Evropska komisija predložila je izmene Propisa o viznom režimu, u cilju sprečavanja zloupotrebe vizne liberalizacije.
Predviđeno je uvođenje zaštitnih mehanizama, koji ne znače i automatsko vraćanje viza nekoj od zemalja.
Razlog za uvođenje takozvane "zaštitne klauzule" je taj što se posle liberalizacije viznog režima nekim zemljama Zapadnog Balkana, nekoliko članica Unije suočilo sa značajnim prilivom ljudi koji su doputovali bez viza, a potom to zloupotrebili traženjem azila, u čemu prednjači Srbija.
Gotovo da ne prođe dan, a da zvaničnicima Srbije sa neke od evropskih adresa ne bude skrenuta pažnja da zabrinjavajuće veliki broj državljana njihove zemlje, svakodnevno pokušava da dobije azil u nekoj od članica Evropske unije.
Iako se, zahvaljujući merama koje je srpska vlada uvela poslednjih nedelja, njihova brojka smanjuje, napredak je nedovoljan kako bi se otklonila opasnost od skidanja Srbije sa Bele šengenske liste.
Na to je ukazao i šef delegacije Evropske komisije u Beogradu, Vensan Dežer, koji je ponovio da se mora učiniti sve, kako bi se odluka o viznoj liberalizaciji sačuvala.
„Vlasti sada treba da rade na kratkotrajnim merama – da se pojača policijska kontrola granica, ali treba misliti i na dugoročnu perspektivu – inkluziju romske, albanske i drugih manjinskih zajednica, kao i da se uvedu mere ekonomskog razvoja, obrazovanja, socijalne zaštite...“, rekao je Dežer.
Problem velikog broja tražilaca azila sa Balkana, našao se i pred Evropskom komisijom, koja je u Briselu razmatrala mehanizme za privremenu suspenziju bezviznog režima pojedinim zemljama.
Problem ozbiljno shvaćen
U Srbiji se ta rasprava pratila sa posebnom pažnjom, iako nije i jedina zemlja o kojoj se razgovaralo, rekla je direktorka vladine kancelarije za Evopske integracije Milica Delević, koja ukazuje da je broj lažnih azilanata u narednom periodu neophodno oboriti.
"Najpre je važno razumeti da to nije mehanizam usmeren ni protiv Srbije ni protiv Makedonije… već da je to mehanizam koji EU razmatra kao odgovor na pojačane migratorne pritiske iz bilo koje zemlje koja je stavljena na Belu šengensku listu. To je nešto što EU radi nemajući sliku zemlje pred sobom, a na našoj strani je da merama i na kratak i na dugi rok, a pre svega odogovornim ponašanjem, doprinesemo da brojevi padnu i da otklonimo i teorijsku mogućnost da se to primeni na nas. Ali, u ovom trenutku, to što EU radi, ne radi sa slikom Srbije u vidu”, rekla je Delević za RSE.
Zvaničnici Evropske komisije negirali su da nove mere znače da će Srbija automatski biti skinuta sa Bele šengenske liste.
Evropska komesarka za unutrašnje poslove, Sesilija Malmstrem, rekla je da se sa Srbijom i Makedonijom razgovora o smanjenju broja lažnih azilanata, ali da predviđene, nove vanredne mere, za sada neće pogoditi ni jednu zemlju ponaosob.
Ipak, sama činjenica da Evropska komisija razmatra mehanizme za suspenziju bezviznog režima je, po oceni Maje Bobić iz Evropskog pokreta u Srbiji, dovoljan razlog da se taj problem shvati ozbiljno.
“Srbija već razmatra neka pitanja i naša vlada je i govorila o tome, ali ono što je problem je što smo uopšte i došli u ovu situaciju. Znali smo još 2009. godine da ima još nekoliko koraka koje treba učiniti iz Akcionog plana o kontroli migracija, tako da je nezgodno i jako tužno što uvek moramo da imamo neki podstrek, pretnju spolja, ali mi je dobro što je to konačno shvaćeno ozbiljno i nadam se da će to uroditi nekim aktivnostima i plodom”, kaže Maja Bobić.
Konačna odluka o novim merama Evropske komisije u cilju smanjenja broja lažnih azilanata, očekuje se početkom juna, kada bi o njima trebalo da raspravljaju ministri unutrašnjih poslova Evropske unije.
Srbija do tada pokušava da broj zahteva za azil smanji oštrijom kontrolom graničnih prelaza, koja podrazumeva da putnik kod sebe ima dovoljno novca za vreme koje planira da provede u nekoj od članica Unije, rezervaciju smeštaja, povratnu kartu, osiguranje…
Takođe, najavljeno je pooštravanje Zakona, kao i ozbiljne krivične sankcije za turističke agencije koje obećavaju dobijanje azila uz novčanu nadoknadu.
