Dva zakona i imenovanje glavnog pregovarača. To su preostali uslovi koje Bosna i Hercegovina (BiH) mora da ispuni da bi bila održana prva međuvladina konferencija BiH i Evropske unije (EU), čime bi i formalno otpočeli pristupni pregovori.
Jun mjesec bio je neformalni rok koji je postavljen pred vlasti u BiH. No, umjesto pozitivnog finiša, zemlja se suočava sa novim odgađanjem evropskog puta zbog blokade državne vlasti koja traje već mjesecima.
U toku su pregovori oko formiranja nove većine na nivou Bosne i Hercegovine, u kojoj ne bi bilo mjesta za Savez nezavisnih socijaldemokrata, stranku Milorada Dodika, predsjednika bh. entiteta Republika Srpska, osumnjičenog za "napad na ustavni poredak" zbog secesionističkih poteza entitetske vlasti.
Iz EU poručuju da 'još nije kasno'
Iz Evropske unije nezvanično poručuju za Radio Slobodna Evropa (RSE) kako "još nije kasno" da tokom maja budu usvojeni zakoni, ključni za dalji put ka EU.
To su zakon o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, te zakon o sudovima BiH.
Početka pregovora u junu nema i bez imenovanja glavnog pregovarača ispred Bosne i Hercegovine.
"Mi iz EU ne možemo reći tko treba ili ne treba biti u većini. Želimo većinu koja će biti spremna donositi proevropske, nužne zakone na tom putu prema EU. Očito je da dosadašnja kombinacija, a to su rekli i relevantni faktori iz bošnjačke i hrvatske strane, ali i oporbe iz RS, više nije održiva. Mislim da je jasno da čovjek (Dodik) koji je prešao sve crvene linije više ne može biti dio bilo kakve vladajuće kombinacije. Ali sada, od tih izjava treba doći do formiranja nove većine", rekao je izvor iz sjedišta EU u Briselu za RSE.
On dodaje kako je BiH "već propustila šansu" da se otvore pregovori o pristupanju zemlje Evropskoj uniji u martu ove godine, a ako se propusti junski rok, nova prilika će biti dostupna "tek iza ljeta".
Pročitajte i ovo: Marta Kos: Studenti od vlasti u Srbiji traže što i EU; bez saglasnosti o sankcijama DodikuIz Delegacije EU u BiH za RSE su naveli kako brzina napretka Bosne i Hercegovine u ispunjavanju uslova "zavisi od političke volje relevantnih domaćih aktera".
"Nakon što Evropsko vijeće jednoglasno usvoji Pregovarački okvir EU, zakazuje se prva Međuvladina konferencija kako bi se formalno otvorili pristupni pregovori. Bosna i Hercegovina može računati na snažnu podršku EU. Vrata Evropske unije su širom otvorena, ali BiH mora preduzeti prave korake za napredak na evropskom putu", poručili su iz Delegacije EU u BiH.
Odluku o otvaranju pregovora Evropsko vijeće je donijelo u martu 2024. godine, te je pred BiH postavljen niz osnovnih uslova za njihovo otpočinjanje.
Posljednja dva zakona bitna za otvaranje pristupnih pregovora sa EU, Parlament BiH usvojio je krajem januara. Radi se o zakonima o graničnoj kontroli i o zaštiti ličnih podataka BiH.
BiH nije otpočela pristupne pregovore ni gotovo tri godine, otkada je u krajem 2022. godine dobila status kandidata za punopravno članstvo u Evropskoj uniji.
Pročitajte i ovo: Prioriteti BiH su stabilnost i evropski put, ocijenio Lammy u Predsjedništvu BiHZašto su bitna dva pravosudna zakona?
Evropska unija je među 14 prioriteta u Mišljenju (Avis) pred Bosnu i Hercegovinu kao prioritetni uslov, prije početka pregovora o članstvu, postavila reformu u oblasti pravosuđa.
EU traži usvajanje Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu (VSTS), insistirajući da se pravosudni sistem riješi sukoba interesa, te da se osigura integritet nosilaca pravosudnih institucija i njihova transparentnost u radu.
VSTS je jedna od ključnih pravosudnih institucija u zemlji, osnovana 2004. godine. Zadužena je za imenovanje sudija i tužilaca u svim sudovima i tužilaštvima u Bosni i Hercegovini, osim u Ustavni sud BiH, te kontrolu njihovog rada.
Sastav Savjeta odražava strukturu stanovništva prema popisu iz 1991. godine, pa tako VSTS čine šest Bošnjaka, pet Srba, tri Hrvata i jedan iz reda ostalih.
Etnički princip u biranju članova Savjeta, takođe, je sporan za EU, koja insistira na biranju članova po sposobnostima, uz ravnopravnu zastupljenost po polovima.
