Iako je predsjednica Evropske komisije (EK) Ursula fon der Lajen 14. oktobra pozvala Crnu Goru da imenuje nedostajuće sudije Ustavnog suda, Skupština koja je o tome odlučivala istog dana, nije izabrala nijednog.
Naime nijedan od tri predložena kandidata nije dobio dovoljan broj glasova.
Poslanici su glasali o Mirjani Radović, Jovanu Jovanoviću, i Mirjani Vučinić, koju je predložio predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
Za izbor u prvom krugu je bila potrebna podrška 54 poslanika odnosno dvije trećine od ukupno 81 poslanika u parlamentu.
Parlamentarna većina ima 52 poslanika što znači da su im za izbor trebala i dva opoziciona glasa. Međutim ni svi poslanici vlasti, uključujući šest poslanika Bošnjačke stranke, nijesu podržali predložene kandidate.
Premijer Milojko Spajić i predsjednica EK Ursula fon der Lajen. Tivat, 14. oktobar 2025.
U drugom krugu biće dovoljna podrška 49 poslanika a glasanje će biti ponovljeno najranije za mjesec dana.
Većinu u Skupštini čine Pokret Evropa sad (PES) premijera Milojka Spajića, partije nekadašnjeg proruskog Demokratskog fronta, Demokrate, albanske partije i Bošnjačka stranka.
Premijer Spajić je podržao stav fon der Lajen da će "postavljanje svih sudija Ustavnog suda ojačati demokratiju u Crnoj Gori", naglasivši da očekuje brz izbor nedostajućih sudija.
Ustavni sud je na ivici kvoruma jer od predviđenih sedam trenutno ima četiri sudije.
Uz to, krajem godine jednom sudiji ističe mandat, pa će Sud ostati bez kvoruma za odlučivanje.
Zašto Bošnjačka stranka nije podržala kandidate
Bošnjačka stranka nije podržala predložene kandidate jer njen kandidat nije izabran na Ustavnom odboru, što je uslov da bude kandidat o kome se izjašnjava Skupština.
"Kandidat kog je predložila BS na Ustavnom odboru je imao najbolje reference. Uz to, taj kandidat je i pripadnik manje brojnog, bošnjačkog naroda. Ja postavljam pitanje da li je to što je pripadnik bošnjačkog naroda uticalo na to da ne bude izabran", kazao je poslanik Jasmin Ćorović.
Čitajte: Nacionalnost - prečica do Ustavnog suda Crne GorePoslanik Spajićevog Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić je rekao da se mora imati u vidu da je Crna Gora građanska država.
"Kada glasamo, treba da se vodimo državnim interesima, i interesima svih građana Crne Gore, bez obzira na nacionalnu i vjersku pripadnost", rekao je Čarapić.
Iz Bošnjačke stranke su Čarapiću poručili da nijesu predloženi najbolji kandidati.
"Nijesu predloženi najbolji. I manje brojni narodi su građani ove države. Mi imamo prava. I mi sa našim pravima sigurno nećemo trgovati", kazao je Ćorović.
Iz najjače opozicione Demokratske partije socijalista (DPS) koji u parlamentu imaju 17 poslanika su poslanicima većine zamjerili što se nijesu konsultovali sa opozicijom.
"Da ste htjeli da razgovarate, pozvali biste nas i rekli izvolite ovo je naša ponuda, da dođemo do 54 poslanika, ili više za izbor sudija. Pošto vam to nije bitno i pošto ste odlučili da izolujete iz tog procesa 100.000 građana koji nas glasaju, srećno Vam bilo", rekao je poslanik DPS Danijel Živković.
Njegov partijski kolega Andrija Nikolić je kazao da se Crna Gora nalazi u krizi i da je za neizbor sudija odgovorna parlamentarna većina.
"Nema dogovora u vladajućoj većini. Ulazimo u anarhiju, jer nema više pritužbe građana koja se može ispitati na Ustavnom sudu", rekao je Nikolić.
Čitajte: Ustavni sud Crne Gore pred urušavanjem, tvrdi predsjednik Jakov MilatovićMilatović tvrdi da većina nastavlja DPS politiku
I predsjednik države Jakov Milatović je kritikovao parlamentarnu većinu.
On je kazao da je očigledna želja da Ustavni sud bude zarobljen kako ne bi donosio odluke "o totalnoj rasprodaji koju sprovodi parlamentarna većina" nastavljajući politiku Demokratske partije socijalista (DPS) iz prošlosti.
Milatović smatra da se država mjesecima suočava sa tihim urušavanjem institucija, ocjenivši da je na sceni namirivanje interesa pojedinaca i partija.
"Da li biramo po znanju, ili po poslušnosti? Da li želimo Ustavni sud koji brani Ustav, ili sud koji brani interese pojedinaca i njihovih partija", rekao je Milatović.
Milatović već duže kritikuje poteze Vlade i stranka parlamentarne većine.
On i premijer Spajić su skoro dvije godine u političkom konfliktu zbog čega je Milatović 2024. napustio pokret Evropa sad koji su zajedno osnovali, dvije godine ranije.
Obojica su karijeru počeli su kao ministri u prvoj Vladi formiranoj nakon smjene trodecenijske vladavine Mila Đukanovića, avgusta 2020.
Blagota Mitrić, nekadašnji predsjednik Ustavnog suda
'Svak hoće svog kandidata'
Nekadašnji predsjednik Ustavnog Suda Blagota Mitrić ocjenjuje da sudije nijesu izbarane zbog sukoba političkih interesa vladajućih partija.
"Svak hoće svog kandidata da ima za sudija u Ustavnom sudu", kazao je Mitrić za Radio Slobodna Evropa.
"Politika bira a oni samo izvršavaju", kazao je Mitrić, koji dodaje da nije lako obezbijediti dvotrećinsku podršku parlamenta za izbor sudija.
On smatra i da nijedan od predloženih kandidata kao ni aktuelne sudije u ovom i prethodnim mandatima nemaju legitimitet za tu funkciju.
"Niko od njih pored stručnih referenci nema naučni legitimitet. Zato što niko od tih kandidata i sudija, već skoro dvadeset godina, ne ispunjava osnovni ustavni uslov. A to je da, pored opštih uslova, mora da bude istaknuti i ugledni pravnik i da ima naučni legitimitet".
Mitrić smatra da na Pravnom fakultetu državnog Univerziteta postoji nekoliko mladih profesora, koji zadovoljavaju sve kriterijume da budu sudije Ustavnog suda:
"Ali džaba - ti kandidati nijesu ni predloženi zbog zbog političke trgovine".
Čitajte: Fajon: Izabrati ustavne sudije ili će Crna Gora 'skrenuti od evropskog puta'Druga ustavna kriza
Ovo je je druga ustavna kriza u Crnoj Gori od sredine 2022. godine.
Tada je Ustavni sud bio u blokadi jer je imao troje od predviđenih sedam sudija.
Zbog toga su Evropska unija i Sjedinjene Američke Države apelovale da se deblokira Ustavni suda, bez koga se nijesu mogli održati izbori.
Do političkog dogovora za izbor sudija je došlo 2023. nakon što je ministarka vanjskih poslova Slovenije Tanje Fajon upozorila na mogućnost prekida pristupnih pregovora sa EU.