Predviđeno je uvođenje zaštitnih mehanizama, koji ne znače i automatsko vraćanje viza nekoj od zemalja.
Razlog za uvođenje takozvane "zaštitne klauzule" je taj što se posle liberalizacije viznog režima nekim zemljama Zapadnog Balkana, nekoliko članica Unije suočilo sa značajnim prilivom ljudi koji su doputovali bez viza, a potom to zloupotrebili traženjem azila, u čemu prednjači Srbija.
Gotovo da ne prođe dan, a da zvaničnicima Srbije sa neke od evropskih adresa ne bude skrenuta pažnja da zabrinjavajuće veliki broj državljana njihove zemlje, svakodnevno pokušava da dobije azil u nekoj od članica Evropske unije.
Iako se, zahvaljujući merama koje je srpska vlada uvela poslednjih nedelja, njihova brojka smanjuje, napredak je nedovoljan kako bi se otklonila opasnost od skidanja Srbije sa Bele šengenske liste.
Dežer: Vlasti sada treba da rade na kratkotrajnim merama – da se pojača policijska kontrola granica, ali treba misliti i na dugoročnu perspektivu.
Na to je ukazao i šef delegacije Evropske komisije u Beogradu, Vensan Dežer, koji je ponovio da se mora učiniti sve, kako bi se odluka o viznoj liberalizaciji sačuvala.
„Vlasti sada treba da rade na kratkotrajnim merama – da se pojača policijska kontrola granica, ali treba misliti i na dugoročnu perspektivu – inkluziju romske, albanske i drugih manjinskih zajednica, kao i da se uvedu mere ekonomskog razvoja, obrazovanja, socijalne zaštite...“, rekao je Dežer.
Problem velikog broja tražilaca azila sa Balkana, našao se i pred Evropskom komisijom, koja je u Briselu razmatrala mehanizme za privremenu suspenziju bezviznog režima pojedinim zemljama.
Problem ozbiljno shvaćen
U Srbiji se ta rasprava pratila sa posebnom pažnjom, iako nije i jedina zemlja o kojoj se razgovaralo, rekla je direktorka vladine kancelarije za Evopske integracije Milica Delević, koja ukazuje da je broj lažnih azilanata u narednom periodu neophodno oboriti.
"Najpre je važno razumeti da to nije mehanizam usmeren ni protiv Srbije ni protiv Makedonije… već da je to mehanizam koji EU razmatra kao odgovor na pojačane migratorne pritiske iz bilo koje zemlje koja je stavljena na Belu šengensku listu. To je nešto što EU radi nemajući sliku zemlje pred sobom, a na našoj strani je da merama i na kratak i na dugi rok, a pre svega odogovornim ponašanjem, doprinesemo da brojevi padnu i da otklonimo i teorijsku mogućnost da se to primeni na nas. Ali, u ovom trenutku, to što EU radi, ne radi sa slikom Srbije u vidu”, rekla je Delević za RSE.
Zvaničnici Evropske komisije negirali su da nove mere znače da će Srbija automatski biti skinuta sa Bele šengenske liste.
Evropska komesarka za unutrašnje poslove, Sesilija Malmstrem, rekla je da se sa Srbijom i Makedonijom razgovora o smanjenju broja lažnih azilanata, ali da predviđene, nove vanredne mere, za sada neće pogoditi ni jednu zemlju ponaosob.
Ipak, sama činjenica da Evropska komisija razmatra mehanizme za suspenziju bezviznog režima je, po oceni Maje Bobić iz Evropskog pokreta u Srbiji, dovoljan razlog da se taj problem shvati ozbiljno.
“Srbija već razmatra neka pitanja i naša vlada je i govorila o tome, ali ono što je problem je što smo uopšte i došli u ovu situaciju. Znali smo još 2009. godine da ima još nekoliko koraka koje treba učiniti iz Akcionog plana o kontroli migracija, tako da je nezgodno i jako tužno što uvek moramo da imamo neki podstrek, pretnju spolja, ali mi je dobro što je to konačno shvaćeno ozbiljno i nadam se da će to uroditi nekim aktivnostima i plodom”, kaže Maja Bobić.
Konačna odluka o novim merama Evropske komisije u cilju smanjenja broja lažnih azilanata, očekuje se početkom juna, kada bi o njima trebalo da raspravljaju ministri unutrašnjih poslova Evropske unije.
Srbija do tada pokušava da broj zahteva za azil smanji oštrijom kontrolom graničnih prelaza, koja podrazumeva da putnik kod sebe ima dovoljno novca za vreme koje planira da provede u nekoj od članica Unije, rezervaciju smeštaja, povratnu kartu, osiguranje…
Takođe, najavljeno je pooštravanje Zakona, kao i ozbiljne krivične sankcije za turističke agencije koje obećavaju dobijanje azila uz novčanu nadoknadu.