao i svjedočenja porodica žena kojih više nema.
Saznajte i kako prijaviti nasilje u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.
Izmijenjeni Zakon o zaštiti od nasilja u porodici stupio je na snagu u martu ove godine, a uslijedile su izmjene Krivičnog zakona u koji je uvršten femicid, kao zasebno kazneno djelo.
Izmjene Zakona o zaštiti od nasilja u porodici, uz ostalo, proširile su ovlasti policije, koja sada ima obavezu da, nakon prijavljenog nasilja, uradi procjenu rizika od smrtnosti i ponavljanja nasilja.
Kako prijaviti nasilje u BiH?
U Bosni i Hercegovini postoje SOS telefoni za prijavu nasilja u oba entiteta.
Gender centar Federacije BiH uspostavio je SOS telefonski broj 1265 za pomoć žrtvama nasilja u porodici na teritoriji ovog entiteta.
SOS liniju 1264 za područje Republike Srpske uspostavile su 2005. godine četiri nevladine organizacije i Gender Centar Republike Srpske.
Nasilje se može prijaviti i na broj 033 222 000.
Na području BiH postoji osam sigurnih kuća sa ukupno 200 raspoloživih mjesta za žene i djecu žrtve nasilja. Sigurne kuće nalaze se u Sarajevu, Tuzli, Bihaću, Zenici, Mostaru, Modriči, Banjaluci i Bijeljini.
Fondacija lokalne demokratije nudi besplatnu pravnu pomoć na brojeve telefona 033 570 560 i 033 570 561.
Psihološko, kao i pravno savjetovalište, nudi organizacija Medica Zenica. Oni imaju i centralu na koju se može prijaviti nasilje na broj 032 463 920.
U udruženju Udružene žene Banjaluka postoji besplatno pravno savjetovalište, a termin se može dobiti pozivom na brojeve 051 463 143 i 051 462 146.
Broj policije je 122.
BiH je 2014. godine usvojila Istanbulsku konvenciju, međunarodni sporazum Vijeća Evrope o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici. Cilj Konvencije je nulta tolerancija na nasilje.