U RS počinje kampanja za izbore čije je odlaganje moguće

U Republici Srpskoj 8. novembra počinje predizborna kampanja za izbor novog predsjednika ovog bosanskohercegovačkog entiteta. Više od 1,2 miliona birača imaju pravo glasa na izborima zakazanim 23. novembra, dok će kampanja trajati do 22. novembra, nakon čega slijedi izborna šutnja.

Centralna izborna komisija (CIK) BiH izbore je raspisala krajem avgusta, u jeku političke i ustavne krize koja je uslijedila nakon pravosnažne presude Miloradu Dodiku. Tom presudom mu je oduzet mandat predsjednika RS i zabranjeno obavljanje javnih funkcija u trajanju od šest godina.

Dodik, koji je osuđen zbog nepoštovanja odluka visokog predstavnika u BiH, izbjegao je zatvorsku kaznu od godinu dana plaćanjem novčane kazne od oko 18.000 evra.

Iako mu je zabranjeno političko djelovanje, Dodik i dalje ima aktivnu ulogu u političkim procesima. Upravo je on potpisao kandidaturu SNSD-a za predstojeće predsjedničke izbore, što je otvorilo brojna pitanja o njegovom uticaju na kampanju i sam izborni proces.

Čitajte: Pet stranaka i dva nezavisna kandidata u trci za predsjednika RS-a

Šta nije spremno za izbore?

Iz CIK-a BiH su za Radio Slobodna Evropa (RSE), naveli kako "za sada ide sve po planu u pripremi izbora". Imenovani su svi predsjednici i većina zamjenika biračkih odbora na biralištima u RS.

No, problem predstavlja javna nabavka za proces transporta izbornog materijala na koju je uložena žalba. Zbog toga je u CIK-u uputio urgenciju Kancelariji za razmatranje žalbi za što brže rješavanje ovog pitanja.

"Kašnjenje odgovora na žalbu moglo bi uticati na pomjeranje izbora", kažu u CIK-u na upit RSE da li postoji takva mogućnost ukoliko bude kasnio odgovor na žalbu.

Iz Kancelarije za razmatranje i rješavanje žalbi u postupku javnih nabavki BiH nisu odgovorili na upit RSE o tome kada bi postupak nabavke transporta za izborni materijal mogao biti riješen.

Odlukom Ustavnog suda BiH otklonjene 'pravne dileme' oko izbora u RS

Presudom Suda BiH Dodiku je prestao mandat, a Centralna izborna komisija BiH je u skladu s tim raspisala prijevremene izbore.

Konačnu potvrdu zakonitosti tog postupka dao je i Ustavni sud BiH, koji je 4. novembra odbacio apelacije Dodikove odbrane, koja je tražila odbacivanje presude i odluke o oduzimanju mandata.

Time su otklonjene sve pravne prepreke za održavanje izbora, a CIK je dobio potvrdu da je postupao u skladu sa zakonom.

Čitajte: Ustavni sud BiH odbio apelaciju Milorada Dodika

U međuvremenu, Narodna skupština RS imenovala je Dodikovu dugogodišnju savjetnicu Anu Trišić Babić za vršiteljicu dužnosti predsjednice entiteta.

Odluka je objavljena u Službenom glasniku 22. oktobra, čime je i formalno potvrđeno da Dodik više ne obavlja funkciju predsjednika RS.

Mandat Trišić Babić traje do izbora novog predsjednika.

Ko su kandidati za predsjednika RS?

Na izborima će učestvovati pet političkih stranaka i dva nezavisna kandidata.

U utrku za predsjednika RS idu Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorada Dodika, Savez za novu politiku, Srpska demokratska stranka (SDS), Ekološka partija RS i Lista Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića.

Kandidat SNSD-a je Siniša Karan, trenutni ministar u Vladi RS.

SDS je kandidovao banjalučkog profesora Branka Blanušu, koga su podržale vodeće opozicione stranke u RS.

Nezavisni kandidati su Slavko Dragičević i Igor Gašević.

Prethodno je Sud BiH 16. oktobra poslao dopis CIK-u u kojem obrazlaže presudu Miloradu Dodiku i traži da je CIK sprovede u potpunosti. U dopisu je navedeno da Dodik ne može obavljati nijednu dužnost u organima koji se finansiraju iz javnih sredstava.

Čitajte: Zabrana javne funkcije – znači li to i kraj Dodika kao predsjednika SNSD-a?

Iako Sud BiH citira zakone i Statut SNSD-a, ne navodi izričito zabranu vođenja stranke, već traži od nadležnih organa da sprovedu zakon.

CIK je naveo da je nenadležan, te dopis Suda BiH proslijedio Osnovnom sudu u Banjaluci. Banjalučki sud je potom tražio od CIK-a da precizira da li predlaže upis promjene podataka u registru političkih organizacija koji se odnose na SNSD.

CIK je ovaj zahtjev proslijedio Sudu BiH, od kojeg se još čeka odgovor.

Kazne za preuranjenu kampanju

Centralna izborna komisija BiH već je izrekla prve sankcije zbog kršenja Izbornog zakona. SNSD je 31. oktobra kažnjen sa 3.000 maraka (1.500 evra) zbog preuranjene kampanje načelnika Nevesinja Milenka Avdalovića, koji je putem lokalne televizije promovisao Sinišu Karana i pozvao birače da ga podrže.

CIK je utvrdio da je time prekršen član 7.1. Izbornog zakona BiH, koji zabranjuje kampanju prije zvaničnog početka.

Čitajte: Da li je kraj Dodikove ere?

Nekoliko dana kasnije, 5. novembra, SNSD je kažnjen i drugi put sa 3.500 maraka (1.750 evra), zbog izjava ministra Srđana Amidžića objavljenih na portalu javne Radio televizije Republike Srpske.

Kako se radi o ponovljenom prekršaju, kazna je bila viša.

Istog dana, CIK je kaznio i SDS sa 4.500 maraka (2.250 evra), te njihovog kandidata Branka Blanušu sa dodatnih 3.000 maraka (1.500 evra), zbog objave video izjave na Facebook stranici stranke.

SNSD je podnio prijavu protiv SDS-a, a sporni sadržaj mora biti uklonjen.

Jesu li osigurana sredstva za izbore?

Prijevremeni izbori koštaće oko 3,3 miliona evra, a sredstva su osigurana iz državnog Ministarstva finansija. CIK je donio odluke o nabavci elektronske opreme, štampanju izbornog materijala i zakupu prostora za Glavni centar za brojanje.

Biračka mjesta su određena i u inostranstvu – u ambasadama BiH u Beogradu, Beču, Berlinu i konzulatu u Minhenu.

Građani koji su se prijavili za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima, a za koje neće biti organizovano glasanje, moći će glasati putem pošte.

Čitajte: Bivši predsjednik Republike Srpske na službenom putu – ko to finansira?

Imenovana i posmatračka misija OEBS-a

Kancelarija OEBS-a za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR) otvorila je 28. oktobra posmatračku misiju u Banjaluci.

Misiju predvodi Matijas Orsi, a čini je 11 međunarodnih eksperata iz devet zemalja. Četiri regionalna analitičara biće raspoređena širom RS u dvočlanim timovima.

Misija će pratiti sve aspekte izbornog procesa – kampanju, rad izborne administracije, zakonske okvire i poštovanje osnovnih prava i sloboda.