Bez sjedenja, bez slobodnih dana, bez prilike - žene se prijavljuju, muškarci zapošljavaju u BiH

"Tražim bilo kakav posao da nije kladionica i kafić. Visoko sam obrazovana, vrijedna, sposobna i odgovorna."

"Čuvala bih djecu."

"Čistila bih zgrade i stanove, potrebna mi je zarada, hitno!!!"

Ovo su neki od nekoliko stotina oglasa u kojima žene, putem samo jedne od Viber grupa za zapošljavanje u Banjaluci, traže bilo kakvu priliku da zarade.

Iako na papiru žene u Bosni i Hercegovini imaju jednake šanse za zaposlenje, podaci pokazuju suprotnu sliku: gotovo 60% od ukupno 321.000 nezaposlenih u BiH su žene.

Stručnjaci upozoravaju da je jedan od ključnih razloga toga "tiha" diskriminacija, u kojoj muškarci lakše dolaze do posla.

'Pitaju me intimna pitanja koja me vređaju kao osobu'

Banjalučanka B.M. samohrana je majka dvoje djece. Za Radio Slobodna Evropa je ispričala kako je izgledao jedan njen intervju za posao.

"Rekao mi je, ako počnem da radim, da ne smijem da uzimam slobodne dane ako se djeca razbole, da se 'snađem', te me pitao može li računati na mene u tom smislu", kaže ona (identitet poznat redakciji RSE).

Već nekoliko mjeseci šalje prijave, ide na intervjue, ali svakodnevno nailazi na prepreke.

"Nije samo pitanje plata. Radi se o tome da poslodavci očekuju da žena bude uvijek dostupna, dok muškarci nemaju takvih ograničenja. Pitaju me pitanja koja se dotiču moje intime, ličnog života. A da ne govorim o prilikama, samo butici, marketi i kafići. U butiku mi jednom rekli – 'nema sjedenja tokom čitave smjene, kad nema posla ribaš'. Mene to sve vrijeđa kao osobu", priča ova Banjalučanka.

Njena sugrađanka iz Viber grupe za traženje posla kaže kako je "posebno teško" ženama u srednjim godinama da nađu posao.

"Te žene nemaju priliku uopšte dobiti pristojan posao. Mogu samo da nalete negdje na dnevnicu u kuhinji ili voćnjaku", ispričala je ona, ne otkrivajući identitet.

Iako ukupna nezaposlenost u BiH opada, udio nezaposlenih žena raste.

Na primjer, 2014. godine broj nezaposlenih muškaraca i žena bio je skoro isti, ali danas je skoro 10% više nezaposlenih žena u odnosu na broj nezaposlenih muškaraca.

Rodna diskriminacija pri zapošljavanju, prepreka za žene u BiH

Prema jednom od istraživanja Agencije za ravnopravnost polova BiH, gotovo trećini od 500 ispitanica u BiH prilikom zapošljavanja postavljana su pitanja o planovima zasnivanja porodice, broju i starosti djece.

"To pokazuje da je u slučaju trećine žena postojala namjera poslodavca da ih diskriminiše, što krši Zakon o ravnopravnosti spolova i Zakon o zabrani diskriminacije", objašnjava Samra Filipović-Hadžiabdić, direktorica Agencije za RSE.

Ona navodi kako je stopa zaposlenosti žena u 2024. godini u BiH iznosila svega 31,6%, a kod muškaraca oko 54%.

Ključni problem je, kako ističe, "stereotip" da žene primarno vode brigu o porodici i domaćinstvu, što značajno ograničava njihov puni profesionalni angažman.

"Žene u prosjeku provode šest sati dnevno na neplaćeni rad skrbi – dvostruko više nego muškarci. Nedostatak fleksibilnih radnih aranžmana i podrške u skrbi dodatno ih sputava", dodaje Filipović-Hadžiabdić.

Pročitajte i ovo: Većina žena u BiH radi drugu smjenu kod kuće

Od 2018. godine Agencija je obradila više od 30 zahtjeva za povrede Zakona o ravnopravnosti spolova, od kojih se polovina odnosila na rad i zapošljavanje.

"Bez fleksibilnih politika, boljeg sistema skrbi i prevencije diskriminacije, rodni jaz na tržištu rada neće se smanjiti, niti žene ostvariti svoj puni potencijal", zaključuje Filipović-Hadžiabdić.

