Bosanci i Hercegovci kao 'čarobnjaci' u borbi sa svakodnevnim poskupljenjima

Građani Bosne i Hercegovine sve se teže nose sa svakodnevnim troškovima, dok inflacija i poskupljenja i dalje opterećuju kućne budžete.

"Snalazimo se kao čarobnjaci. Mislim da nije lako, posebno roditeljima sa djecom, školska godina, ljetovanje, potrošačko društvo generalno stvara jednu frustraciju kod ljudi, mladog svijeta, generacija koje stasavaju, jer većina svijeta ne može pratiti to", kaže Sarajlija Adnan za Radio Slobodna Evropa.

Inflacija je dosegla najviši nivo u posljednjih 13 mjeseci, cijene su za trećinu veće nego prije četiri godine, cijena hrane je za 50 posto viša. To je trenutna ekonomska realnost u Bosni i Hercegovini, koju pokazuju podaci Agencije za statistiku BiH.

Pročitajte i ovo:

Namjere i dometi 'zaključavanja' cijena u Federaciji BiHMinimalna plata u RS dovoljna samo za hranuJednokratna pomoć penzionerima u BiH 'nije dovoljna ni za pola zimnice'

Istovremeno, struja u dijelu entiteta Federacija BiH je poskupila od 1. septembra, dok se u Republici Srpskoj očekuju viši računi od 1. januara iduće godine.

Prosječne plate, koje iznose oko 800 evra, dovoljne su za pokrivanje polovine potrošačke korpe, koja predstavlja skup roba i usluga koje jedno prosječno domaćnistvo kupuje na mjesečnom nivou.

Poskupljenja i najave poskupljenja struje

Građani u dijelu Federacije BiH koje opslužuje Elektroprivreda BiH, od 1. septembra plaćaju struju skuplju za 6,85 odsto u prosjeku.

Uvedene su tri blok tarife, te cijena jednog kilovat-časa zavisi od ukupne potrošnje u mjesecu.

Ovo je drugo poskupljenje struje u posljednjih godinu dana. U avgustu prošle godine, računi za domaćinstva su u prosjeku bili veći za 10 odsto.

Računi korisnika Elektroprivrede Hrvatske zajednice Herceg-Bosne (HZHB), druge entitetske elektro kompanije, za sada ostaju nepromijenjeni.

Pročitajte i ovo: Bosni i Hercegovini prijeti energetski kolaps

U Republici Srpskoj struja je poskupila od 1. januara ove godine za 7,9 odsto.

Od početka januara naredne godine moguće je da poskupi mrežarina.

Pet distributera električne energije u Republici Srpskoj traži od regulatora da poveća cijenu mrežarine za 46 odsto. To će dovesti do rasta računa za struju za više od 20 odsto za prosječno domaćinstvo.

Predrag Klincov, portparol Elektrokrajine, jednog od pet distributera koji su tražili poskupljenje, kaže za RSE da je ovo minimalan zahtjev da bi ostali likvidni.

"Operatori distributivnog sistema, zbog nedovoljno odobrenih prihoda u tekućem tarifnom periodu su imali otežano funkcionisanje, posebno u okolnostima značajnog rasta svih poslovnih troškova, od nabavnih cijena, repromaterijala, opreme, energenata, do većih troškova rada u proteklom periodu", kazao je Klincov.

Regulatorna komisija za energetiku RS bi konačnu odluku o cijeni mrežarine trebalo da donese do kraja novembra.

Kako se snalaze Sarajlije i Banjalučani?

Među najugroženijim kategorijama su penzioneri. U entitetu Federacija BiH ih ima oko 460 hiljada, od toga više od 209 hiljada prima minimalnu koja iznosi oko 300 eura.

U drugom bh. entitetu, Republici Srpskoj, penziju prima 292 hiljade osoba, a minimalna penzija, za 15 godina radnog staža, iznosi oko 160 evra. Ne postoji javni podatak o broju penzionera koji je primaju.

Inflacija je pojela penziju, kaže Ramiz iz Sarajeva.

"Vi znate da penzije uvijek ostaju iste, inflacija je faktički pojela penziju, tako da je život jako težak, skoro neizdrživ. Kupuje se ono što se mora, to je ono najosnovnije, nema nikakvih odlazaka na neka putovanja, ljetovanja, u kafane, restorane, na neka kulturna zbivanja", kaže penzioner Ramiz iz Sarajeva.

Darije iz Sarajeva kaže "sve je skuplje, tako i struja".

"Samo da ne pretjeraju s cijenom, ako nam i penzije usklade, onda ćemo moći nekako. Može se još znači, čim šute, dobro je", govori Darije.

"Sve je skuplje, pa i struja", kaže Darije, penzioner iz Sarajeva.

Srednjoškolka Merjem živi sa roditeljima. Zbog toga se, kako kaže, ne brine toliko oko cijena, ali je svjesna da su previsoke.

