Evropski saveznici Kijeva rade na "prilično preciznim planovima" i "jasnoj mapi puta" za potencijalno raspoređivanje trupa u Ukrajini ukoliko se postigne mirovni sporazum između Kijeva i Moskve, izjavila je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen.
Von der Leyen je, u komentarima objavljenim u The Financial Timesu 31. avgusta, dodala da bi svaki takav poduhvat imao punu podršku Sjedinjenih Država, koje su se tokom protekle godine kolebale oko potencijalnog učešća.
"Sigurnosne garancije su od najveće važnosti i apsolutno ključne. Imamo jasnu mapu puta i imali smo dogovor u Bijeloj kući... i ovaj rad napreduje vrlo dobro", rekla je Von der Leyen za FT.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski insistirao je na snažnim sigurnosnim garancijama zapadnih saveznika, posebno SAD, kao dio bilo kakvog sporazuma o prekidu vatre s Rusima, koji do sada nisu pokazali nikakve naznake traženja mirovnog sporazuma.
Von der Leyen je tokom vikenda posjećivala države članice EU bliske Rusiji, fokusirajući se na napore za povećanje nacionalnih odbrambenih troškova i vojne spremnosti. Ona je kazala da evropski lideri rade na okviru za "raspoređivanje multinacionalnih trupa i podršku Amerikanaca".
"Predsjednik [Donald] Trump nas je uvjerio da će biti američkog prisustva kao dio sigurnosnog mehanizma. To je bilo vrlo jasno i više puta potvrđeno", dodala je.
Pročitajte i ovo: Dok Ukrajina i Zapad traže mirovne pregovore, Rusija obećava jesensku ofanzivuEvropski lideri su govorili o potencijalnom slanju desetina hiljada vojnika ukoliko se postigne mirovni sporazum. Američke snage bi navodno obezbijedile komandu i kontrolu, obavještajne i nadzorne resurse, ali ne i kopnene trupe.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je evropske lidere u Pariz 4. septembra kako bi vodili razgovore na visokom nivou, izvijestio je FT, pozivajući se na tri diplomatska izvora.
Njemački kancelar Friedrich Merz, britanski premijer Keir Starmer, generalni sekretar NATO-a Mark Rutte i Von der Leyen su među onima čije se prisustvo očekuje, navodi se u izvještaju.
Merz je, u intervjuu za njemačku televizijsku kuću ZDF, upozorio da bi rat još uvijek mogao trajati duži period, ali da njegov brzi završetak na štetu Ukrajine nije opcija.
"Pokušavamo da to okončamo što je prije moguće. Ali sigurno ne po cijenu kapitulacije Ukrajine. Rat biste mogli okončati sutra ako bi se Ukrajina predala i izgubila svoju nezavisnost", rekao je Merz.
Pročitajte i ovo: Ruski napadi na Ukrajinu se nastavljaju, pogođeno postrojenje u OdesiTrump je okončanje rata u Ukrajini – koji je započeo ruskom invazijom u februaru 2022. – učinio glavnim prioritetom svoje administracije.
Sve je više frustriran odbijanjem ruskog predsjednika Vladimira Putina da se sastane sa Zelenskim i kontinuiranom ruskom kampanjom masovnih zračnih napada na ukrajinske civilne ciljeve.
"Putin se nije promijenio. On je predator", rekla je Von der Leyen. "(Trump) želi mir, a Putin ne dolazi za pregovarački stol... Ima negativno iskustvo s Putinom, sve više Putin ne radi ono što kaže."
Dok su političari razgovarali, nasilje se nastavilo i u ratu, a Rusija je 31. avgusta nastavila svoje neumoljive zračne napade na Ukrajinu, pogodivši energetska postrojenja u najmanje dvije regije i ciljajući nekoliko drugih lokacija širom zemlje.
Kao odgovor, Zelenski je rekao da će Ukrajina nastaviti da se brani na svojoj teritoriji i da će izvoditi udare dugog dometa na ciljeve u Rusiji.
"Nastavićemo naše aktivne operacije tačno na način koji je potreban za odbranu Ukrajine. Snage i resursi su spremni. Planirani su i novi duboki udari", napisao je Zelenski 31. avgusta na mreži X, nakon što je primio izvještaj o stanju od ukrajinskog vrhovnog komandanta, generala Oleksandra Sirskog.