Oko 23 hiljade zaposlenih u bh. institucijama bez povećanja plata, država na 'optuženičkoj klupi'

Oko 23.000 zaposlenih u državnim institucijama uskraćeno je za oko 25 miliona maraka (12,7 miliona evra) zbog neispunjenog obećanja o povećanju plata, budući da BiH još uvijek nema usvojen budžet za 2025. godinu.

Budžet je trebao biti predložen u oktobru prošle godine i na snazi od 1. januara. No, zbog političkih neslaganja, BiH je na privremenom finansiranju već devet mjeseci.

To je razlog zbog kojeg su sindikati radnika državnih službi i institucija podnijeli krivične prijave protiv članova Predsjedništva BiH i Savjeta ministara BiH.

Osim novca za državne službenike, trenutno je neizvjesno i održavanje opštih izbora u zemlji u 2026., jer Centralna izborna komisija (CIK) ta sredstva mora imati odobrena najkasnije do kraja godine.

Budžet je postao političko oružje i oko sprovođenja prijevremenih izbora u RS-u za predsjednika u novembru ove godine, nakon oduzimanja mandata Miloradu Dodiku.

Upitna su i sredstva za sedam institucija kulture na državnom nivou, koje bez državne pomoći stavljaju ključ u bravu. Bez budžeta se ne mogu pokretati novi projekti, ograničene su nove investicije, reforme i zapošljavanja i EU integracije.

Iz Državnog tužilaštva u odgovoru na upit RSE su rekli da je prijava zaprimljena, te da će "nakon uvida postupajući tužilac poduzeti radnje u cilju provjera osnovanosti navoda iz prijave".

Hitna sjednica na kojoj će se ponovo raspravljati o budžetu zakazana je za utorak, 23. septembar.

BiH je u prethodnih 25 godina državni budžet na vrijeme usvojila samo pet puta i to 2004., 2005., 2006., 2007. i 2012. godine.

Bez budžeta nema povećanja plata u javnoj upravi?

Tri državna sindikata radnika podnijela su krivične prijave protiv odgovornih lica u institucijama BiH zbog nesavjesnog rada u službi.

Prijave su protiv ministra finansija Srđana Amidžića, predsjedavajuće Vijeća ministara Borjane Krišto i članova Predsjedništva BiH.

Zaposleni tvrde da trpe, jer se nova osnovica plata od 631,50 maraka (332.60 evra) koju je Savjet ministara usvojio za 2025., još ne primjenjuje. Trenutna osnovica iz 2024. je 600 maraka (306 evra).

Pročitajte i ovo: Bosanci i Hercegovci kao 'čarobnjaci' u borbi sa svakodnevnim poskupljenjima

"Obzirom na rast troškova života, inflaciju i ostalo, mi zaposleni Uprave za indirektno oporezivanje, konkretno kao i u ostalim državnim institucijama, smo zapravo oštećeni za onaj iznos koji smo i zaradili", kaže za Radio Slobodna Evropa Ana Mrnjavac predsjednica Sindikata radnika Uprave za indirektno oporezivanje (UIO), koji je jedan od podnosilaca krivične prijave.

Ona kaže da su radnici državnih institucija i službi izgubili oko 25 miliona maraka (12.7 miliona evra) zbog neusvajanja budžeta, te da su nadležni prekršili sve zakonske rokove.

Budžet u BiH političko, a ne ekonomsko pitanje

Budžet BiH se planira na osnovu trogodišnjeg plana, takozvanog Dokumenta okvirnog budžeta.

U BiH se do ovog plana dolazi pregovorima između političkih struktura u zemlji, podjelama sredstava po ministarstvima, koliko će ko dobiti, kaže ekonomista Marko Đogo.

Prema njegovim riječima budžeti su, prije svega, političko pitanje.

"Kako u BiH po raznim osnovama nema saglasnosti, tako i oko budžeta i to je samo prelamanje raznih interesa preko budžeta zbog čega je on često ranije bio u blokadi", ističe Đogo.

On poručuje da se budžet BiH ne sastavlja sa dugoročnim planom razvoja već potrošnje.

"Sve se svede na to, ovo je moje-ovo je tvoje. Nema nikakve logike, dinamike, prosperiteta od takvog načina", pojašnjava Đogo.

'Ping pong' institucija oko budžeta

Skoro godinu dana traju prebacivanja odgovornosti između Savjeta ministara BiH i Predsjedništva BiH oko budžeta.

S jedne strane je Savez nezavisnih socijaldemokrata Milorada Dodika, koji ima člana Predsjedništva BiH i dva ministra u Vijeću ministara. S druge su "Trojka" — vladajuća koalicija iz Federacije BiH (SDP, NIP i Naša stranka).

Predsjedništvo BiH predložilo je 19. avgusta budžet za 2025. godinu u iznosu od oko 800 miliona evra. Za budžet su glasali članovi Predsjedništva BiH iz Federacije BiH, Željko Komšić i Denis Bećirović, dok je protiv bila Željka Cvijanović iz Republike Srpske.

Za nju je neprihvatljivo finansiranje državnih institucija kulture, dodatni novac za Oružane snage BiH, te novac za državnu televiziju.

Prethodna dva prijedloga budžeta bila su neprihvatljiva za članove Predsjedništva iz Federacije BiH, jer je državno ministarstvo finansija, na čijem je čelu Srđan Amidžić iz Dodikovog SNSD-a, zahtijevalo da se sredstva koriste za izmirenje entitetskog duga Republike Srpske prema slovenskoj firmi Viaduct od oko 57 miliona evra.