"Hrana, i generalno sve, sva sredstva za život su skuplja. Npr. mi sad treba da idemo u školu, cijene pribora, generalno svega je jako puno otišlo. Nas je trenutno troje, svi idemo u školu, dvoje srednjoškolaca, jedan osnovac, i to stvarno treba, finansijska situacija da bude bolja", kazala je ona.

Sarajevska srednjoškolka Merjem ocjenjuje da je sve skuplje, od hrane pa nadalje.

Banjalučanka Divna kaže da su poskupljenja "na sve strane".

"Ja se pravo divim ko ima jednu platu ili minimalnu penziju, kako preživljava, jer mi moramo platiti sve obaveze, moramo kupiti nešto i unučićima, ako ništa. Kad gledate u prodavnicama te cijene, pa tražite nešto što je povoljno, da bi svima udovoljili, da bi imali, da bi mogli nekog dočekati, da bi mogli nekom nešto priuštiti, teško je", rekla je ona.

Božo tvrdi "poskupiće sve, džabe razmišljati".

"Ovdje ništa nije definisano. Čitav je sklop, pritisak veliki na ovu sirotinju, teško je biti pametan", rekao je on.

Udruženja potrošača: Građani ne mogu ispratiti poskupljenja

Iz udruženja potrošača u BiH poručuju da sve poskupljuje – režije, roba, usluge , a građani ne mogu pratiti taj rast.

Marin Bago, predsjednik udruženja "Futura" iz Mostara, kaže da ni dvije prosječne plate nisu dovoljne da jedna četvoročlana porodica pokrije sve troškove.

"Nedostaje vam nekoliko stotina maraka mjesečno, ako imate prosječna primanja, ako dvoje rade. To je vrlo nezahvalna situacija. U BiH dugo već traje taj odnos između prosječne plate i potrošačke korpe", istakao je Bago za RSE.

Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, u junu je prosječna plata u Bosni i Hercegovini iznosila oko 1.570 maraka ili 805 evra.

Bago: "Već duže vrijeme prosječna plata ne može da podmiri potrošačku korpu."

Za Bagu je rješenje da, zavisno od nadležnosti, različiti nivoi vlasti preuzmu subvencije za neke troškove.

"Npr. kulturu i sport, to je po Ustavu briga lokalne zajednice, a u nas je sve svedeno na plaćanje iz džepa roditelja za svoju djecu, ako želimo da se bave kulturom i sportom. To može preuzeti svaki grad, opština, kanton, mislim da se ima za to novca", smatra Bago.

Sva komunalna poskupljenja, struja, voda, sve na kraju pada na teret potrošača, kaže za RSE Murisa Marić, iz prijedorskog Udruženja za zaštitu potrošača "Don".

"Ovu uopštenu priču, o cijenama, pričaju ljudi koji apsolutno ne znaju koliki su im računi za struju, koliki im je račun za smeće, za vodu, zato su ih nije ni briga, jednostavno, njihova primanja su ogromna, i to zadovoljenje od 100, 200, 300, 500 maraka, to njima ništa ne znači", istakla je Marić.

Pročitajte i ovo: Mladi bježe iz BiH, starci gladuju dok penzijski fondovi jure rubom provalije

Ona podsjeća da u RS, ima značajan broj penzionera koji primaju minimalnu penziju, te da sa tim ne može da se preživi, jer im ostaje manje od deset maraka dnevno samo za hranu.

"Imamo 325 maraka, pa ćemo platiti električnu energiju, odvoz otpada, platićemo vodu, platićemo RTV taksu, platićemo komunalnu naknadu, što mjesečno svako od nas daje, neki troškovi. To naravno prelazi 100 maraka", izračunala je Murić.

Dodaje da situacija nije puno bolja ni sa onima koji primaju prosječnu penziju nešto manju od 700 maraka (350 evra), kao ni sa višečlanim porodicama.

Kako se kreću cijene?

Prema dostupnim podacima, od 2015. do početka 2021. godine cijene u BiH bile su, uglavnom, stabilne.

Nakon toga su počele rasti. Hrana je od 2021. skuplja za više od 50 odsto, a bezalkoholna pića preko 70 odsto, što je najveći rast među svim kategorijama.

U julu 2025. vrijednost potrošačke korpe u Federaciji BiH iznosila je oko 3.300 maraka, odnosno 1650 eura.

Potrošačka korpa u RS je vrijedila oko 2.750 maraka (oko 1.410 evra).

Broj zaposlenih osoba u BiH, u junu ove godine, iznosio je oko 853 hiljade.

Nema podataka o stopi zaposlenosti u ovoj godini.

Trenutno nema podataka ni o broju stanovnika, jer je posljednji popis u BiH bio 2013. godine.

Saradnja na tekstu: Aida Đugum, Gojko Veselinović