Savjet ministara BiH Prijedlog zakona o VSTS uputio je u parlamentarnu proceduru još u martu, ali i dalje nije usvojen.
U VSTS su u aprilu naveli da nisu zadovoljni tekstom zakona, da je u suprotnosti sa mišljenjem Evropske komisije za demokratiju kroz pravo (Venecijanska komisija), te su pripremili 40 amandmana.
Pročitajte i ovo: Evropska komisija i formalno preporučila otvaranje pregovora o članstvu sa BiHKada je u pitanju novi zakon o sudovima BiH, u prvim mjesecima ove godine iz rasprave su povučena dva nacrta.
Iz EU traže da se u BiH uspostavi pravosudno tijelo kojem bi bilo povjereno da osigura dosljedno tumačenje zakona i ujednačavanje sudske prakse u cijeloj zemlji. Takva institucija bi bila oličena u formiranju Vrhovnog suda, čemu se protive u RS.
No, umjesto Vrhovnog, nacrtima zakona o sudovima bilo je predviđeno osnivanje Višeg suda BiH kao drugostepenog suda, čija lokacija je postala predmetom podjela.
Predstavnici RS se protive prijedlogu da bude smješten u Istočnom Sarajevu i traže da sjedište bude u Banjaluci.
Spor je i oko nadležnosti već postojećeg Suda BiH koje bi definisao novi zakon, a čije ograničavanje rada traže u Republici Srpskoj.
U RS insistiraju da Sud BiH ima nadležnost samo nad zakonima koje usvoji Parlamentarna skupština BiH, čemu se protive stranke iz drugog bh. entiteta, Federacije BiH.
Dodik kao 'centar političke krize'
U centru političke krize u BiH nalazi se predsjednik RS i lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNS) Milorad Dodik, koga zbog secesionističkih i antiustavnih poteza odbacuju kao dosadašnjeg partnera u vlasti stranke okupljene oko Socijaldemokratske partije u koaliciji "Trojka".
Odgovor se traži u saradnji sa opozicionim strankama iz RS, sa kojima će "Trojka" 9. maja potpisati, kako je najavljeno, platformu čiji je cilj da "odblokira" ispunjavanje evropskih uslova.
Radi se o ponudi opozicionih stranaka iz RS, a lider SDS-a Milan Miličević za RSE navodi da je "sada ključno da svi politički akteri pokažu ozbiljnost".
"Mi se sada iskreno i optimistično nudimo kao partneri za dogovor. Nudimo platformu kao osnovu za ozbiljan zajednički iskorak. Da to više ne bude deklarativna, demagoška priča, kao što je do sada često bila", rekao je Miličević.
Pročitajte i ovo: Sve o 14 za BiH teško ostvarivih EU kriterijaSaša Magazinović, šef Kluba poslanika SDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, za RSE kaže, kako je rješenje da predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto imenuje nedostajućeg državnog ministra bezbjednosti iz reda opozicionih stranaka u RS.
Prethodni ministar, Nenad Nešić, lider stranke iz Dodikove koalicije, smijenjen je krajem januara, nakon što je završio u pritvoru, zbog sumnje u visoku korupciju.
Magazinović kaže kako je činjenica da nema napretka u ispunjavanju EU uslova, te da je "on zaustavljen antiustavnim i protuzakonitim djelovanjem SNSD-a".
"Ako nam je Evropska unija strateško opredjeljenje, onda za takvog partnera nema mjesta u koaliciji. Pokrenuli smo postupak zamjene partnera i formiranje nove evropske koalicije s onima koji su svojim glasanjem dokazali da im je EU cilj", naveo je Magazinović.
Za Dodikov SNSD krivi Šmit i 'Trojka'
Radovan Kovačević, visoki funkcioner SNSD-a, čije se ime ranije spominjalo u kontekstu mogućeg glavnog pregovarača BiH sa EU, zaustavljanje procesa vidi sasvim drugačije, kriveći stranke "Trojke" i visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita (Christian Schmidt).
"Šmit je, mimo Ustava, intervenisao u zakonodavni proces, na šta nema pravo, a Trojka je izazvala krizu vlasti bez ikakvog rješenja. Da nije bilo tih poteza, BiH bi već imala usvojene ključne zakone, Plan rasta, glavnog pregovarača i održanu međuvladinu konferenciju", rekao je za RSE Kovačević, koji je i delegat u Domu naroda BiH.
On kaže da SNSD ostaje "privržen evropskom putu", ali da se mora poštovati i ustavni položaj Republike Srpske.
Trenutno je ključ za formiranje nove državne koalicije u rukama Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, čiji je lider Dragan Čović, dugogodišnji Dodikov saveznik, koji formiranje nove većine na državnom nivou uslovljava novim Izbornim zakonom BiH.
Iz HDZ-a BiH nisu odgovarali na pozive RSE da komentarišu zastoj u BiH u ispunjavanju EU obaveza.