Bugarski parlament je u petak usvojio zakonske izmene kojima se velika rafinerija Lukoil na istoku zemlje stavlja pod državnu kontrolu posle američkih sankcija ruskom naftnom gigantu.
SAD su prošlog meseca uvele sankcije protiv dva najveća ruska proizvođača nafte - državnog Rosnjefta i privatnog Lukoila – u pokušaju da izvrše pritisak na ruskog predsednika Vladimira Putina da prihvati pregovore o završetku rata u Ukrajini.
Čitajte: Švajcarski Gunvor odustao od kupovine ruskog Lukoila u inostranstvuLukoil je u Bugarskoj vlasnik postrojenja Neftohim, najveće naftne rafinerije na Balkanu, u crnomorskom gradu Burgasu, od 1999. godine. Lukoil-Neftohim je takođe najveća bugarska kompanija.
Američke sankcije, koje stupaju na snagu 21. novembra, "efektivno će dovesti do obustave rada rafinerije... zbog odbijanja svih ugovornih strana da izvrše plaćanja kompanijama koje pripadaju Lukoilu", navodi se u nacrtu zakona koji je predložila vladajuća koalicija u Bugarskoj.
Prema tom dokumentu, može se imenovati poseban upravnik koji će ostvarivati pravo glasa akcionara. Upravnik bi mogao da proda akcije novom vlasniku, uz odobrenje vlade.
Zakon je usvojen izuzetno brzom procedurom, samo u roku od nekoliko sati. Zakonski amandmani su dodatno dodati na dnevni red, a zatim su izglasani bez rasprave oko 30 sekundi u parlamentarnom odboru za energetiku. Usledilo je ekspresno usvajanje u plenarnoj sali – i u prvom i u drugom čitanju.
Tokom debate, poslanici opozicije optužili su predlagače zakona da žure s njegovim donošenjem.
Takođe su osudili pravo posebnog upravnika da proda akcije rafinerije, navodeći da bi to moglo dovesti do pravnih postupaka protiv Bugarske.
Prošle nedelje, bugarski poslanici su usvojili privremena ograničenja na izvoz naftnih derivata, uključujući i u druge članice Evropske unije, kako bi osigurali dovoljne zalihe nakon poslednjih američkih sankcija ruskom energetskom sektoru.
Rafinerija nafte Lukoil-Neftohim, 17. mart 2022.
Zabrana obuhvata izvoz naftnih derivata, uključujući dizel i avionsko gorivo.
Izuzeci su dozvoljeni za punjenje i pretovar lokalnih i stranih brodova i aviona gorivom, kao i za snabdevanje unutar EU oružanim snagama NATO-a ili oružanim snagama članica EU kada je to povezano sa zajedničkom bezbednosnom i odbrambenom politikom bloka.