U međuvremenu, BiH je izmirila dug, nakon što je visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit, koristeći Bonska ovlaštenja, sredinom jula donio odluku kojom je naložio isplatu duga "Viaductu", što je početkom augusta i učinjeno.

Pročitajte i ovo: Propao pokušaj usvajanja budžeta u Parlamentu BiH, od Predsjedništva zatražena dorada

Predstavnički dom Parlamenta BiH vratio je 1. septembra prijedlog na doradu u Predsjedništvo BiH, uz zaključak da nije analitički i sadržajno strukturiran, te da ne može biti realizovan.

Pročitajte i ovo: Predsjedništvo BiH zatražilo budžet od Vijeća ministara u roku od pet dana

Predsjedništvo je nakon sjednice 10. septembra zaključcima zadužilo Savjet ministara BiH da u roku od pet dana pripremi i dostavi im dorađen Zakon o budžetu institucija za ovu godinu. Za ove zaključke ponovo su glasali članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Denis Bećirović, dok je Željka Cvijanović bila protiv.

Savjet ministara BiH je na sjednici 17. septembra konstatovao da su izvršili sve zakonske procedure i da Predsjedništvo sada treba Prijedlog budžeta poslati Predstavničkom domu Parlamenta BiH na dalje postupanje.

Zatezanje oko prijevremenih izbora za predsjednika RS

Centralna izborna komisija BiH (CIK) je 28. avgusta 2025. donijela odluku o raspisivanju prijevremenih izbora za predsjednika RS, nakon što je Miloradu Dodiku pravosnažno oduzet mandat.

Ministarstvo finansija i trezora BiH i nadležne institucije za izvršenje budžeta trebali su do 12. septembra doznačiti 6,4 miliona maraka (oko 3,1 milion evra) iz budžeta za sprovođenje izbora.

Ministar finansija BiH Srđan Amidžić (SNSD) odbio je da potpiše odluku o transferu sredstava CIK-u, te je zakonski rok za to istekao.

Njegov zamjenik Muhamed Hasanović (SDP) je preuzeo odgovornost u skladu sa zakonom i potpisao odluku, ali Amidžić odbija da ovjeri dokument službenim pečatom, čime se blokira njegovo provođenje.

Zbog toga CIK ne može pokrenuti postupke javnih nabavki dok sredstva ne budu osigurana, što direktno ugrožava održavanje izbora u zakazanom terminu.

Pročitajte i ovo: Još nije odobren novac za izbor Dodikovog nasljednika na mjestu predsjednika RS

Šta još predviđa budžet?

U Prijedlogu zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obveza BiH za 2025. godinu, koje je pripremilo Predsjedništvo BiH, planirana su sredstva iznosu od oko 800 miliona evra.

Sam dokument nije dostupan javnosti, pa se ne zna ni na šta će se i u kojem iznosu trošiti sredstva.

Poznato je da budžet predviđa novac za finansiranje sedam državnih institucija kulture od 12 miliona maraka (6.13 miliona evra), poput Zemaljskog muzeja, Historijskog muzeja, Nacionalne i univerzitetske biblioteke, te Umjetničke galerije BiH.

Pročitajte i ovo: Nebo, budžet i strana pomoć BiH u blokadi

Status tih institucija godinama je neriješen. Vlasti u BiH nikada nisu preuzele osnivačka prava i obavezu da ih budžetski finansiraju. Opstajale su, uglavnom, prijavljujući se na javne pozive institucija na raznim nivoima vlasti.

Visoki predstavnik Christian Schmidt (Kristijan Šmit) ranije je zatražio da se to zakonski uredi.

Ovo pitanje je sporno za predstavnike državne vlasti iz RS-a, jer smatraju da je kultura u nadležnosti entiteta.

Predviđeno je i povećanje izdvajanja za Oružane snage BiH od oko 28 miliona maraka (oko 14 miliona evra), koji uključuju opremanje i nabavku naoružanja.

U okviru budžeta je i novac koji treba da se izdvoji za isplatu duga BHRT-a Evropskoj mreži emitera (EBU) u iznosu od oko 20 miliona maraka ( oko 10 miliona evra).

Pročitajte i ovo: Šta se zna o prodaji imovine državne televizije BiH?

Dug datira još iz 2007. godine, a BHRT je pod sankcijama EBU-a od 2017. zbog neizmirenih obaveza. EBU je zaprijetio blokadom računa BHRT-a i pljenidbom imovine, što bi moglo ugroziti rad ove javne medijske kuće.

Predstavnici u državnoj vlasti iz RS odbijaju da uopšte raspravljaju o ovoj temi.

Budžet bi trebao da uključuje i sredstva za sprovođenje i organizaciju opštih izbora 2026. godine.

Visoki predstavnik Christian Schmidt je 17. jula 2025. donio odluku kojom se iz dobiti Centralne banke BiH izdvaja 112 miliona maraka (oko 56 miliona evra) za digitalizaciju izbora, čime je obezbjedio vanbudžetska sredstva za modernizaciju izbornog procesa.

Da bi izbori 2026. bili održani u skladu sa planom i uz primjenu novih tehnologija, BiH mora osigurati i budžetska sredstva najkasnije do kraja 2025. godine, a CIK ih mora imati na raspolaganju do marta 2026.

Pročitajte i ovo: Pet zašto o aktuelnoj krizi u BiH