Kiril Nisanbajev je posle završetka vojne službe u rodnom Kazahstanu u jesen 2023. otišao u Rusiju da radi.
Njegov rodni grad Rudni nalazi se nešto manje od 100 kilometara od Rusije i nije neuobičajeno da tamošnji meštani traže posao u susednoj zemlji.
Samo nekoliko meseci kasnije, Nisanbajev je pozvao svoju porodicu iz centra za pritvor migranata u ruskom gradu Čeljabinsku, gde je radio u fabrici.
"Rekao je da je pritvoren u vezi s pljačkom. Rekao mi je da su ga ruski oficiri u pritvorskom centru tukli i primorali da potpiše ugovor (za borbe u Ukrajini)", rekla je za RSE Kamila, sestra bliznakinja Nisanbajeva.
Prema Kamilinim rečima, Nisanbajev je rekao svojoj porodici da su ruski oficiri mučili pritvorenike i pretili im kako bi ih naterali da potpišu ugovor s ruskim Ministarstvom odbrane za odlazak u rat.
U martu 2025. godine, Nisanbajev je ubijen na bojištu u Donjeckoj oblasti u Ukrajini. Međutim, tek u junu je njegova porodica saznala za njegovu smrt.
Kamila je rekla da je porodica morala da donese tešku odluku da sahrani Nisanbajeva u Čeljabinsku jer su kazahstanske vlasti pokrenule krivični postupak protiv njega zbog optužbi da je bio plaćenik.
Kiril Nisanbajev u centru za pritvor migranata u Čeljabinsku, Rusija, 2024. godine
"Policija u Rudniju nam je rekla da će, ako donesemo telo kući, biti pokrenuta istraga protiv cele porodice i da će to trajati najmanje godinu dana", rekla je Kamila. "Policija nam je rekla: 'Bolje da ga sahranite u Rusiji i pošaljete nam fotografske dokaze, kako bismo se uverili da niste prokrijumčarili telo u Kazahstan.'"
Kazahstan i druge zemlje centralne Azije su više puta upozoravale svoje građane da ne učestvuju u ruskom ratu u Ukrajini, upozoravajući ih da će se suočiti s optužbama da su plaćenici.
Međutim, Rusija nastavlja da regrutuje državljane zemalja centralne Azije kako bi popunila iscrpljene redove svojih snaga u Ukrajini. U Rusiji žive milioni migrantskih radnika iz bivšeg sovjetskog regiona.
Preživeli, rođaci regruta i aktivisti za ljudska prava kažu da ruske vlasti koriste razne metode – od primamljivih ponuda do mučenja i pretnji – da bi regrutovale migrante i osuđenike iz centralne Azije.
Hiljade 'plaćenika'
Tačan broj ljudi iz centralne Azije koji su se pridružili ruskoj vojsci u Ukrajini nije poznat.
Projekat koji je pokrenula Ukrajina "Želim da živim" – koji nudi platformu ruskim vojnicima da se bezbedno predaju ukrajinskim snagama – procenjuje njihov broj na nekoliko hiljada. Projekat je često objavljivao, kako navodi, spiskove stranih plaćenika.
Ukrajinski projekat je saopštio da je početkom 2025. dobio spiskove s imenima više od 2.000 uzbekistanskih državljana i više od 930 Tadžikistanca koji se bore uz ruske trupe.
U julu je projekat tvrdio da je samo u prvih šest meseci ove godine 529 kazahstanskih državljana i 327 kirgiskih državljana potpisalo ugovore s ruskim Ministarstvom odbrane za borbe u Ukrajini.
Regrutovanje kirgiskih državljana drastično je povećano, navodi projekat. Prema njegovim podacima, broj Kirgiza koji su pod ugovorom u ruskoj vojsci u 2023. i 2024. bio je ukupno oko 360. U aprilu je Biškek saopštio da su njegove bezbednosne službe privele četiri osobe, uključujući zaposlenog u ruskoj vladinoj agenciji, zbog sumnje da su regrutovali kirgiske državljane za borbe u okviru ruske vojske.
Projekat "Želim da živim" nije pružio spisak građana Turkmenistana, ali je nedavno objavio da ruski komandanti sprečavaju najmanje 68 turkmenskih plaćenika da odu iz Ukrajine pošto su im istekli ugovori.
RSE nije mogao nezavisno da proveri imena i brojeve koje je objavio ukrajinski projekat.
Migracijski centar Saharovo u Moskvi, arhivska fotografija
Kijev navodi da su se "plaćenici" iz drugih delova bivšeg Sovjetskog Saveza, kao i iz Kine, Pakistana, Indije i nekih afričkih zemalja, pridružili ruskim snagama u Ukrajini.
'Otpisujemo ti kredit ako odeš u rat'
Postoje široko rasprostranjeni izveštaji i tvrdnje da ruske vlasti od početka invazije u februaru 2022. targetiraju pritvorenike i osuđenike iz centralne Azije kako bi ih regrutovale u rusku vojsku.
Ruska policija je intenzivirala racije usmerene na migrante na radnim mestima, u studentskim domovima i džamijama.
Policija privodi nedokumentovane migrante i one koji su uhvaćeni s isteklim dozvolama za boravak ili rad i prete im hapšenjem i deportacijom, kažu očevici, aktivisti i rođaci.
Jusuf, migrantski radnik iz Uzbekistana, rekao je za RSE da je priveden u Moskvi tokom racije u aprilu.
Jusuf, koji se predstavio samo imenom, rekao je da su mu policijaci otvoreno rekli da mora da se pridruži ruskim trupama u Ukrajini.
"Rekao sam im da sam državljanin Uzbekistana i da nisam obavezan da služim u ruskoj vojsci. Zatim su proverili moja dokumenta i otkrili da imam kredit u ruskoj banci", rekao je Jusuf i dodao da je usledila ponuda: "Otpisaćemo ti kredit i ići ćeš da se boriš".
"Istovremeno, dva puta su me udarili palicama…. Zgrabili su me za vrat i pritisnuli me uza zid", rekao je Jusuf.
On je rekao da je na kraju pušten pošto je rekao policajcima da će se žaliti uzbekistanskoj ambasadi.
Regrutovanje osuđenika
U severnoj tadžikistanskoj provinciji Sugd, jedna žiteljka je rekla za RSE, pod uslovom da joj se ne navodi ime, da je njen 37-godišnji rođak regrutovan iz ruskog zatvora da se bori u Ukrajini. Ona je rekla da njen rođak služi zatvorsku kaznu od 2019. godine zbog pljačke.
"Vratio se u Sugd posle šest meseci borbi u Ukrajini. Rekao je da mu je krivični dosije obrisan i da je takođe dobio novac za odlazak u rat", rekla je ona. "Srećni smo što je na slobodi, ali nisam sigurna da li je to dobro za društvo."
Od početka rata, Rusija je regrutovala desetine hiljada zatvorenika u zamenu za uslovni otpust i novac. Među njima je bilo mnogo državljana zemalja centralne Azije.
Višestruki iskazi zatvorenika, njihovih rođaka i grupa za ljudska prava sugerišu da su ruski zvaničnici učinili zatvorske uslove nepodnošljivo surovim i nehumanim kako bi izvršili pritisak na zatvorenike da se pridruže vojsci.
"Mislim da ljudi ne bi trebalo da idu u Rusiju. Mnogi ljudi odlaze u Rusiju po sopstvenom nahođenju, a zatim se žale na ono što im se dogodilo", kaže Kamila, dok tuguje zbog smrti svog brata blizanca u Ukrajini. "Upozoravam ih da izbegavaju odlazak u Rusiju."