"Danas u Crnoj Gori imamo razoren i devastiran bezbjednosni sistem," ocijenio je bivši direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Boro Vučinić.
On je komentarisao navode bivšeg crnogoskog premijera Zdravka Krivokapić da u Crnoj Gori nesmetano djeluje Bezbjednosno-informativna agencija Srbije (BIA).
Krivokapić je bio na čelu prve vlade nakon smjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića 2020.
Vlast je tada preuzela koalicija prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta, Demokrata i pokreta URA.
Krivokapić je smijenjen nakon godinu i po, 2022.
"Očigledno da je u pitanju zakašnjela spoznaja geopolitičkih prilika bivšeg premijera, koji tek sad vidi ono što je mnogima već odavno bilo jasno što se dešava sa Crnom Gorom", kaže Vučinić za Radio Slobodna Evropa.
Što je rekao bivši crnogorski premijer
Zdravko Krivokapić je gostujući na televizijama Vijesti i ETV kazao da je predsjednike vlade i države Milojka Spajića i Jakova Milatovića upozoravao na djelovanje srpske tajne službe i širenja koncepta "srpskog sveta".
"Najveće ometanje im vrši BIA i 'srpski svet'", kazao je on, dodajući da oni danas u Crnoj Gori djeluju "nesmetano".
Pročitajte i ovo: 'Srpski svet' iz Crne Gore o obaranju granicaMeđutim, ističe da mu njih dvojica - koji su bili ministri u njegovoj Vladi - nisu vjerovali.
Pojasnio je da informacije nakon odlaska s vlasti dobija, između ostalog, od bivših srpskih i izraelskih obavještajaca, dva beogradske profesora i dvije osobe iz Njemačke "koje imaju izuzetne podatke".
Kao primjer djelovanja BIA naveo je nedavni događaj na sjeveru Crne Gore koji je izazvao velike tenzije - postavljanje a potom sklanjanje u hramove Srpske pravoslavne crkve spomenika zločincu iz Drugog svjetskog rata Pavlu Đurišiću.
"'Srpski svet' ne miruje i BIA je imala mogućnost da to realizuje posredstvom određenog broja ljudi i, naravno, sveštenstva (SPC). Za sve to je trebalo da zna ANB, koja ili je znala ili nije reagovala. Trebalo je da zna Uprava policije, koja je trebalo da preventivno djeluje", rekao je on.
On nije odgovorio na upit RSE da pojasni iznijete ocjene o angažovanju srpske obvještajne službe u Crnoj Gori.
Sporni susret Krivokapića sa zvaničnikom BIA
Sagovornici RSE Predrag Petrović i Marko Banović napominju da se sam Krivokapić dok je bio premijer - bez znanja javnosti - sastajao sa drugim čovjekom srpske tajne službe Markom Parezanovićem.
Fotografije susreta podijelili su prosrpski mediji, nakon što je Krivokapić 2022. kazao da se Srbija miješala u izbore u Crnoj Gori.
Marko Parezanović i Aleksandar Vulin, bivši direktor BIA
Opozicija je tada tražila od premijera objašnjenje šta je bio razlog sastajanja sa srpskim obavještajcem koji je "glavni ruski agent u Srbiji".
Premijer nije odgovorio na te zahtjeve.
"To je dodatno pojačalo percepciju o prisustvu i uticaju srpske službe bezbjednosti u unutrašnjim pitanjima Crne Gore", kazao je Banović, analitičar Digitalnog forenzičkog centra Crne Gore (DFC).
Zvaničnik BIA je u jednom provladinom srpskom mediju opisan kao neko ko je mnogo učinio za srpske interese u Crnoj Gori.
'BIA oruđe u rukama vlasti u Beogradu'
Nije neuobičajno za obavještajne službe da su zainteresovane za okruženje, ali je problem ukoliko se miješaju u politički život u tim zemljama, pojašnjava direktor istraživanja u Beogradskom centru za bezbjednosnu politiku Predrag Petrović.
Ističe da u Crnoj Gori - u kojoj se gotovo trećina stanovništva na posljednjem popisu stanovništva izjasnila kao Srbi - ima više prosrpskih partija.
