Kada je azerbejdžanski predsjednik Ilham Alijev u maju 2025. prerezao zelenu vrpcu i otvorio Međunarodni aerodrom u Lačinu, to je označilo treći, svjetlucavi objekat takvog tipa koji je otvoren od 2021. godine u područjima koja je Azerbejdžan ponovo preuzeo od Armenaca.
Sva tri aerodroma nalaze se na manje od 100 km jedan od drugog i gotovo da se ne koriste, usred ogromnog građevinskog poduhvata u i oko Nagorno-Karabaha.
Fotografija aerodroma Lačin u vrijeme njegovog otvaranja u maju 2025.
Gotovo cjelokupno stanovništvo od preko 100.000 Armenaca napustilo je teritorije tokom niza vojnih ofanziva koje je pokrenuo Baku, a koje su kulminirale potpunim preuzimanjem Nagorno-Karabaha od strane Azerbejdžana u septembru 2023. godine.
Muškarac se moli unutar ratom oštećene katedrale Svetog Spasa u Šuši u oktobru 2020., prije masovnog egzodusa Armenaca iz Nagorno-Karabaha.
Nagorno-Karabah je historijski bio naseljen pretežno Armencima, ali je nakon raspada Sovjetskog Saveza priznat kao dio Azerbejdžana.
Baku promoviše "veliki povratak" Azerbejdžanaca koji su pobjegli tokom Prvog rata u Nagorno-Karabahu, koji je izbio krajem 1980-ih.
Nova džamija u ponovo osvojenom okrugu Aghdara u Azerbejdžanu, mart 2025.
Nekoliko nedavno objavljenih fotografija novih objekata otvorenih u i oko Nagorno-Karabaha, koje je objavio kabinet Alijeva, prikazuju male grupe ljudi okupljene povodom ceremonija.
Međutim, snimci iz zraka su dijelom upečatljivi zbog usamljenosti pejzaža koje prikazuju.
Novoizgrađeno selo u azerbejdžanskom regionu Lačin, maj 2025.
Azerbejdžanski ekonomista Toghrul Valijev rekao je za Radio Slobodna Evropa (RSE) da Baku tvrdi da se između 30.000 i 40.000 Azerbejdžanaca vratilo u te regione, ali da je "zbog strogih ograničenja putovanja teško doći do konkretnih podataka".
Novoizgrađeno selo u azerbejdžanskom okrugu Agdam, mart 2025.
Italijanski novinar Matteo Civillini jedan je od rijetkih zapadnih novinara koji su imali pristup ovim teritorijama.
On je izvještavao iz Nagorno-Karabaha nakon službene posjete u aprilu 2024. godine, uoči Samita o klimatskim promjenama COP 29.
Rekreacioni kompleks u Lačinu otprilike u vrijeme njegovog službenog otvaranja u maju 2025.
Civillini je za RSE rekao da su novinari u okviru svoje ture prolazili kroz nekoliko sigurnosnih punktova, gdje su im dokumenti bili "temeljito pregledani" prije nego što su ušli u taj region.
Unutra, kaže on, u području je vladala "nadrealna, pomalo distopijska atmosfera", koja je podsjećala na ogromno gradilište. "Bilo je zapanjujuće koliko je malo ljudi zapravo tamo živjelo."
Selo u okrugu Aghdam za vrijeme njegovog zvaničnog otvaranja u maju 2025.
"Na putu sam vidio samo nekolicinu drugih automobila", rekao je Civillini, dodajući da je "postojao je jasan nesklad između obima onoga što se gradilo i stvarnih lokalnih potreba."
Kompleks željezničke i autobuske stanice Aghdam tokom otvaranja u maju 2025.
Azerbejdžanskim povratnicima koji su pobjegli tokom Prvog rata u Nagorno-Karabahu država je ponudila besplatan smještaj, pod uslovom da se trajno presele u ponovo osvojene teritorije.
Mnogi su, međutim, naveli nedostatak radnih mjesta u regionu kao glavnu prepreku povratku.
Predsjednik Ilham Alijev (lijevo) na kulturnom događaju u Susi (Armencima poznata kao Šuša) u septembru 2025.
"Ne bih razmišljao o povratku jer ovdje u Bakuu imam posao", rekao je bivši stanovnik regiona Lačin.
Drugi raseljeni Azerbejdžanci sa sela kažu da su njihova rodna mjesta sada neprepoznatljiva uslijed građevinskog buma nalik onom u Dubaiju.
Novoobnovljena džamija u okrugu Agdam u Azerbejdžanu.
Jedna bivša stanovnica sela Hodžali, koja je pobjegla 1990-ih godina, rekla je za Azerbejdžanski servis RSE da vlasti grade objekte koji su "lijepi, ali nam ne dozvoljavaju da držimo niti jednu kokoš".
"Nismo živjeli u Moskvi, živjeli smo u [selu]", istakla je.
U najvećem gradu Nagorno-Karabaha, Hankendiju (poznatom kao Stepanakert dok je bio pod kontrolom Armenaca), u toku je izgradnja tzv. Luka pobjede.
Ukupni troškovi rekonstrukcije i naseljavanja u i oko Nagorno-Karabaha procjenjuju se na oko 19,5 milijardi dolara.
A newly built highway that winds past a water reservoir in the Aghdara region, photographed in March 2025.
Ekonomista Valijev kaže da je ovaj ogromni građevinski zamah djelimično način da se "redistribuiraju resursi" iz petrodolara koji pristižu u državnu kasu.
"Prije se ulagalo u Baku", rekao je, "a sada u Karabah".