Prema analizi Agencije za rad i zapošljavanje BiH, već godinama raste broj nezaposlenih žena u odnosu na muškarce.

U 2014. godini, žene su činile 51% nezaposlenih, a do 2025. taj broj je porastao na skoro 60%.

"Ženska radna snaga je manje aktivna na tržištu rada, a stopa nezaposlenosti žena i dalje je veća nego kod muškaraca", navode iz Agencije.

Ističu i kako većina zaposlenih žena radi u djelatnostima poput trgovine, obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite, te kako i dalje postoji podjela na "tradicionalna" muška i ženska zanimanja, "što ograničava pristup boljim plaćenim poslovima".

Ranije istraživanje Agencije pokazalo je kako je gotovo polovina žena zaposleno na mjestu trgovca, pomoćnog radnika u proizvodnji, obućara, šivača, konobara i krojača.

U Agenciji upozoravaju i kako obrazovni sistem i dalje odražava rodne stereotipe, pa djeca biraju zanimanja prema društveno prihvatljivim ulogama.

"Potrebno je uvesti rodno neutralne programe i osigurati jednake šanse za sve", poručuju iz Agencije.

Žene 'strahuju' da prijave diskriminaciju

"Žene se prvo jave, prijave diskriminaciju, pa onda odustanu, kažu da će malo sačekati i razmisliti", pojašnjava predsjednik Saveza sindikata Republike Srpske Goran Stanković, koji ističe da problem diskriminacije nije samo vidljiv prilikom, već i nakon zapošljavanja.

"Ženama sa ugovorom na određeno vrijeme, kada zatrudne, poslodavac često ne produži ugovor. Formalno, razlog je isteka ugovora, ali trudnoća je stvarni uzrok, pa se radi o prikrivenoj diskriminaciji", kaže Stanković.

To je samo nastavak diskriminacije, koja se, prema njegovim riječima, može naslutiti već i kod intervjua za zapošljavanje.

"Na intervjuima se često postavljaju pitanja o bračnom statusu i planovima za trudnoću, što direktno utiče na odluku poslodavca. Mlade žene između 25 i 27 godina često budu odbačene zbog očekivanja trudnoće i porodiljskog odsustva", pojašnjava on.

Kaže da takve situacije utiču i na napredovanje, zbog čega žene rjeđe zauzimaju rukovodeće pozicije.

Žene imaju 'jednak' pristup, ali ih poslodavci ne zapošljavaju

Za Ljilju Lukić, programsku koordinatorku u Fondaciji "Lara" iz Bijeljine, rast procenta žena u ukupnom broju nezaposlenih je "samo dio zabrinjavajuće priče".

Istraživanje ove fondacije i organizacije "Info House" iz maja 2024. pokazalo je da je preko 50 procenata, od oko 300 ispitanica, doživjelo diskriminaciju na radnom mjestu. Dvije trećine njih nije prijavilo incidente zbog straha od otkaza i nepovjerenja u institucije.

"Žene, uglavnom, rade u niže plaćenim sektorima – trgovini, uslužnim djelatnostima – dok su im rukovodeće pozicije teže dostupne. Diskriminacija je često prikrivena: žene imaju pristup poslovima, ali ih poslodavci ne zapošljavaju", dodaje Lukić.

Pročitajte i ovo: Zašto svijetu treba više liderica?

Ona ističe kako je situacija "složenija" u javnim ustanovama, gdje rukovodeće pozicije često zavise od političkih odnosa, što dodatno otežava ženama pristup.

"Žene moraju žrtvovati mnogo da bi se probile u politiku ili došle na odlučujuće pozicije", zaključuje Lukić.

I Jo-Anne Bishop iz organizacije UN Woman nedavno je, na sajmu poslova u Sarajevu upozorila kako su žene u BiH i dalje nedovoljno zastupljene u radnoj snazi.

"Suočavaju se sa preprekama, kao što su nejednako raspoređene odgovornosti koje se tiču skrbi, ograničen pristup fleksibilnim poslovima i stalni stereotipi", navela je ona novinarima 17. septembra.

UN i brojne druge međunarodne organizacije godinama već upozoravaju na problem nezaposlenosti žena u BiH, koja je, procentualno, među najvišima u regiji i Evropi.

*Saradnja na tekstu Meliha Kešmer