Direktor istraživanja u BCBP Predrag Petrović
"Teško je odvojiti uticaj politike vlasti u Beogradu u odnosu na prosrpske partije u Crnoj Gori. I uticaj BIA na te partije. To ide jedno s drugim. Pogotovo što je BIA postala oruđe u rukama sadašnje vlasti u Beogradu".
Na pitanje RSE da li srpska tajna služba djeluje slobodnije od kako su na vlasti došle prosrpske partje, Petrović odgovora potvrdno.
Ističe i da se preko srpskog uticaja u Crnoj Gori širi i ruski uticaj, jer se njihovi interesi u "velikoj mjeri preklapaju".
U tom kontekstu, kao indikativnu ocjenjuje smjenu Sava Kentere 2022. sa čela crnogorskog ANB-a u momentu kada je radio na suzbijanju ruskog uticaja u zemlji.
Da se BIA dovodi u vezu sa širim pitanjem "malignog uticaja Srbije kroz bezbjednosne i političke strukture", ocjenjuje i analitičar DFC-a Marko Banović.
Marko Banović, analitičar DFC-a
"Analize ukazuju da se taj uticaj najčešće usmjerava preko grupa i pojedinaca koji su blisko vezani sa SPC. Kroz djelovanje grupa i pojedinaca, BIA ima potencijalnu ulogu u koordinaciji ili podršci procesima koji se karakterišu kao hibridno djelovanje", pojašnjava Banović za RSE.
Takve aktivnosti po pravilu ostaju ispod radara javnosti, ali doprinose klimi sumnji i tinjajućih tenzija unutar službi.
Kredibilitet 'porozne službe'
Boro Vučinić, koji je bio direktor crnogorske Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) od 2012. do 2015, kaže da je i tada bilo pokušaja miješanja srpskih službi, ali "ni pribiližno sa onim što se sada dešava".
"A što je postalo očigledno nakon promjene vlasti 2020. dolaskom novog menadžmenta u bezbjednosnim institucijama, koji nije doživljavao ideju 'srskog sveta' ali i niz drugih, kao što je maligno djelovanje ruskih službi kao opasnost po crnogorsku nacionalnu bezbjednost".
Boro Vučinić, bivši ministar odbrane i direktor ANB-a
To je dovelo do "poroznosti" crnogorske službe i smanjenja njenog kredibiliteta među ostalim članicama NATO, na najniži nivo.
"Rezultat je bio veoma ograničena međunarodna saradnja. Prije svega potpuno limitirana razmjena povjerljivih informacija sa saveznicima, bez kojih se ozbiljan rad te službe ne može zamisliti".
Podsjeća da je zadatak ANB-a da prikuplja, analizira, razmjenjuje i štiti podatke od značaja za sprječavanje aktivnosti protiv Crne Gore i da o tome izvještava članove Savjeta za odbranu i bezbjednost, trojicu predsjednika – Vlade, Skupštine i države.
To tijelo donosi odluke važne za nacionalnu bezbjednost.
U tom tijelu je i sam Krivokapić bio dio trojke koja je, po definiciji, od službi trebalo da dobija informacije od značaja za nacionalnu bezbjednost.
"Veliki je problem ako ih nije dobijao. Još je veći ako ih je imao, a tada im nije pridavao adekvatan značaj. I tek danas uočava posljedice onoga što se tada i sada dešavalo. Nego bolje ikad nego nikad."
Vučinić ističe da se sada u tom Savjetu u svojstvu predsjednika Skupštine nalazi Andrija Mandić, politički blizak predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
"To je prećutno otvorilo širok prostor za operativno djelovanje srpske obavještajne zajednice".
Pročitajte i ovo: Bitka za kontrolu sektora bezbjednosti u Crnoj GoriIstiče da se partije na vlasti, od kojih su neke bile "ljuti protivnici" crnogorske nezvisnosti i članstva u NATO, ponašaju kao da su državne institucije njihov partijski plijen.
Trebalo bi preduzeti sve da se ANB i ostale institucije osobode ideoloških i partijskih opterećenja koja im se nameću, kaže Vučinić, jer ih to čini nefukcionalnim u izvršavanju njihovih zakonskih obaveza.
