Tinta se polako suši na upravo usvojenom 17. paketu sankcija Evropske unije protiv Rusije, a već su u toku pripreme za naredni korak, za koji evropski lideri tvrde da će biti "ogroman".
Međutim, neki analitičari upozoravaju da je EU, u mnogim aspektima, već iskoristila svoje najjače adute i da joj nije mnogo toga preostalo, posebno u trenutku kada Washington oklijeva da se pridruži, jer forsira mirovne pregovore između Kijeva i Moskve.
"Aduti koje još imamo uglavnom uključuju mjere za koje bi nam bila potrebna podrška Sjedinjenih Država", kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Benjamin Hilgenstock, viši ekonomista na Kijevskom institutu za ekonomiju (KSE Institute).
"Konkretno, to bi značilo uklanjanje ruske nafte i gasa s globalnih tržišta u velikim količinama", ističe, napominjući da zemlje poput Indije, Kine i Turske ne bi prestale kupovati ruska fosilna goriva bez ozbiljnog pritiska sekundarnih američkih sankcija.
Evropski lideri zaprijetili su Rusiji "ogromnim" sankcijama 10. maja ako Moskva ne pristane na 30-dnevni prekid vatre koji je predložio Washington.
Naveli su da su taj zahtjev iznijeli nakon što su ga usaglasili s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom.
više
Dvosatni telefonski razgovor SAD-a i Rusije: Je li Putin nadmudrio Trumpa?Trump posle razgovora sa Putinom kaže da će Rusija i Ukrajina 'odmah' početi pregovoreClifford May: Američko okretanje leđa svijetu suprotno Trumpovim ciljevimaTrebalo je da djeluje kao prelomni trenutak, ali prividni transatlantski sklad brzo je krenuo po zlu.
Ruski predsjednik Vladimir Putin nije pristao na prekid vatre tokom telefonskog razgovora s Trumpom 19. maja, ali je američki čelnik ipak pohvalio razgovor i nije pokazao spremnost da uvede nove sankcije SAD-a, rekavši da bi njihovo uvođenje u ovom trenutku moglo ugroziti pregovore i dodatno pogoršati situaciju.
Da bude jasno: prijetnja "ogromnim" sankcijama nije imala nikakve veze sa 17. paketom mjera EU objavljenim 20. maja, jer je taj paket već duže vrijeme bio u pripremi.
Prazna prijetnja?
Sada bi evropski lideri mogli biti primorani da sami ispune velika očekivanja, bez učešća SAD-a, ili će izgledati kao da su uputili praznu prijetnju.
Mogu li to zaista učiniti?
Litvanski ministar vanjskih poslova Kestutis Budrys smatra da mogu. Za RSE je rekao da bi EU mogla udvostručiti napore u vezi sa ruskim izvozom energenata.
"Moramo zaustaviti glavni izvor prihoda za ruski budžet i njihovu ratnu mašineriju. To su izvoz gasa, nafte i LNG-a (tečni prirodni gas). Moramo to zaustaviti", rekao je.
Međutim, u praksi, zemlje poput Španije, Holandije i Belgije trenutno uvoze više LNG-a nego što su to činile prije godinu dana.
Budrys tvrdi da na globalnom tržištu postoji dovoljno alternativa.
"Ima onih koji kažu: 'To je preskupo, koštat će nas previše, ne možemo to priuštiti'. Pogledajte, mi (Litvanija) smo to već uradili", dodao je.
Pročitajte i ovo: Putin nije spreman za mir, ističe ministar vanjskih poslova LitvanijeAli rasprave o cijeni pokazuju da su sankcije koje štete i sopstvenim ekonomijama u prošlosti sputavale EU – i moguće je da će to činiti i ubuduće.
Sankcije će biti "ogromne samo kada budemo spremni ići dalje nego što bismo željeli", ističe za RSE Tom Keatinge iz londonskog Kraljevskog instituta za odbrambene studije.
"Pod tim mislim na to da ćemo ih zaista uvesti tek kada budemo spremni prihvatiti da će one imati određene negativne posljedice i po naše vlastite ekonomije", dodao je.
Tanker isporučuje LNG u luci u Poljskoj (fotoarhiv)
Pogoditi izvoz energenata
Hilgenstock pravi razliku između zemalja koje koriste ruski LNG iz ekonomskih razloga i zemalja poput Mađarske i Slovačke koje bi se usprotivile zabrani uvoza zbog svojih bliskih političkih veza s Moskvom.
Čak i ako se ekonomski prigovori mogu prevazići, politički faktori mogu dodatno usporiti ili zakomplikovati ozbiljnije pooštravanje sankcija u ovom sektoru.
Evropski lideri su najavili da će naredni paket sankcija obuhvatiti energetski sektor, ali to je širok pojam.
Neki su spominjali i ekonomske mjere.
"Prilično je nejasno na šta tačno misle", ističe Hilgenstock, koji je ujedno i saradnik Njemačkog savjeta za vanjske odnose.
"Da li obećavaju više nego što zaista mogu isporučiti? Mislim da da."
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen dala je određene naznake o tome šta bi moglo uslijediti, u obraćanju 16. maja.
"To će uključivati rad na dodavanju više brodova iz ruske 'flote iz sjene' na listu", rekla je, misleći na brodove bez jasnog vlasništva koji se koriste za zaobilaženje ograničenja na rusku naftu i naftne derivate.
Predsjednica Evropske komisije Ursula Von der Leyen stiže na sastanak u Briselu, 20. maja 2025.
Sedamnaesti paket sankcija, kao i mjere koje je istog dana najavila Velika Britanija, već su dodali desetine brodova, slijedeći obrazac prethodnih paketa.
Zbog toga bi dodavanje novih brodova više ličilo na nastavak dosadašnjih mjera, nego na nešto odvažno i novo.
'Priča bez akcije'
Von der Leyen je takođe spomenula i mogućnost smanjenja cjenovnog limita za rusku naftu – još jednu kaznenu mjeru uvedenu nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine.
Međutim, i za ovu mjeru bila bi potrebna saglasnost Sjedinjenih Država kako bi se mogla provoditi na globalnom nivou.
Tri godine sankcija imale su veliki uticaj na rusku ekonomiju, ali nisu zaustavile agresiju Moskve.
Ipak, najavljujući najnovije mjere, evropski političari ostali su odlučni.
Britanski ministar vanjskih poslova David Lammy nazvao je Putina "ratnim huškačem" i pozvao ga da pristane na 30-dnevni prekid vatre, dodajući da će "odgađanje mirovnih napora samo dodatno učvrstiti našu odlučnost da pomognemo Ukrajini u odbrani i da sankcijama ograničimo Putinovu ratnu mašineriju".
Pročitajte i ovo: EU i Britanija uveli nove sankcije Moskvi, na meti ruska 'flota iz sjene'Šefica evropske diplomatije Kaja Kallas napisala je na društvenim mrežama da su "nove sankcije Rusiji u pripremi".
Keatinge upozorava da neprovođenje zaista djelotvornih sankcija može ozbiljno narušiti kredibilitet.
"To daje dovoljno materijala [ruskom ministru vanjskih poslova Sergeju] Lavrovu i drugima da kažu… Evropljani samo pričaju, a ništa konkretno ne rade", ističe Keatinge.
Hilgenstock dijeli istu zabrinutost.
"Vidimo odgovor Vladimira Putina, odnosno, tačnije, njegov izostanak odgovora na ovaj ultimatum", kaže on, misleći na izjavu od 10. maja o 'ogromnim' sankcijama.
"To jasno pokazuje šta ruska strana misli", zaključuje.