Mariam Nikuradze drži neslužbeni rekord među gruzijskim novinarima: niko nije dobio više kazni nego ona dok je izvještavala o svakodnevnim protestima od novembra.
"Nazovu vas. Kažu vam za koji datum ste kažnjeni i zbog čega", ističe ona.
Kazne, za koje i desetine drugih gruzijskih novinara tvrde da su ih dobili, navodno su zbog blokiranja saobraćajnica.
U nekim slučajevima demonstranti su blokirali cestu, a novinari su bili prisutni kako bi obavljali svoj posao. U drugim slučajevima policija je sama blokirala ulice, "zarobivši" i demonstrante i novinare.
Četiri novinara Gruzijskog servisa Radija Slobodna Evropa (RSE) su među onima koji su takođe kažnjeni, često primajući obavijest o kazni putem SMS-a.
Nikuradze, koja je suosnivačica Open Caucasus Media, kaže da su kazne samo jedan dio šire strategije suzbijanja medija u Gruziji.
"Mislim da im je cilj bio da nas zastraše", rekla je Nikuradze za RSE uoči Svjetskog dana slobode medija, 3. maja. "Ali na kraju dana, ja ću nastaviti da radim svoj posao."
Nikuradze navodi da sada duguje više od 7.000 dolara – što je više od šest prosječnih mjesečnih plata u Gruziji – zbog četiri kazne koje do sada odbija platiti.
Zakon o stranim agentima u Gruziji
Kaže da, iako nije zabrinuta zbog rastućih kazni, itekako je zabrinuta zbog novog gruzijskog zakona o stranim agentima.
Open Caucasus Media prima sredstva iz inostranstva, ali je odbila firmu da registruje kao stranog agenta.
"To znači da mogu završiti u zatvoru na pet godina... Ali već sam se pomirila s tim", rekla je Nikuradze.
"Nikada nije bilo opasnije biti novinar u Gruziji", dodala je.
Gruzija se, čini se, nalazi na prekretnici.
Nekada uzor demokratije na Kavkazu, Gruzija se postepeno udaljava od svog prijašnjeg prozapadnog kursa i sve više naginje prema Moskvi.
Demonstranti na ulicama Tbilisija, 26. aprila 2025.
Evropska unija je prošle godine suspendovala finansijsku pomoć Gruziji i zamrzla kontakte na visokom nivou sa njenom vladom, navodeći nazadovanje demokratije. Pregovori o članstvu u EU su obustavljeni.
To je izazvalo talas svakodnevnih protesta širom zemlje, zbog kojih vlasti sada efektivno kažnjavaju novinare koji o tome izvještavaju. Stranim novinarima takođe je zabranjen ulazak u zemlju po dolasku u Tbilisi, gdje Nikuradze i dalje svakodnevno izvještava o protestima.
U februaru je parlament, kojim dominira vladajuća partija Gruzijski san i njena partnerska stranka Narodna moć, usvojio izmjene Zakona o emitovanju koje su dodatno ojačale cenzuru nacionalnog regulatora za medije.
Čitajte Zakon o 'stranim agentima' za zemlje na nišanu MoskveIzmjene su ograničile i mogućnost "stranih sila" – nejasno definisan pojam koji uključuje strane vlade, nerezidente i strane organizacije – da finansiraju ili sufinansiraju medijske sadržaje.
'Noćna mora za novinare'
Međunarodni institut za štampu je nakon usvajanja zakona upozorio da je riječ o "sveobuhvatnoj vladinoj akciji protiv medija", što je dovelo do "brzog pogoršanja slobode medija i ciljane represije nad novinarima, u širem kontekstu demokratijskog nazadovanja".
"Pogoršanje slobode medija u Gruziji, uz sve veći autoritarizam, izuzetno je zabrinjavajuće – i, ako se nastavi, imat će šire posljedice po demokratiju u regionu", dodali su.
Reporteri bez granica (RSF) su dokumentovali kolaps medijskih sloboda u Gruziji posljednjih godina.
Na najnovijem Indeksu slobode medija, objavljenom 2. maja, Gruzija je rangirana na 114. mjesto od 180 zemalja. Godinu ranije, bila je na 103. mjestu, a 2023. na 77.
"Partija Gruzijski san postala je noćna mora za novinare", rekla je za RSE analitičarka RSF-a Jeanne Cavelier. "Postalo je nemoguće raditi slobodno i sigurno u Gruziji."
Zapadne zemlje takođe oštro kritikuju tretman medija u Gruziji.
Demonstranti drže transparente na kojima pozivaju na oslobađanje zatvorene novinarke Mzije Amaglobeli u Tbilisiju, 29. januara 2025.
U decembru, grupa medijskih organizacija, uključujući Evropsku radiodifuznu uniju (EBU), PEN International i RSF, poslala je otvoreno pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, upozorivši na "brutalno gušenje medija u Gruziji".
Prijavljeno je i mnogo napada na novinare dok su izvještavali s protesta, uključujući i na novinara RSE.
Vaš browser nepodržava HTML5
Novinar RSE iz Gruzije govori o policijskoj brutalnosti nakon što je pretučen
Nikuradze navodi da su u početku nasilje vršili uniformisani policajci, ali da su kasnije to činili "maskirani ljudi u crnom, bez ikakvih oznaka".
Ona sama se sjeća kako je oborena s zida tokom upotrebe vodenog topa, kako ju je policajac gurnuo u zid, i drugih incidenata.
Najpoznatiji slučaj u gruzijskom novinarstvu trenutno je onaj Mzije Amaglobeli, koja je uhapšena u januaru zbog navodnog udaranja policajca tokom sukoba u Batumiju. Sud je 28. aprila odlučio da ostaje u pritvoru dok se postupak nastavlja.
Amaglobeli, iskusna gruzijska novinarka te osnivačica i direktorica dvije najistaknutijih nezavisnih medijskih organizacija u toj zemlji, mogla bi se suočiti s kaznom do sedam godina zatvora zbog tog šamara koji, prema iskazu lokalnog šefa policije na sudu, nije ostavio "nikakva vidljiva oštećenja, niti krvarenje".
Kolega koji je uhapšen zajedno s njom snimio je incident i proveo je osam dana iza rešetaka. Kada je pušten, otkrio je da je video-snimak izbrisan s njegovog telefona i da više nije dostupan kao dokaz u Amaglobelijinom slučaju.
Nikuradze pesimistično gleda na budućnost novinarstva u Gruziji.
"Brojimo posljednje mjesece u kojima možemo izaći na ulicu i izvještavati o protestima", rekla je.