"To savršeno znaju naši saveznici iz obavještajne zajednice kolektivne bezbjednosti i shodno tome kalibriraju obim razmjena povjerljivhh podataka sa crnogorskim obavještajno bezbjedonosnim službama."
Vučinić je komentarisao i nalaz hrvatske Sigurnosno-obavještajne agencije (SOA), koja je, između ostalog, navela da SPC učestvuje u promovisanju koncepta "srpskog sveta" u zemljama regiona.
"SOA je samo potvrdila činjenicu da je SPC glavni operativni mehanizam velikosrpske ideologije i militantnog svetosavlja, čiji je glavni zadatak u ime beogradskog režima sprovodi te politike".
Na šta upozorava hrvatska obavještajna služba
Uticaj "srpskog sveta" u Crnoj Gori i drugim zemaljama regiona konstatovala je u posljednjem izvještaju i hrvatska SOA.
"Koncept 'srpskog sveta' u mnogim svojim elementima predstavlja presliku ruskog koncepta hibridnog djelovanja i poluge utjecaja prema susjednim državama", pojašnjava se u dokumentu iz jula 2025.
Iz SOA su upozorili da su dio vlasti u Crnoj Gori i "radikalne srpske stranke", što, ocjenjuju, može uticati na evropske integracije.
"Vlast nastoji iskazati europsku opredijeljenost, ali utjecaj srpskih političkih opcija s nacionalističkim i antizapadnim stavovima može negativno utjecati na integracije, kao i na vanjskopolitičke odnose Crne Gore s članicama EU".
Vlast u Crnoj Gori čini široka koalicija predvođena Pokretom Evropa sad premijera Milojka Spajića, strankama nekadašnjeg Demokratskog fronta Andrije Mandića i Demokratama vicepremijera zaduženog za bezbjednost Alekse Bečića.
Bečić i Mandić proglašeni su prošle godine nepoželjnim u Hrvatskoj, nakon što je na njihov predlog Skupština usvojila Rezoluciju o genocidu u Jasenovcu.
Uslijedila je odluka Zagreba da spriječi Crnu Goru da zatvori pregovaračko pogavlje koje se upravo odnosi na vanjsku i bezbjednosnu politiku.
Pročitajte i ovo: Odnosi Crne Gore i Hrvatske od raspada Jugoslavije do danasKo su čelnici srpske službe od 2020?
U periodu kada se u Crnoj Gori promijenila vlast na čelu srpske obavještajne službe bio je Bratislav Gašić, sadašnji ministar odbrane.
Pročitajte i ovo: Svi 'srpski svetovi' Aleksandra VulinaPotom je 2022. službu preuzeo tadašnji ministar policije Aleksandar Vulin, ali je podnio ostavku nepunu godinu kasnije, pošto se našao pod američkim sankcijama zbog navoda o korupciji i veza sa Rusijom.
On je prvi od zvaničnika promovisao "srpski svet", navodeći da predsjednik Aleksandar Vučić treba da stvara svijet koji će okupiti sve Srbe.
Od sredine prošle godine na čelu BIA je Vladimir Orlić, koji je prethodno bio predsjednik Narodne skupštine.
A među bivšim direktorima ove obvještajne službe je i sadašnji ambasador u Crnoj Gori Nebojša Rodić.
Iz BIA nisu odgovorili na upit RSE o navodima bivšeg premijera.
A ko su čelnici crnogorske?
U vrijeme premijera Zdravka Krivokapića na čelu službe bio je Dejan Vukšić, koji je predvodio izbornu listu prosrpskog i proruskog Demokratskog fronta u Kotoru.
Vukšić - sada savjetnik za bezbjednost predsjednika države Jakova Milatovića - nije odgovorio na pitanja RSE o navodima bivšeg premijera.
Njega je na čelo ANB-a naslijedio Savo Kentera, koji je smijenjen bez obrazloženja nakon razbijanja mreže ruskih špijuna u Crnoj Gori, kada je iz zemlje protjerano 35 osoba.
Na njegovo mjesto postavljen Boris Milić.
Vlada sadašnjeg premijera Milojka Spajića je krajem prošle godine na čelo ANB-a postavila preduzetnika bez iskustva u sektoru bezbjednosti Ivicu Janovića.
Njegova služba nije odgovorila na upit RSE o miješanju BIA.